Završna konferencija projekta „Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine“
Foto: MUP
U Puli je 21. veljače održana završna konferencija projekta „Operativne snage sustava civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine (CPforHeritage)“, na kojoj su predstavljeni rezultati i aktivnosti zajedničkog projekta Ravnateljstva civilne zaštite i Ministarstva kulture i medija, Otvaranju završne konferencije je u ime ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite dr. sc. Damira Truta prisustvovala pomoćnica ravnatelja Marijana Klanac, koja je tom prilikom istaknula kako su ovim projektom, kroz radionice, vježbe te standardne operativne postupke, stvoreni svi potrebni preduvjeti za preventivno, ali i koordinirano profesionalno djelovanje u slučaju odgovora na izvanredne situacije te potrebe spašavanja i zaštite kulturne baštine.
„Izazovi su ispred nas, to je neminovnost, ali vjerujem da ulaganje u sustav civilne zaštite, kao i u sektor kulture, kao što je i ovo primjer, nam daje pravo na optimizam da ćemo se s tim izazovima nositi uspješno, profesionalno i učinkovito“, naglasila je Klanac.
Zaključno, zahvalila se svima koji su aktivno participirali u provedbi projekta, Ministarstvu kulture i medija, svim pripadnicima operativnih snaga sustava civilne zaštite koji su prošli edukaciju i osposobljavanje o postupanju s kulturnom baštinom u izvanrednim situacijama, domaćim i stranim predavačima i djelatnicima Ravnateljstva civilne zaštite na uspješno odrađenim aktivnostima.
Sudionicima se na otvorenju obratio i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec koji je kazao kako su rezultati interdisciplinarne projektne suradnje dvojaki- uz izravne rezultate provedenih međunarodnih i nacionalnih edukacija i osposobljavanja, naglasio je značaj sklopljenih kontakata i ostvarenog dijaloga koji je nužan preduvjet za dijeljenu viziju o ublažavanju rizika za kulturnu baštinu općenito, kao i jasno dijeljenu sliku podjele uloga i odgovornosti u konkretnim postupanjima s kulturnom baštinom u izvanrednim okolnostima.
„U ime Ministarstva kulture i medija i Uprave za zaštitu kulturne baštine još jednom zahvaljujem Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova na prepoznavanju važnosti kulturne baštine i njenog zbrinjavanja u kriznim situacijama te pozivu na partnerstvo u ovom iznimno važnom projektu“, zaključio je ravnatelj Petrinec.
Ivana Cesarec, voditeljica Odjela za kritičnu infrastrukturu i kulturnu baštinu, Ravnateljstvo civilne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova upoznala je prisutne s ključnim podacima o projektu čiji je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite dok je Ministarstvo kulture i medija pridruženi partner.
Projekt je trajao 14 mjeseci (01/01/2024 – 28/02/2025), a proračun mu je iznosio 378 646.27 €. Za potrebe projekta u RCZ su formirana su 4 stručna tima: RP1 Upravljanje projektom; RP2 Jačanje međusektorske suradnje; RP3 Jačanje kapaciteta sektora civilne zaštite i sektora kulture i RP4 Informiranje i vidljivost
"Potrebe sektora kulture za podršku na terenu od strane operativnih snaga civilne zaštite bile su posebno izražene tijekom potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine. Uočen je nedostatak jasno definiranih uloga između sektora civilne zaštite i sektora kulture, ali i potreba za stjecanjem specifičnih znanja u evakuaciji i pohrani kulturnih dobara. S obzirom na sve češće izvanredne situacije i katastrofe (potresi, poplave) u Republici Hrvatskoj, nužno je bilo adresirati navedene izazove te je s tom svrhom osmišljen i ovaj projekt", pojasnila je Cesarec.
Pia Sopta, Uprava za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove, Ministarstvo kulture i medija je podsjetila da je upravljanje rizicima u kulturnoj baštini bila jedna od istaknutih tema Europske godine kulturne baštine 2018. ali i europskih politika. Europska komisija je objavila i priručnik “Safeguarding cultural heritage from natural and man-made disasters–A comparative analysis of risk management in the EU”.
