Žena u crvenom hidžabu nježno dodiruje glavu kćeri koja nosi narančasti hidžab. Slika simbolizira otpornost i otpor zajednice protiv sakaćenja ženskih genitalija u Somaliji.
© UNFPA/Usame Nur Hussein
Porast sukoba dovodi do značajnog porasta nasilja temeljenog na spolu, a žene diljem svijeta suočavaju se s "jazom u pravdi" s diskriminirajućim zakonima prijavljenim u većini zemalja, prema izvješću agencije za rodnu ravnopravnost UN Women, objavljenom u srijedu.
"Kako se svijet kreće kroz demokratsko nazadovanje, rastuće sukobe, ekonomske pritiske i smanjenje građanskog prostora, postoji sve organiziraniji otpor prema rodnoj ravnopravnosti i nazadovanju ženskih prava", rekla je novinarima Sarah Hendriks, direktorica UN Women za politiku, programe i međuvladin odjel, na brifingu u New Yorku.
„Pravosudni sustavi ne stoje odvojeno od tih pritisaka, oni ih zapravo odražavaju“, rekla je.
Izvješće pod nazivom "Osiguravanje i jačanje pristupa pravdi za sve žene i djevojčice" pokazuje kako se zakoni preoblikuju kako bi se ograničile slobode žena, ušutkali njihovi glasovi i omogućilo zlostavljanje bez posljedica. Upozorava da žene i djevojčice iznevjeravaju upravo oni sustavi koji su namijenjeni njihovoj zaštiti, ostavljajući ih izloženima zlostavljanju, nepravdi i nekažnjivosti dok se pojačava reakcija na rodnu ravnopravnost.
Izvješće je pronašlo pet ključnih područja koja sprječavaju pravednost u ishodima za žene i djevojčice, koje se suočavaju s većim preprekama pravdi od muškaraca u gotovo 70 posto ispitanih zemalja.
Diskriminatorni pravni okviri, društvene norme, jazovi između zakona i provedbe, tradicionalni pravosudni sustavi neovisni o državi i konfliktna okruženja služe pojačavanju nejednakosti i sprječavanju unapređenja smislene pravde za žene. Zajedno, ove prepreke znače da žene diljem svijeta imaju 64 posto zakonskih prava muškaraca, dok 54 posto zemalja nema pravne definicije silovanja temeljene na pristanku.
„Tamo gdje moć ostaje nejednaka, pravda rijetko djeluje neutralno. Tu odstupanje od rodne ravnopravnosti postaje vrlo vidljivo“, rekla je Hendriks.
Ženska prava dodatno su ugrožena porastom globalnih sukoba. U 2024. godini 676 milijuna žena i djevojčica živjelo je unutar 50 km od smrtonosnog sukoba (najviše od 1990-ih). Kao rezultat toga, zabilježen je porast od 87 posto seksualnog nasilja povezanih sa sukobima.
Reforma: 'Žene za žene'
„Prečesto prevladava nekažnjivost“, rekla je Hendriks, „kada pravda iznevjeri žene i djevojčice, šteta ide daleko izvan bilo koje pojedinačne priče, života bilo koje pojedinačne žene. Zajednice gube vjeru, javno povjerenje narušava se, a pravosudne institucije gube legitimnost“.
Nijedna zemlja na svijetu nije postigla potpunu pravnu jednakost između žena i muškaraca, izjavila je u srijedu UN-ova agencija za rodnu ravnopravnost.
„Pravosudni sustavi mogu se razvijati, mogu se transformirati“, primijetila je gđa. Hendriks, dodajući da je od 1970. više od 600 milijuna žena dobilo pristup ekonomskim prilikama zahvaljujući reformi obiteljskog prava.
Među osam preporuka koje vlade trebaju provesti do 2030., rekla je da pravosudne reforme „moraju oblikovati žene i moraju biti oblikovane za žene“ te je naglasila potrebu za više resursa i vladine potrošnje za rješavanje tih problema.
„Gotovo 90 posto organizacija koje rade na okončanju nasilja nad ženama i djevojčicama izvještava o smanjenju osnovnih usluga, samo 5 posto vjeruje da mogu održati trenutnu situaciju u kojoj se nalaze i održavati je dulje od dvije godine.“