U 2023. godini ovaj sektor zabilježio je višu stopu rasta ukupnih prihoda u usporedbi s ukupnim gospodarstvom, što ukazuje na veći potencijal za generiranje prihoda. I stopa rasta dobiti nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite je nešto viša nego u ostatku gospodarstva. To ukazuje na uspješniju optimizaciju poslovanja u smislu smanjenja troškova, bolje korištenje resursa te učinkovitije upravljanje obrtnim kapitalom, što je dovelo do povećanja profitabilnosti.
Analizu Sektora privatne zaštite možete preuzeti ovdje.
Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore Ekonomski institut, Zagreb je izradio analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju poduzeća unutar sektora Privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj.
Cilj ove analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti Privatne zaštite, kao i sagledavanja tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnom gospodarstvu RH. Analiza sektora privatne zaštite je prvenstveno usmjerena na poslovanje zaštitarskih poduzeća i obrta koja se uglavnom bave tjelesnom i tehničkom zaštitom osoba i imovine (posebno se ne uzimaju u obzir neki drugi segmenti jer su sadržani u prethodne dvije, kao npr., pratnja novca, CDS, mehanička zaštita i slično) kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih.
Metodologija
Analiza je provedena na podacima Financijske agencije s web portala “Info.BIZ”. Sektor Privatne zaštite u svrhu ove analize je definiran kao skup poduzeća (trgovačkih društava i obrta) koja posjeduju odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite izdanu od strane Ministarstva unutarnjih poslova RH. Analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora Privatne zaštite, a to su: Tehnička zaštita Tjelesna zaštita.
Prilikom izrade rang lista poduzeća korišteni su sljedeći kriteriji:
- Osnovni kriterij je bio broj zaposlenih temeljem sati rada u posljednjoj dostupnoj godini te se prema tome formirala lista najvećih 30 poduzeća za svaki od podsektora.
- Dodatan kriterij je da je poduzeće bilo aktivno na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima.
Nakon definiranja skupa od 30 najvećih poduzeća prema broju zaposlenika, za svako od ovih poduzeća su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: ukupan prihod, dobit/gubitak, prihod po zaposleniku, dobit/gubitak po zaposleniku, te prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku. Za svaki od ovih pokazatelja po pojedinom poduzeću prikazana je za posljednje tri godine: vrijednost (nominalna, EUR), rang, te stopa promjene za svake dvije uzastopne godine.
Analizom nisu obuhvaćeni: fizičke osobe (obrti) koji, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnja financijska izvješća FINA-i; unutarnje čuvarske službe; poduzeća koje posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20; te poduzeća koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite.
Podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se poduzeće bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za poduzeća kojima obavljanje poslova PZ nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno Analiza ih precjenjuje.
Kod izračuna prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku, zbog rada u nepunom radnom vremenu, neki prosjeci plaća su ispod propisane minimalne neto plaće za 2023. godinu (700 EUR bruto i 560 EUR neto).
Rezultati analize
Glavni nalazi Analize pokazuju povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023., kako u ukupnom gospodarstvu tako i u privatnoj zaštiti. U privatnoj zaštiti, usporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je porast ukupnih prihoda od 14,7% da bi onda u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije su prihodi u ostatku gospodarstva porasli za 9,0%, što govori o nešto većem potencijalu generiranja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak gospodarstva. Ovo se također očituje i u udjelu prihoda poduzeća privatne zaštite u ukupnom gospodarstvu RH, koji je u blagom padu u posljednje tri godine s 0,75% u 2021. do 0,71% u 2023. Prihodi sektora Privatne zaštite u periodu 2020. - 2022. rasli su brže od ukupnog gospodarstva RH, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.
Dobit nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite je rasla za 4,5% u periodu 2021./22., te je zabilježila još i veći rast od 35,9% u periodu 2022./23. Razlog ovome možemo vidjeti u usporavanju rasta ukupnih rashoda, koji su u 2022. u odnosu na godinu ranije rasli više od ukupnih prihoda (15,6%), dok su u 2023. rasli za 10,7%, što je za 2,1 postotni bod manje nego rast ukupnih prihoda. U ukupnom je gospodarstvu RH dobit poduzeća porasla za čak 30,1% u razdoblju 2022./23. Dio objašnjenja ovih kretanja se zasigurno krije u velikom porastu inflacije u 2023. godini za čak 8,0% (prema podacima Državnog zavoda za statistiku).
Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po poduzeću, sektor privatne zaštite bilježi tek blagi porast od 0,3% u periodu 2023./22. te u 2023. iznosi 58,5 zaposlenika po poduzeću u prosjeku. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio 58,3, što je pak pad od 1,5% u odnosu na 2021. Što se pak tiče ukupnog gospodarstva RH, ovaj je pokazatelj poprilično konstantan na 6,5 zaposlenika po poduzeću, u prosjeku. Ovo nam govori da u sektoru privatne zaštite dominiraju poduzeća srednje veličine, dok u ostatku gospodarstva dominiraju mikro poduzeća.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla u posljednje tri godine do 963 EUR u 2023., što je povećanje od 15,0% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu plaću po zaposleniku u ukupnom gospodarstvu koja bilježi također konstantan rast od 2021. naovamo, plaće u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.
Podaci skraćene bilancu za sektor Privatne zaštite i ukupnog gospodarstva u posljednje tri godine pokazuju da je ukupna aktiva poduzeća sektora privatne zaštite kontinuirano rasla u posljednje tri godine, i to za 5,2% u 2022. i 13,6% u 2023. Kratkotrajna imovina je u 2023. pala za 1,2% a dugotrajna imovina porasla za čak 43,4%. Udio ukupne aktive sektora privatna zaštita u ukupnom gospodarstvu RH kontinuirano stagnira na razini od oko 0,4%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi ukupnog gospodarstva RH sudjeluje samo sa oko 0,4% a ostvaruje oko 0,7% ukupnih prihoda u 2023., što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode tj., govorimo o više radno-intenzivnoj djelatnosti.
Pokrivenost ukupnih obveza kratkotrajnom imovinom u sektoru privatne zaštite u 2023. je porasla u odnosu na 2022. i iznosi 56,6%, što je rast od 6,9%. U ukupnom gospodarstvu RH ukupne obveze rastu brže od kratkotrajne imovine, pa stoga udio obveza u kratkotrajnoj imovini je 137,8% za 2023. tj., obveze premašuju kratkotrajnu imovinu.
Ukupne obveze po zaposlenom su u 2023. za 12,6% veće u sektoru privatne zaštite u odnosu na 2022. godinu, ali su i dalje značajno manje od onih u ukupnom gospodarstvu RH za čak 6 puta - za sektor privatne zaštite iznose oko 16.250 EUR dok u ukupnom gospodarstvu RH iznose oko 104.126 EUR.
Pokazatelji poslovanja podsektora privatne zaštite - Tjelesna zaštita
Top 30 poduzeća prema kriteriju broja zaposlenika (prema satima rada) u podsektoru Tjelesne zaštite je prikazan u Tablici 4. Za ovih 30 poduzeća je rađena analiza svih ostalih pokazatelja. Od ukupnog broja zaposlenih u tjelesnoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih poduzeća zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022.; 93,8% u 2021.). Dva najveća poduzeća po broju zaposlenih u tjelesnoj zaštiti - Securitas Hrvatska d.o.o. i Sokol d.o.o. - zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023.
Ukupan broj zaposlenih se smanjio u 2023. u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.
Broj zaposlenih u tjelesnoj zaštiti je konstantno bio oko 11.300 zaposlenika. 30 najvećih poduzeća bilježe isti trend kao i ukupni podsektor (pošto čine preko 90% ukupne podsektorske zaposlenosti), dok ostala poduzeća čine oko 7% podsektorske zaposlenosti s brojem zaposlenika oko 700.
Od ukupnog prihoda od 257.220 tisuća EUR u 2023., 30 najvećih poduzeća ostvarilo je 242.331 tisuća EUR ili 94,2% (93,9% u 2022.; 93,5% u 2021.), što ukazuje na relativno konstantan udio 30 najvećih poduzeća. Dva najveća poduzeća po ukupnom prihodu u tjelesnoj zaštiti – Securitas Hrvatska d.o.o. i Sokol d.o.o. – ostvarila su ukupno 88.038 tisuća EUR prihoda tj. 34,2% cijelog podsektora u 2022.
Ukupni prihodi su se u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%. U 2022. u odnosu na 2021. ukupni prihodi su rasli za 13,9%, što govori o relativno konstantnoj strukturi rasta prihoda.
Ukupni prihodi poduzeća u tjelesnoj zaštiti konstantno su rasli unazad zadnjih 5 godina sa 183.984 tisuća EUR u 2019. do 257.220 tisuća EUR u 2023. 30 najvećih poduzeća bilježe konstantan porast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora, dok ostala poduzeća čine oko 6% ukupnog podsektora i bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, iako u puno manjem obujmu nego top 30 poduzeća.
Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20.897 tisuća EUR u 2023. 30 najvećih poduzeća ostvarilo je 18.596 tisuća EUR ili 89,1% ukupnog podsektora (95,7% u 2022.). Dva najveća poduzeća po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u tjelesnoj zaštiti - Sokol d.o.o. i Klemm sigurnost d.o.o. - ostvarila su ukupno 8.918 tisuća EUR dobiti u 2023. ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora.
Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla je za 27,0%.
Ukupna dobit poduzeća u tjelesnoj zaštiti unazad zadnjih 5 godina bilježi znatan rast s 13.699 tisuća EUR u 2019. do 20.867 tisuća EUR u 2023. 30 najvećih poduzeća bilježe konstantan porast dobiti u cijelom promatranom periodu (posebice od 2020. naovamo), dok s druge strane ostala poduzeća bilježe pad dobiti te čak i gubitke u pojedinim godinama.
Prihod po zaposlenom u tjelesnoj zaštiti u 2023. iznosio je 22.941 EUR, što je u odnosu na prethodnu godinu (kada je ovaj pokazatelj iznosio 19.666 EUR) rast za 16,7%.
Dva najveća poduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom u tjelesnoj zaštiti u 2023. - FINA Gotovinski servisi d.o.o. i Joker fitness d.o.o. - zabilježila su povećanje ovog pokazatelja u 2023. za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupan prihod po zaposlenom poduzeća u tjelesnoj zaštiti unazad zadnjih 5 godina konstantno je rastao od 15.837 EUR u 2019. do 22.941 EUR u 2023.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u tjelesnoj zaštiti u 2023. iznosila je 734 EUR, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio 634 EUR, što je povećanje u odnosu na 2021. za 8,7% (584 EUR).
Dva najveća poduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenom u tjelesnoj zaštiti – FINA Gotovinski servisi d.o.o. i AKD-Zaštita d.o.o. – zabilježila su povećanje ovog pokazatelja u 2023., i to za 13,1% (FINA Gotovinski servisi d.o.o.) i 17,4% (AKD-Zaštita d.o.o.) u odnosu na 2022.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom poduzeća u tjelesnoj zaštiti zadnjih pet godina je konstantno rasla s 529 EUR u 2019. na 734 EUR u 2023.
Tehnička zaštita
Top 30 poduzeća prema kriteriju broja zaposlenika (prema satima rada) u podsektoru Tehničke zaštite je prikazan u Tablici 10. Za ovih 30 poduzeća je rađena analiza svih ostalih pokazatelja. Iz prezentiranih podataka mogu se izvesti sljedeći nalazi:
Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti u 2023. od 1.935 radnika, 30 najvećih poduzeća zapošljava njih 997 ili čak 51,3% (51,1% za 2022.; 50,1% za 2021.). Dva najveća poduzeća po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos-inženjering d.o.o. i Alarm automatika d.o.o. – zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora.
Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2023. u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti kontinuirano rasta unazad zadnjih 5 godina s 1.652 zaposlena u 2019. do 1.935 zaposlena u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenika između 30 najvećih poduzeća i ostala poduzeća.
Od ukupnog prihoda od 232.775 tisuća EUR u 2023., 30 najvećih poduzeća ostvarilo je 149.847 tisuća EUR ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022.; 64,2% u 2021.), što ukazuje na relativno konstantan udio 30 najvećih poduzeća. Dva najveća poduzeća po ukupnom prihodu u tehničkoj zaštiti – Alarm automatika d.o.o. i Eccos inženjering d.o.o. – ostvarila su ukupno 46.167 tisuća EUR prihoda u 2023. ili 19,8% cijelog podsektora.
Ukupni prihodi su se u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23,0%. U 2022. u odnosu na 2021. ukupni prihodi su pali za 18,4%. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti unazad zadnjih 5 godina konstantno su rasli, posebice od 2022. naovamo. 30 najvećih poduzeća bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i ukupan podsektor, dok s druge strane ostala poduzeća bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, ali u nešto nižem obujmu (Grafikon 19).
Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22.144 tisuća EUR u 2023., 30 najvećih poduzeća ostvarilo je 13.322 tisuća EUR ili 60,2% ukupnog podsektora (62,1% u 2022.). Dva najveća poduzeća po ukupnoj dobiti u tehničkoj zaštiti - Aling d.o.o. i Insig 2 d.o.o. - ostvarila su ukupno 3.296 tisuća EUR dobiti u 2023. ili 14,9% cijelog podsektora.
