Krize su neizbježne. Način na koji ih upravljamo – nije, svojevrsni je rezime novog, sveobuhvatnog udžbenika „Krize i upravljanje krizama“. Autori i nakladnik Jesenski i Turk te Fakultet političkih znanosti kao domaćin upriličili su promociju knjige 15. rujna 2026. godine, u prostorijama Fakulteta.
Udžbenik donosi multidisciplinarni pristup suvremenim kriznim situacijama i njihovom rješavanju. Namjena udžbenika je pružiti studentima i široj stručnoj zajednici temeljito teorijsko i praktično razumijevanje kriznog menadžmenta, nudeći alate i okvire za uspješno suočavanje s različitim vrstama suvremenih rizika i izvanrednih stanja.
O udžbeniku je govorio dio autora: Dean Ajduković, Nataša Glavor, Tihomir Hunjak, Davor Labaš, Robert Mikac, Marina Pavlak i Božo Skoko. Udžbenik su, uz autore, predstaviti stručni recenzenti Damir Jugo i Danko Sučević te gost Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.
Dejan Ajduković je pokrio psihološku dimenziju kriza i katastrofa te nastojao integrirati znanje o ljudskom ponašanju u krizama u udžbenik. Obuhvatio je krizne situacije poput poplave iz 2014., migrantsku krizu i potrese.
Nataša Glavor se bavila kibernetičkim prostorom istaknuvši da je riječ o brzo mijenjajućem prostoru te da nije lako napisati poglavlje o kibernetici, a da ostane dugo aktualno, Tihomir Hunjak je govorio o upravljanu krizama iz svog iskustva matematičara ali i ekonomist te se osvrnuo i na neaktiviranje SRUUK-a tijekom velikog požara kod Omiša. Također je rekao da ni dan danas nismo sigurni koji je model upravljanja pandemijskom krizom bio najučinkovitiji. Davor Labaš se osvrnuo na klimatske rizike dok je Robert Mikac govorio kako prepoznati i upravljati rizicima s kojima se susrećemo. Rekao je da je svaka kriza takva da se njome može upravljati do određene mjere.
Marina Pavlak je obradila poglavlje koje se bavi epidemiologijom, odnosno širenjem bolesti i izazovima u tom segmentu te preventivnom djelovanju. Božo Skoko je obradio komunikaciju tijekom krize. Rekao je da nije kriza ono što se dogodilo već ono što ljudi misle da se dogodilo. Stoga se danas ne možete ponašati kao da ne postoje društvene mreže i da se neće vijesti proširiti i zato nema šutnje.
„Medijima se treba baviti medijima jer mediji od običnog incidenta mogu stvoriti krizu koja će koštati. Nekad je bilo pravilo da u prvih 24 sara morate dati informaciju za javnost, danas je morate dati u prvih 60 minuta i redovno hraniti medije informacijama“, rekao je Skoko, dodavši da oni koji kontroliraju informacije dobivaju rat, jer to je upravljanje percepcijom. Za to kakva će komunikacija biti u određenoj krizi, nema recepta jer svaka kriza zahtijeva poseban pristup.
Recenzent Damir Jugo je rekao da je pred nama knjiga koja na 270 stranica i u 9 poglavlja okuplja niz eminentnih autora a fenomen kriza prikazan je iz svih aspekata, dok je Danko Sučević rekao da je kod upravljanja krizama vrlo značajna uloga države i institucija a kod nas se često ne vidi organiziranost, što je potkrijepio neupotrebom sustava upozorenja na krizu tijekom požara te izrazio nadu da će ovaj udžbenik biti temelj za podizanje sustava upravljanja krizama. Đuroković je dodao da kriza uvijek nosi rizik kojeg netko treba preuzeti te da tko se nije dobro pripremio prije krize neće znati ni dobro postupati tijekom krize. (N.G.K.)
