Izvor: HGK
Pod sloganom “MBF – Winning in the World to Come”, ovogodišnje izdanje konferencije MBF bavi se najaktualnijim temama poput geopolitike, umjetne inteligencije, održivosti, liderstva te urbane transformacije.
U vremenu sve izraženijih geopolitičkih napetosti i gospodarskih turbulencija, poslovanje i izvoz postaju sve zahtjevniji, osobito za manje države poput Hrvatske. Stoga je Hrvatska gospodarska komora u sklopu konferencije MBF organizirala panel pod nazivom "Može li Europa preživjeti SAD i NR Kinu?" na kojem su predstavnici gospodarstva i institucija raspravljali o poziciji Europske unije u svijetu u kojem dvije sile SAD i Kina – nameću pravila igre, često ne mareći za ostale aktere.
Uz Marinu Rožić, glavnu tajnicu HGK i Gorana Šaravanju, glavnog ekonomista HGK, svoja su viđenja iznijeli i predstavnici hrvatskog gospodarstva koji veliki dio svojih inzemnih poslova ostvaraju upravo na tim tržištima i to Emanuel Kovačić (INA), Miki Huljić (Končar), Dino Ćoza Saršon (JGL), Igor Shneider (Infobip) te iz Bruxellesa Ben Butters, predstavnik Eurochambresa.
Panelisti su istaknuli da SAD i Kina raspolažu golemim tržištima, razrađenim industrijskim politikama te sposobnošću bržeg uvođenja inovacija. Washington carinskom politikom u određenoj mjeri ograničava pristup izvoznicima, zbog čega veliki izvoznici, poput Kine, traže alternative. Najizdašnija alternativa je zajedničko tržište Europske unije, pa je europska industrijska baza sve više izložena prekomjernom kineskom izvozu. Peking pritom kombinira državni kapitalizam s agresivnom ekspanzijom u digitalnim i energetskim sektorima.
Europa, pak, i dalje ima snažne adute, a to je automobilska industrija, farmacija, luksuzna roba i zeleno gospodarstvo koje ostaju temelji njezine konkurentnosti. Međutim, EU usporava kada je riječ o tehnologijama budućnosti poput digitalnih platformi, poluvodiča i obrambene industrije.
Za hrvatske tvrtke, prije svega izvoznike pitanje odnosa EU – SAD – Kina ima vrlo konkretne posljedice. Ukupna trgovina između SAD-a i Hrvatske prošle godine iznosila je oko 3,2 milijarde dolara (dvije milijarde u robi i 1,2 milijarde u uslugama), što potvrđuje važnost američkog tržišta. Farmaceutski sektor mogao bi profitirati od rasta potražnje u SAD-u, ali se mora prilagoditi njihovim strožim regulatornim zahtjevima. IT industrija već posluje globalno i u SAD-u i u Aziji, ali suočava se s pritiskom kineske konkurencije i pitanjem zaštite podataka prema EU standardima.
Energetika i industrija imaju potencijal u zelenoj tranziciji, ali su izložene globalnim poremećajima cijena energenata i ovisnosti o sirovinama. Na panelu se tako moglo čuti da za hrvatske izvoznike pitanja nije samo hoće li Europa preživjeti SAD i Kinu, nego kako će se Hrvatska pozicionirati unutar europske strategije u nadolazećim desetljećima.