Eugen Antić
Pitanje sigurnosti u školama postaje sve više tema javne rasprave, osobito nakon incidenata koji uključuju zaštitare, roditelje i učenike. Među potencijalnim rješenjima istaknuto je korištenje 'body' kamera za povećanje transparentnosti i sprječavanje sukoba. Međutim, takva tehnologija otvara brojna pravna i etička pitanja, posebice u kontekstu zaštite prava djece. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) nedavno nam je dala svoje mišljenje o ovoj temi, istaknuvši izazove i uvjete za implementaciju.
'Body' kamere su prijenosni uređaji za snimanje zvuka i slike koje se najčešće koriste u svrhu dokumentiranja postupanja ovlaštenih osoba. Postoje različiti modeli na tržištu — od osnovnih kamera s ograničenim trajanjem baterije do naprednih sustava koji omogućuju prijenos snimki u stvarnom vremenu. Kamere se obično postavljaju na odjeću, poput prsnog dijela uniforme, te se aktiviraju ručno ili automatski u situacijama koje zahtijevaju dodatnu dokumentaciju.
Tko koristi 'body' kamere u Hrvatskoj i svijetu?
U Hrvatskoj, 'body' kamere koriste prvenstveno policijski službenici, što je regulirano Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima. U drugim sektorima, poput privatne zaštite, njihova upotreba nije odobrena zakonom. U svijetu, 'body' kamere su široko primijenjene u policijskim snagama SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije kako bi povećale transparentnost i odgovornost. U nekim američkim školama zaštitari nose body kamere, ali pod strogim protokolima. U SAD-u, pojedine škole su implementirale body kamere za zaštitare kako bi smanjile nasilje i povećale transparentnost. Međutim, takvi projekti često nailaze na otpor roditelja i stručne javnosti zbog zabrinutosti za privatnost djece. U Velikoj Britaniji, 'body' kamere su testirane u nekim srednjim školama, no uz vrlo stroga pravila korištenja i ograničeno trajanje snimanja.
Prednosti 'body' kamera u školama uključuju povećanje transparentnosti, jer kamere omogućuju objektivan prikaz postupanja zaštitara i ponašanja svih sudionika u incidentima. Njihova prisutnost također može djelovati preventivno, odvraćajući potencijalne sukobe ili nasilne situacije. Osim toga, snimke mogu poslužiti kao koristan alat za razjašnjavanje spornih događaja i donošenje bolje utemeljenih odluka o daljnjim postupcima.
S druge strane, nedostaci 'body' kamera vezani su uz narušavanje privatnosti, posebno kada je riječ o snimanju djece, što izaziva zabrinutost zbog mogućih zloupotreba podataka. Financijski aspekt je također značajan izazov, jer nabava, održavanje opreme i sigurno pohranjivanje snimaka zahtijevaju znatna sredstva. Dodatno, prisutnost kamera može negativno utjecati na psihološko stanje učenika i nastavnika, stvarajući osjećaj stalnog nadzora i nepovjerenja u svakodnevnom školskom okruženju.
Ove prednosti i nedostaci pokazuju složenost problema i potrebu za pažljivim razmatranjem prije uvođenja ovakvih tehnologija u školski sustav.
Mišljenje AZOP-a o body kamerama u školama
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), naglašava da trenutačni zakonodavni okvir u Hrvatskoj ne predviđa upotrebu 'body' kamera u školama. U svom opsežnom odgovoru, AZOP ističe da bi uvođenje body kamera u škole zahtijevalo zadovoljenje uvjeta propisanih Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). To uključuje pravnu osnovu prema članku 6. GDPR-a, jasno definiranu i opravdanu svrhu snimanja te test razmjernosti koji bi pokazao preteže li interes zaštite nad pravom djece na privatnost. AZOP također naglašava važnost ograničenog i ad hoc snimanja, isključivo u slučajevima sigurnosno značajnih incidenata, uz prethodnu najavu i striktne mjere zaštite podataka kako bi se spriječile moguće zloupotrebe. Osim toga, upozoravaju na potrebu prilagodbe zakonodavnog okvira i provedbu tehničkih i organizacijskih mjera za osiguranje sigurnog rukovanja snimkama.
Ukoliko bi škole ili zaštitarske tvrtke željele implementirati ovu tehnologiju, morali bi zadovoljiti stroge uvjete koje propisuje Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). To uključuje sljedeće korake: prvo, definirati pravnu osnovu za obradu podataka, što može uključivati legitimni interes ili izričitu privolu, uz prethodno provođenje testa razmjernosti kako bi se utvrdilo preteže li interes zaštite nad pravima djece na privatnost. Drugo, razviti jasnu politiku snimanja koja uključuje situacije u kojima je dopušteno aktiviranje kamere te način obavještavanja sudionika o snimanju. Treće, osigurati tehničke i organizacijske mjere za zaštitu snimki, poput šifriranja podataka i ograničenog pristupa, kako bi se spriječila zloupotreba i neovlašteno dijeljenje snimki. Konačno, potrebno je redovito educirati zaposlenike i provoditi revizije kako bi se osiguralo pridržavanje svih propisa. To uključuje postojanje pravne osnove iz članka 6. GDPR-a, opravdanu svrhu snimanja te provođenje testa razmjernosti. Test razmjernosti konkretno obuhvaća analizu proporcionalnosti i nužnosti snimanja u odnosu na svrhu zaštite.
U ovom kontekstu, potrebno je procijeniti jesu li ciljevi, poput povećanja sigurnosti i transparentnosti, moguće postići na manje invazivan način. Također, treba uključiti ocjenu potencijalnog utjecaja snimanja na prava djece, osobito u pogledu privatnosti, i uskladiti te procjene s načelom najboljeg interesa djeteta. Ovaj proces zahtijeva dokumentaciju i argumentaciju koja jasno pokazuje opravdanost korištenja body kamera u specifičnim situacijama.
AZOP dodatno upozorava da bi snimanje trebalo biti ograničeno na specifične situacije, poput sigurnosno značajnih incidenata, te da kamere ne bi smjele biti aktivne tijekom cijelog radnog vremena zaštitara i budućih operativnih djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu (ODS CZ). Također, snimke bi morale biti zaštićene od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe.
Iako 'body' kamere mogu pružiti dodatnu razinu sigurnosti i transparentnosti, njihova implementacija u školama zahtijeva pažljivo planiranje i jasno definirane pravne okvire. Posebna pažnja mora se posvetiti zaštiti prava djece, koja prema GDPR-u uživaju posebnu zaštitu. Prije uvođenja ovakvih mjera, ključno je provesti široku javnu raspravu koja će uključiti mišljenja roditelja, nastavnika, stručnjaka za sigurnost i pravnike. Samo uravnoteženi pristup koji će uzeti u obzir i sigurnosne potrebe i prava na privatnost može donijeti pozitivne rezultate u obrazovnom sustavu.