Žene prosvjeduju protiv rodno uvjetovanog nasilja koje čine muškarci.
© Unsplash/Ehimetalor Akhere Unuabona
Tri godine tisuće ljutitih poruka slijevale su se na telefon američke glumice Azie Tesfai od muškarca kojeg nikada nije vidjela niti upoznala. Jednog dana, anonimna interakcija pretvorila se u fizičko uhođenje. Poslao joj je poruku rekavši točno što je imala na sebi odjeveno.
"Postoji poseban teror u tome da te promatra netko bez lica“, rekla je Tesfai dužnosnicima UN-a, ambasadorima dobre volje i predstavnicima civilnog društva u New Yorku prilikom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Neželjena pažnja ubrzo se pretvorila u eksplicitne prijetnje smrću. Tesfai je obavijestila policiju, ali oni joj nisu ponudili nikakvu zaštitu.
„Pravno ne možemo ništa učiniti“, rečeno joj je, budući da je sve bilo digitalno, a stranac nije imao ime.
Jedan femicid svakih deset minuta
Prema novom izvješću o femicidu UN Women i Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC), prošle godine je namjerno ubijeno više od 80.000 žena i djevojčica. Više od polovice tih femicida počinili su intimni partneri ili članovi obitelji. To znači da gotovo svakih deset minuta jednu ženu ili djevojčicu ubije partner ili član obitelji. Nasuprot tome, 'samo' 11 posto ubojstava muškaraca počinili su intimni partneri ili članovi obitelji tijekom iste godine.
Ovogodišnja kampanja usmjerena je na digitalno nasilje i poziva vlade da provedu zakone koji će okončati nekažnjivost, tehnološke tvrtke da osiguraju sigurnost platformi i donatore da podrže organizacije u iskorjenjivanju nasilja.
Rastuće digitalno zlostavljanje
„Gotovo svaka visokopozicionirana žena u javnom životu koju sam upoznala posljednjih godina, bilo da se radi o novinarki, aktivistici ili političarki, suočava se s eskalacijom digitalnog uznemiravanja, seksualiziranog zlostavljanja i prijetnji fizičkim nasiljem“, rekla je predsjednica Opće skupštine UN-a Annalena Baerbock.
Prema izvješću, povećani pristup digitalnim alatima pogoršao je postojeće oblike nasilja nad ženama i djevojčicama, a istovremeno je doveo do novih oblika nasilja poput dijeljenja slika bez pristanka, doxinga i deepfake videa.
Digitalno nasilje, koje također uključuje cyberbullying, cyberstalking i seksualno uznemiravanje, može rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom, socijalnom, političkom ili ekonomskom štetom.
„Svrha je uvijek bila ista - zastrašiti, poniziti i posebno ušutkati“, rekla je Baerbock.
„S brzim napretkom umjetne inteligencije, opseg i brzina ovog zlostavljanja rastu više od svega što smo prije vidjeli.“
Kraj nekažnjivosti
„Izazovi su ogromni“, upozorila je izvršna direktorica UN Women Sima Bahous. „Preživjeli se suočavaju s nevjericom. Zlostavljači uživaju u nekažnjivosti.“
Jedna od glavnih prepreka borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama i djevojčicama jest nedostatak pravnih temelja i propisa diljem svijeta koji bi osigurali sigurnost.
Bahous je predložila tri rješenja za okončanje nekažnjivosti. Prvo, digitalno nasilje mora se prepoznati kao stvarno nasilje; drugo, pravosudni sustavi moraju smatrati tehnološke tvrtke odgovornima i, konačno, mora se više ulagati u prevenciju i odgovor.
„Dok zakon ne tretira digitalno predatorstvo kao štetu, od nas se očekuje da se zaštitimo tako što ćemo postati nevidljivi“, rekla je Tesfai, prisjećajući se mnogih slučajeva digitalnog zlostavljanja s kojima se suočila.
Ponavljajući UN-ov zahtjev da se digitalno nasilje tretira kao stvarno nasilje, dodala je da „zaslužujemo zakone koji nas štite dok smo još živi da bismo bili zaštićeni.“