Eugen Antić
Kada se razmišlja o povijesti Afganistana, često se spominje da je bio sfera utjecaja Rusije. No, takva je tvrdnja previše pojednostavljena. Iako je Sovjetski Savez imao značajan utjecaj, a afganistanski komunisti uživali su potporu Moskve, to nije bila klasična sfera utjecaja poput one u Istočnoj Europi. Stvarna priča o modernom Afganistanu mnogo je složenija i isprepletena s hladnoratovskom geopolitikom i borbom protiv terorizma, a njezin se utjecaj osjeća i danas.
Za razumijevanje današnjeg stanja u Afganistanu ključno je vratiti se u daleku prošlost. Smješten na strateškoj lokaciji između Srednje i Južne Azije, na povijesnom Putu svile, Afganistan je oduvijek bio područje sukoba i rivalstva. Stoljećima je služio kao tampon-zona i poprište "velike igre" - geopolitičkog nadmetanja velikih sila, a u 20. stoljeću ta se igra nastavila, ali između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza.
Prošlost: povijesni osvajači i ratovi
Afganistan je kroz povijest bio križanje carstava i civilizacija. Njegovom sudbinom upravljali su mnogi osvajači i narodi. Još u 4. stoljeću prije Krista, tim je područjem prolazio Aleksandar Veliki, a kasnije su ga osvajali Perzijanci, Maurijanci i Arapi, koji su donijeli islam. Kasnije su uslijedila carstva poput Timuridskog i dinastija Mogula.
U novijoj povijesti, tijekom 19. i 20. stoljeća, Afganistan je postao ključno poprište sukoba između Britanskog i Ruskog Carstva, poznatog kao Velika igra. Britanci su vodili čak tri rata protiv Afganistana kako bi spriječili ruski utjecaj i osigurali svoju dominaciju u Indiji. Ti ratovi, iako su Britancima donijeli privremenu kontrolu, pokazali su da je Afganistan gotovo nemoguće pokoriti. Nakon uspostave neovisnosti, zemlja je relativno dugo bila u miru, sve do sovjetske invazije 1979. godine. Moskva je htjela podržati marionetsku vladu, no naišla je na žestok otpor mudžahedina, boraca za slobodu koje su oružjem i novcem snažno podržavale Sjedinjene Američke Države.
Danas: Američka intervencija i povratak talibana
Nakon povlačenja sovjetskih snaga, Afganistan je potonuo u krvavi građanski rat, a na vlast su 1996. došli talibani. Njihov režim, poznat po brutalnim represijama i kršenju ljudskih prava, pružio je utočište Al-Kaidi i Osami bin Ladenu. Zbog toga je nakon napada 11. rujna 2001. godine započela američka vojna intervencija, koja je s vremenom prerasla u najduži američki rat. Nakon 20 godina, američke snage su se povukle, a talibani su munjevito preuzeli vlast 2021. godine.
Danas Afganistanci žive u iznimno teškim uvjetima. Ekonomija je u kolapsu, a međunarodne sankcije dodatno otežavaju život. Žene su ponovno suočene s drastičnim ograničenjima prava na obrazovanje, rad i slobodu kretanja. Iako je rat završen, a nasilje je na nižem nivou, humanitarna situacija je katastrofalna.
Sutra: hoće li se stabilnost ikada vratiti?
Budućnost Afganistana je neizvjesna. Hoće li talibanska vlada uspjeti stabilizirati zemlju i osigurati osnovne uvjete za život? Mogu li se postići kompromisi u pogledu ljudskih prava? Odgovori na ova pitanja ovise o mnogim faktorima, uključujući ekonomsku pomoć, stav susjednih zemalja (Iran, Pakistan) i unutarnju dinamiku talibanske vlasti. Za sada, Afganistan ostaje duboko ranjena zemlja čiji se stanovnici svakodnevno bore za opstanak. No, unatoč svemu, nada za bolju budućnost još uvijek postoji.
Priča o Afganistanu snažan je podsjetnik da se povijest ponavlja, a načelo "Quod licet Iovi, non licet bovi" vrijedi i za takozvane "sile u povlačenju". Iako je cilj intervencija bio drugačiji – borba protiv komunizma, a kasnije protiv terorizma – temeljni princip ostaje isti: velike sile ne oklijevaju utjecati na sudbinu drugih nacija. Afganistan tako ostaje vječno bojište i primjer toga kako se moć projicira, a njegovi građani trpe posljedice.
Foto: Mohammad Rahmani / Unsplash