Ukupna dobit je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. Ukupna dobit poduzeća u tehničkoj zaštiti unazad zadnjih 5 godina bila je poprilično konstantna do 2021. s prosjekom od oko 13.500 tisuća EUR. Nakon toga je zabilježila veliki porast sve do 2023., uzrokovan velikoj dobiti 30 najvećih poduzeća.
Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 EUR, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 EUR) povećanje za 18,4%. Dva najveća poduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Leadtech d.o.o. (porast za 118,3% u odnosu na prethodnu godinu) i Aling d.o.o. (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu).
Ukupan prihod po zaposlenom poduzeća u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 tisuća EUR do 2021., kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim poduzećima.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 EUR, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio 936 EUR, što je pak povećanje u odnosu na godinu ranije za 4,5% (896 EUR).
Dva najveća poduzeća po prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi d.o.o. (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 d.o.o. (porast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu).
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom poduzeća u tehničkoj zaštiti konstanto je rasla unazad zadnjih pet godina.
Zaključak
Očigledno je da prosječan broj zaposlenih u sektoru privatne zaštite značajno nadmašuje prosječan broj zaposlenih u cjelokupnom gospodarstvu. Ova razlika ukazuje na činjenicu da sektor privatne zaštite dominiraju srednja i velika poduzeća, dok je situacija u ukupnom gospodarstvu drugačija - oko 90% svih poduzeća spada u mikro kategoriju. To govori o strukturalnoj razlici između ova dva segmenta, što ima svoje ekonomske i poslovne implikacije.
Kada je riječ o rastu zaposlenosti, sektor privatne zaštite u 2023. godini bilježi stagnaciju, s gotovo nepromijenjenom stopom zaposlenosti u odnosu na 2022. godinu (pad od svega -0,1%). Nasuprot tome, u ukupnom gospodarstvu došlo je do značajnog rasta zaposlenosti, s porastom od 4,3%. Ovi podaci ukazuju na to da se sektor privatne zaštite suočava s izazovima u privlačenju i zadržavanju radne snage, dok se druge industrije šire i jačaju svoj radni potencijal. Slična situacija se primjećuje i u pogledu broja poduzetnika u sektoru privatne zaštite, gdje je zabilježena stagnacija s blagim padom od -0,3%. Nasuprot tome, ukupno gospodarstvo bilježi porast broja poduzetnika, s rastom od 3,2%. Ovi pokazatelji govore o mogućoj zasićenosti tržišta privatne zaštite ili pak o otežanim uvjetima za pokretanje novih poduzeća u ovom sektoru.
Ipak, unatoč stagnaciji u broju zaposlenih i poduzetnika, sektor privatne zaštite bilježi pozitivne trendove u pogledu financijskih performansi. U 2023. godini ovaj sektor zabilježio je višu stopu rasta ukupnih prihoda u usporedbi s ukupnim gospodarstvom, što ukazuje na veći potencijal za generiranje prihoda. Nadalje, i stopa rasta dobiti nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite je nešto viša nego u ostatku gospodarstva. To ukazuje na uspješniju optimizaciju poslovanja u smislu smanjenja troškova, bolje korištenje resursa te učinkovitije upravljanje obrtnim kapitalom, što je dovelo do povećanja profitabilnosti.
Međutim, kada je riječ o plaćama, i dalje postoji značajan zaostatak u sektoru privatne zaštite. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u ovom sektoru je za oko 60 eura manja u odnosu na prosjek u ukupnom gospodarstvu. Unutar samog sektora privatne zaštite prisutna je velika razlika između tehničke zaštite, gdje prosječna plaća iznosi 1.403 eura, i tjelesne zaštite, gdje je prosječna plaća znatno niža i iznosi 734 eura. Iako je stopa rasta plaća u sektoru privatne zaštite usporediva s rastom plaća u ukupnom gospodarstvu, evidentno je da je potrebno znatno povećanje kako bi se smanjila razlika i dostigao nacionalni prosjek. Ove razlike u plaćama unutar sektora ukazuju na strukturalne probleme koji mogu negativno utjecati na zadržavanje zaposlenika, posebno u nižim platnim razredima. Ukoliko sektor privatne zaštite želi privući kvalificiranu radnu snagu i održati korak s ostatkom gospodarstva, potrebno je ozbiljno razmotriti strategije za povećanje plaća, naročito u tjelesnoj zaštiti, te ulagati u poboljšanje uvjeta rada.
Analizu Sektora privatne zaštite možete preuzeti ovdje.