O Planu pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro „Stari grad Dubrovnik”, govorio je Hrvoje Ivanišević, Grad Dubrovnik. Još 2021. Grad Dubrovnik je izradio i usvojio Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a Starim gradom Dubrovnikom s ciljem ublažavanja potencijalnih rizika i razvoja uspješnog sustava odgovora u slučaju aktivacije rizika.
Kroz Plan upravljanja utvrđena je potreba za ublažavanjem potencijalnih prirodnih i antropogenih rizika te jačanje prilagodbe klimatskim promjenama svjetskog dobra. Povijesna jezgra Dubrovnika specifična je zbog svoje geografske i povijesne pozicije, što je čini ranjivom na različite vrste prirodnih i antropogenih katastrofa. Dubrovnik se nalazi u seizmički aktivnoj regiji, a povijesni zapisi ukazuju na razorne potrese, uključujući veliki potres iz 1667. godine koji je gotovo uništio grad. Potencijalni rizik od potresa ostaje visok, a stara gradska jezgra, kao dio UNESCO-ove svjetske baštine, posebno je ranjiva zbog svoje kulturne važnosti i specifične gradnje. Dubrovnik je također izložen požarima i riziku od obalnih poplava osobito u kombinaciji s jakim kišama i olujnim plimama koje su sve češće uslijed klimatskih promjena.
O ublažavanju rizika od požara na baštini na primjeru Muzeja grada Zagreba govorila je Anja Radelić, Konzervatorski odjel u Krapini. Pojasnila je značaj međunarodnog projekta PREVENT što je jedno bio i dobar uvod u sljedeće predavanje "Jačanje institucionalnih kapaciteta kroz međunarodnu suradnju" kojeg su održale Sandra Novosel, Ravnateljstvo civilne zaštite i Jasna Popović, Uprava za zaštitu kulturne baštine.
"Od 26. do 28. veljače 2020. godine u Lazaretima u Dubrovniku održana je međunarodna stručna konferencija “Poticanje europske suradnje za ugroženu kulturnu baštinu”. Kao jedan od dvaju središnjih događaja o kulturi tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ova je konferencija imala za cilj potaknuti raspravu o tome kako se uhvatiti u koštac sa sve već im prijetnjama kulturnoj baštini, kako materijalnoj tako i nematerijalnoj, kao i o tome kako poticati zajedničko donošenje odluka u upravljanju rizicima kulturne baštine. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je tada važnost međunarodne solidarnosti na razini EU-a i na međunarodnoj razini za izgradnju kapaciteta i podizanje svijesti. Ta je solidarnost iskazana u narednim godinama nakon razornih potresa u Zagrebu i Petrinji, ne samo financijskom pomoći u oporavku već i vrlo brzim reakcijama u samom odgovoru na katastrofu. Brojni međunarodni partneri ponudili su stručnu i financijsku pomoć već u prvim danima nakon potresa, a osim UNESCO-a, značajnu potporu su iskazali ALIPH, talijanske Plave kacige za kulturu te Europa Nostra", pojasnile su predavačice.
Smjernice za izradu SOP-a za postupanje operativnih snaga civilne zaštite i sektora zaštite kulturne baštine u izvanrednim okolnostima predstavila je Ana Miličić, Ravnateljstvo civilne zaštite.
Smjernice za SOP izrađene su u okviru projekta "Operativne snage civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine" (CPforHeritage), u sklopu Radnog paketa 2, a osim izrade smjernica za zajedničko djelovanje na terenu, cilj ove aktivnosti bio je jačanje međusektorske suradnje u svim fazama upravljanja rizikom od katastrofa za kulturnu baštinu. SOP je resurs za obuku ljudstva, doprinosi upravljanju rizicima, smanjuje mogućnost oštećenja povijesnih artefakata ili struktura, poboljšava pripravnost, potiče razvoj i upravljanje resursima, podržava učinkovitu komunikaciju među sektorima, potiče kontinuiranu suradnju u svim fazama ciklusa upravljanja rizicima za kulturnu baštinu.
SOP se odnosi na sve dionike uključene u zaštitu, očuvanje i spašavanje kulturne baštine u kriznim vremenima (dionici određeni Zakonom o zaštiti kulturne baštine). Obuhvaća radnje koje treba poduzeti prije, tijekom i nakon krize.
