© Ocean Image Bank/Srikanth Man
Plastični otpad isplivao je na plažu u Indiji. 31. srpnja 2025.
Trgovina mora biti dio rješenja za okončanje onečišćenja plastikom – globalnog problema koji nesrazmjerno utječe na zemlje u razvoju. Ta procjena UN-ovog tijela za trgovinu i razvoj, UNCTAD-a, dolazi u ažuriranju objavljenom uoči završnog kruga pregovora o razvoju pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta protiv onečišćenja plastikom. „Iako je plastika izravno povezana s trostrukom planetarnom krizom – onečišćenjem, gubitkom bioraznolikosti i klimatskim promjenama – još uvijek ne postoji sveobuhvatni međunarodni ugovor koji uređuje njihov sastav, dizajn, proizvodnju, trgovinu i odlaganje“, rekao je UNCTAD.
Onečišćenje naših oceana
U 2023. godini proizvodnja plastike dosegla je 436 milijuna metričkih tona diljem svijeta, a trgovana vrijednost premašila je 1,1 bilijun dolara. Također je činila 5 posto ukupne robne trgovine. Međutim, 75 posto sve ikad proizvedene plastike postalo je otpad, a većina je završila u svjetskim oceanima i ekosustavima. Ovo onečišćenje također ugrožava prehrambene sustave i dobrobit ljudi, posebno u malim otočnim i obalnim zemljama u razvoju s ograničenim kapacitetom za suočavanje s tim.
UNCTAD se zalaže za carinske i necarinske mjere kako bi se podržali ekološki održivi plastični zamjenski proizvodi koji se često dobivaju iz prirodnih izvora poput minerala, biljaka ili životinja, a mogu se reciklirati ili pretvoriti u kompost.
Globalna trgovina tim zamjenama dosegla je 485 milijardi dolara u 2023. godini, s godišnjim rastom od 5,6 posto u gospodarstvima u razvoju. Povećanje će zahtijevati djelovanje kako bi se riješili izazovi povezani s carinskim i necarinskim mjerama, ograničenim pristupom tržištu i slabim regulatornim poticajima.
Carinske razlike
UNCTAD je objasnio da je smanjenje carina na plastične i gumene proizvode u posljednjih 30 godina - s 34 posto na 7,2 posto - učinilo ih „umjetno jeftinima“.
U međuvremenu, alternative poput papira, bambusa, prirodnih vlakana i morskih algi suočavaju se s prosječnim carinama od 14,4 posto. „Ove razlike u načinu na koji se postupa s materijalima obeshrabruju ulaganja u alternativne proizvode i ometaju inovacije u zemljama u razvoju koje teže izvozu sigurnijih i održivijih alternativa plastici na bazi fosilnih goriva“, navodi se. Trenutno se 98 posto plastike dobiva iz fosilnih goriva, što znači da se očekuje porast emisija i štete po okoliš ako se ne kontroliraju. Kao odgovor na to, mnoge zemlje koriste necarinske mjere poput zabrana, zahtjeva za označavanje i standarda proizvoda. Međutim, ovi se propisi razlikuju, što dovodi do fragmentacije i povećanih troškova usklađivanja. Nadalje, mala poduzeća i izvoznici s niskim prihodima bore se s preklapajućim ili nedosljednim zahtjevima, što utječe na način na koji mogu sudjelovati u održivoj trgovini i imati koristi od nje.
Nada za pregovore o ugovoru
Za UNCTAD, pregovori o ugovoru o onečišćenju plastikom su obećavajući. Počeli su 2022. godine, a završni krug održat će se sljedeći tjedan u UN-u u Ženevi. Ugovor bi obuhvatio cijeli životni ciklus plastike – proizvodnju, potrošnju i otpad – unutar pravednog i sveobuhvatnog okvira. UN-ova agencija izjavila je da bi uspješan ugovor trebao uključivati carinske i necarinske mjere za podršku održivim zamjenama za plastiku, ulaganja u gospodarenje otpadom i kružnu infrastrukturu, digitalne alate za sljedivost i usklađenost s carinskim propisima, kao i koherentnost politika u svim okvirima postignutim putem Svjetske trgovinske organizacije (WTO); tajništva UN-a za klimu, UNFCCC-a; Baselske konvencije o opasnom otpadu i srodnih regionalnih mjera.