Foto: © ILO/Marcel Crozet
Globalna gospodarska slika poboljšala se od siječnja, ali ranjivosti ostaju, otkrilo je sredinom godine ažurirano izvješće o svjetskom gospodarskom stanju i izgledima objavljeno u četvrtak.Predviđa se da će svjetsko gospodarstvo porasti za 2,7 posto u 2024., u odnosu na 2,4 posto projiciranih početkom godine. Rast će 2025. dosegnuti 2,8 posto, što predstavlja blagi porast.
Ove su promjene uglavnom rezultat boljeg učinka od očekivanog u nekim velikim razvijenim zemljama i zemljama u usponu, posebice Brazilu, Indiji, Rusiji i Sjedinjenim Državama.
Inflacija pala, plaće porasle
Inflacija je također niža od vrhunca iz 2023., rekao je Shantanu Mukherjee iz UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja (DESA), predstavljajući izvješće novinarima u New Yorku.
“U razvijenim zemljama, skučena tržišta rada dovode do povećanja plaća za neke dijelove stanovništva i također privlače ljude u radnu snagu, što je važno”, dodao je.
Međutim, izgledi su samo oprezno optimistični s obzirom na više-na-dulje kamatne stope, rizike održivosti duga i stalne geopolitičke napetosti.
Otoci u opasnosti
Sve gori klimatski šokovi također su izazov, prijeteći desetljećima ostvarenim razvojnim dobicima, posebno za najmanje razvijene zemlje svijeta (LDC) i male otočne države u razvoju (SIDS).
Iako se izgledi za SIDS revidiraju prema gore na oko 3,3 posto svake godine, gospodin Mukherjee je rekao da je to još uvijek ispod prosjeka prije pandemije, što znači da se “izgubljeno još uvijek ne nadoknađuje”.
U slučaju Afrike i općenito najmanje razvijenih zemalja, izgledi su revidirani prema dolje na oko 3,3 posto rasta u 2024.
Zabrinutost za kontinent
“Ovo je posebno zabrinjavajuće jer je Afrika dom za oko 430 milijuna ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu i blizu 40 posto udjela u globalnoj pothranjenoj populaciji”, objasnio je. Nadalje, dvije trećine zemalja s visokom inflacijom navedenih u izvješću nalaze se na kontinentu.
“U isto vrijeme, razlog za zabrinutost je to što se manevarski prostor afričkih vlada također smanjuje”, nastavio je.
“U 2024. godini prosječno više od četvrtine javnih prihoda na ovom kontinentu otišlo je na otplatu kamata. To je opet oko 10 postotnih bodova više od prosjeka u godinama neposredno prije pandemije.”
Za zemlje u razvoju, u prosjeku, situacija s dugom nije tako strašna, ali je zabrinut da rast ulaganja nastavlja padati. Ovi “nedostaci” dodatno su složeni rizicima kao što je inflacija, koja je i simptom temeljne krhkosti i sama po sebi zabrinjavajuća.
Izvješće također sadrži poseban odjeljak o kritičnim mineralima kao što su litij, nikal, kobalt i bakar, koji su neophodni za prijelaz na čistu energiju. Međutim, zemlje koje posjeduju te resurse trebat će pametne politike, kao i učinkovite provedbene kapacitete kako bi iskoristile prednosti.
Uzgajanje potaknuto mineralnim sektorom u prošlosti se često povezivalo s oštećenjem okoliša, usporenim razvojem drugih sektora, siromaštvom, sukobima i drugim nepovoljnim ishodima zajednički poznatim kao “prokletstvo resursa”.
“Imperativ je da zemlje u razvoju osmisle i provedu dobro ciljane i pravovremene ekonomske, socijalne i ekološke politike kako bi optimizirale dobrobiti svojih kritičnih minerala i izbjegle još jedan ciklus prokletstva resursa”, stoji u izvješću.