Martina Cindrić, Ravnateljstvo civilne zaštite i Petra Smajić, Ministarstvo kulture i medija govorile su o Planu aktivnosti jačanja kapaciteta i međuresorne suradnje za razdoblje 2025. – 2027. Opći ciljevi međuresorne suradnje podrazumijevaju:
- ZAJEDNIČKI UTVRĐENA RASPODJELA I DEFINICIJA OBAVEZA I ULOGA svih dionika prije i tijekom izvanredne situacije, kao i u periodu oporavka
- UZAJAMNA PODRŠKA MEĐU SUSTAVIMA
- ODGOVARAJUĆE KOMPETENCIJE LJUDSKIH RESURSA
- USKLAĐENI RAZVOJ TEHNOLOŠKIH RESURSA
- PODIZANJE SVIJESTI STRUČNE I ŠIRE JAVNOSTI
Projekt CPforHeritage, financiran u okviru Mehanizma unije za civilnu zaštitu i vrijednosti 378.646,27 EUR vrijednosti, imao je za cilj jačanje postojećih kompetencija operativnih snaga sustava civilne zaštite u zaštiti kulturne baštine u izvanrednim situacijama, a kroz njega su provedene brojne obuke i radionice u suradnji sa sektorom kulture. Cilj projekta je jačanje nacionalnog sustava zaštite kulturne baštine i to jačanjem institucionalnih i tehničkih kapaciteta operativnih snaga civilne zaštite u Republici Hrvatskoj za zaštitu pokretne kulturne baštine u izvanrednim situacijama (Državne intervencijske postrojbe CZ; Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatska vatrogasna zajednica) kao i razvoj postupaka i sporazuma usmjerenih na osiguravanje učinkovite međusektorske prevencije, pripravnosti i odgovora na izvanredne situacije u zaštiti pokretne kulturne baštine, uz istovremenu integraciju s cjelokupnim naporima Mehanizma unije za civilnu zaštitu. Ništa manje važno nije ni prijenos znanja, iskustava i najboljih praksi s ekspertima iz sektora civilne zaštite i sektora kulture iz EU, što je sve ovaj projekt i omogućio.
Tijekom projekta održana su dva studijska putovanja u Italiju i Francusku radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse s međunarodnim partnerima. Također, organizirana je petodnevna radionica sa simulacijskom vježbom spašavanja umjetnina u Zagrebu, Sisku i Petrinji, kojoj su prisustvovali pripadnici Državne intervencijske postrojbe, HGSS-a i vatrogasci te stručnjaci iz Ministarstva kulture i medija. Dodatno, Međunarodna organizacija za očuvanje i restauraciju kulturnih dobara (ICCROM) u Rimu organizirala je radionicu u o zaštiti kulturne baštine u izvanrednim situacijama.
Kao rezultat projekta izrađene su več spomenute smjernice za Standardni operativni postupak koje definiraju procedure zaštite kulturne baštine u izvanrednim situacijama, a izrađen je i "Plan aktivnosti jačanja kapaciteta i međuresorne suradnje za razdoblje 2025.-2027."
Podsjetimo, Hrvatska ima više od 23.000 zaštićenih kulturnih dobara, uključujući 10 nepokretnih dobara na UNESCO-vom popisu svjetske baštine i 18 na UNESCO-vom reprezentativnom popisu nematerijalne baštine. Njihovo očuvanje ključno je za zaštitu nacionalnog identiteta i baštine za buduće generacije.
Završetak ovog projekta ne znači kraj aktivnosti na zaštiti kulturne baštine, već predstavlja odskočnu dasku za daljnju suradnju i razvoj sustava. Nastavak edukacija, vježbi i podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite kulturne baštine ključni su za jačanje otpornosti društva na nacionalnoj i globalnoj razini. Kako se moglo čuti na završetku konferencije: "Ovo je izazovno vrijeme u kojem se događaju složene katastrofe. Troškovi nedjelovanja mogli bi se pokazati daleko većim od troškova jačanja partnerstava u interdisciplinarnom i međusektorskom ublažavanju prirodnih i antropogenih rizika za kulturnu baštinu".