Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim izazovima koji se tiču prava radnika. Postoje tri sindikata u zemlji – Sektor zaštite i sigurnosti Općeg sindikata MUP-a, Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) i Republički sindikat radnika Hrvatske - Zaštita (RSRH), no lideri ovih organizacija nisu se javno uključili u raspravu o ključnim problemima industrije na Facebook grupi "Zaštitarski kutak".
Diskusije među zaštitarskim radnicima na Facebook grupi Zaštitarski kutak ukazuju na glavne probleme: niske plaće, nedostatak regulirane minimalne cijene rada, neadekvatnu isplatu dodataka za noćni rad, rad tijekom blagdana i vikenda, te nepoštivanje zakonskih rokova za isplatu plaća. Također se ističe nedostatak beneficija poput regresa i beneficiranog radnog staža. Neorganiziranost i fragmentacija industrije otežavaju koordinaciju akcija kao što su štrajkovi.
Zaštitari vjeruju da sindikati trebaju imati glavnu ulogu u određivanju minimalnih standarda za satnicu rada u zagovaranju dostojanstvenih radnih uvjeta. Naglašeno je i da bi veći sindikalni aktivizam mogao privući više članova, čime bi se pojačala pregovaračka snaga radnika.
Skepticizam i nada: dvije strane priče
Financijska situacija zaštitara često se navodi kao problem. Mnogi su radnici opterećeni ovrhama i blokiranim računima, što ih čini opreznijima u odluci o sudjelovanju u štrajkovima. Međutim, primjeri iz prošlosti, kao što je štrajk iz 2017. godine, pokazuju da je solidarnost među radnicima moguća – unatoč niskom odazivu, zaštitari su uspjeli postići povećanje plaća. S druge strane, razočaranje među radnicima je izraženo zbog nedostatka solidarnosti. Komentari ukazuju na to da često i oni koji ne sudjeluju u sindikalnim akcijama imaju koristi od borbe, što dodatno demotivira aktivne članove.
Neki sudionici rasprave vjeruju da bi država trebala jače regulirati industriju privatne sigurnosti. Predlažu se jedinstveni kolektivni ugovori za cijelu industriju koji bi standardizirali uvjete rada i plaće. Također se predlaže da Sindikat policije preuzme odgovornost za sektor zbog njegove povezanosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, koje izdaje licence zaštitarima.
Aktualno stanje zaštitarstva u Hrvatskoj ukazuje na očitu potrebu za reformama i jačim sindikalnim djelovanjem. Odsutnost jasnog i odlučnog sindikalnog vodstva, zajedno s financijskim izazovima i fragmentacijom industrije, dovodi do zastoja. Postavlja se ključno pitanje: ako sindikati ne preuzmu inicijativu, tko će poboljšati uvjete rada zaštitarima? Očigledno je da promjene neće nastupiti same od sebe. Zaštitari, sindikati i opća javnost moraju surađivati u podizanju svijesti i traženju rješenja koja će pružiti ovoj bitnoj profesiji dostojanstvo i radne uvjete koje zaslužuje. (Eugen Antić)