© UNICEF
Mnoga djeca suočena su sa zlostavljanjem na internetu
Juanita Herrera i Conor Lennon
Mrežni napadi na žene postaju sve gori, prema UN-u, uzrokujući trajnu štetu koja se može preliti u nasilje u stvarnom svijetu. Vodeće aktivistice iz Španjolske i Latinske Amerike sastale su se u srijedu u sjedištu UN-a kako bi okupile žene i podijelile strategije za uzvraćanje udarca.
Tijekom događaja, održanog u sklopu Komisije za status žena, najveće svjetske konferencije o ravnopravnosti spolova, izaslanici iz regije istaknuli su mnoge oblike digitalnog nasilja, upozorili na jeziv učinak koji internetsko uznemiravanje i diskriminacija imaju na sudjelovanje žena u političkom životu i podijelili neke od najučinkovitijih načina za stvaranje sigurnih digitalnih prostora za žene. Nakon sastanka, UN News je razgovarao s nekim od govornika, među kojima su bili političari i zagovornici prava, kako bi iz prve ruke čuli o posljedicama digitalnog nasilja u njihovim zemljama i kako se nositi s njim.
'Moramo ostati ujedinjeni'
Anaís Burgos je političarka u meksičkom parlamentu. Dobila je veliki pljesak nakon što je ponosno držala lutku koja predstavlja Claudiju Sheinbaum, prvu ženu predsjednicu Meksika.
“Digitalno nasilje pogađa sve žene koje su posvećene javnim poslovima, kako na poslu tako i u našim osobnim odnosima. Ostavlja vrlo važne tragove, jer utječe na vaše psihičko i fizičko zdravlje, stvarajući tjeskobu, diskriminaciju, paranoju i strah. Ne mogu objaviti ništa osobno na društvenim mrežama jer će ljudi tražiti bilo što da me napadnu, poput moje obitelji, podrijetla ili boje kože. Neki moji kolege razmišljali su o potpunom odlasku iz politike, kako više ne bi bili mete napada i nasilja. Ipak, vjerujem da moramo nastaviti. Ovo nasilje moram učiniti vidljivim; Moram to osuditi. I kao političar to moram promijeniti. Ako se to dogodi meni, nekome s javnim glasom da to osudi, što to čini mladoj djevojci koja nema takvu platformu? Ili afro-meksičke žene, autohtone žene i žene koje žive s invaliditetom? Potrebno nam je više zakona za kažnjavanje ove vrste nasilja u svim njegovim oblicima. Tako je brzo uznapredovala, a umjetna inteligencija u nekim zemljama naše regije nije niti regulirana. Moramo ostati ujedinjeni. Prava koja su žene do sada stekle ne bi bila izborena bez kolektivnog glasa. Moramo da muškarci shvate da nam je za prestanak nasilja potrebno njihovo sudjelovanje i podrška”, rekla je.
'Pre-bunking' i 'cijepljenje' protiv dezinformacija
Roberta Braga je osnivačica i izvršna direktorica Digital Democracy Institute of the Americas (DDIA), središta za istraživanje i inicijative usmjerene na jačanje povjerenja između zajednica i demokracije.
“Polarizacija i nepovjerenje se pojačavaju putem društvenih medija. Ipak postoji i dobra strana. Sada smo u mogućnosti identificirati ono što nazivamo 'meta narativi', priče koje se recikliraju i koriste u različitim kontekstima u različitim zemljama za napad na žene, što znači da imamo informacije i alate koji su nam potrebni da ih pripremimo i suprotstavimo im se unaprijed. Mi to zovemo pre-bunking ili inokulacija, što je u biti objašnjavanje ljudima taktike manipulacije i narativa koji se koriste protiv njih na internetu kako bi ih mogli prepoznati kada ih vide i postati malo otporniji. Danas postoji vrlo malo prostora između našeg online i offline svijeta, a digitalno nasilje definitivno može postati nasilje u stvarnom svijetu. To može dovesti do toga da grupe ljudi sjede ispred vašeg doma, propagiraju mržnju protiv vas i čak vas napadaju osobno. Imala sam veliku sreću što nisam bila meta koordiniranih napada, ali znam puno žena koje su bile izložene zlostavljanju. Na primjer, moja prijateljica koji je trebao biti član odbora američke vlade za borbu protiv dezinformacija, suočila se s ogromnom navalom internetskih napada. Bilo je toliko loše da su inicijativu otkazali u cijelosti. Ona je u to vrijeme bila trudna, a na meti su bili i njen suprug, čak i beba. Može postati vrlo otrovno”, objasnila je.
'Tehnologija se uvijek iznova koristi protiv žena'
Marcela Hernández suosnivačica je latinoameričke mreže Digital Defenders, organizacije koja promiče sveobuhvatno zakonodavstvo za rješavanje i kažnjavanje digitalnog nasilja kaže:
“Trenutno imamo dokumentirano više od 700 politika različitih vladinih tijela diljem Meksika, uključujući policiju, tužiteljstva i sudove za suzbijanje digitalnog nasilja. U državnom odvjetništvu u
uredu Mexico Cityja postoji čak i specijalizirana agencija za procesuiranje zločina digitalnog nasilja. Sjećam se kad sam prvi put saznala za djevojku koja je počinila samoubojstvo jer je video na kojem je seksualno zlostavljana kružio internetom. Iako je nisam poznavala, to me obilježilo. U tom sam trenutku znala da će se dogoditi još ovakvih stvari. Kada nova tehnologija dospije na masovno tržište, stalno se iznova koristi kao sredstvo za vršenje nasilja nad ženama, za naše podređivanje i objektiviziranje. Kada je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena 2024. godine, odmah su se pojavili slučajevi dječaka na sveučilištima i školama u različitim dijelovima svijeta koji su slikali svoje kolegice bez njihova pristanka kako bi stvorili seksualno eksplicitan materijal, bez njihova pristanka. Zbog toga moramo same prisvojiti tehnologiju; žene treebaju stvarati online alate za dobrobit drugih žena”.