Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, vodama, morskim vodama te zemljištu

Blaženka Musulin
Odvjetnica / Attorney at law

https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr/

Ekološka katastrofa definira se kao nagli poremećaj ekosustava uzrokovan ljudskim djelovanjem, kao što je npr. izlijevanje nafte ili prirodnim djelovanjem, kao što je npr. erupcija vulkana, a koji poremećaji uzrokuju ekološku štetu, a nažalost postali su gotovo svakodnevnica i upravo se događaju.

U Republici Hrvatskoj su lani izbila dva katastrofalna požara plastike, u tvornici kod Osijeku i u tvornici kod Oroslavja, a incident na Jakuševcu bi se također mogao nazvati ekološkom katastrofom.
Poznate ekološke katastrofe koje su u opasnost dovele svijet su požar na reaktoru NE u Černobilu koji se dogodio 1986.godine, a čije posljedice se osjećaju i danas, izlijevanje nafte iz tankera Exxon Valdez uz obale Aljaske 1989. godine, te katastrofaln izlijevI    izlijev nafte u meksičkom zaljevu koji se dogodio 2010.g.

Kada u RH govorimo o ekološkoj katastrofi bitno je znati koji su zakoni  u primjeni kojima su regulirana pitanja zaštite i gospodarenja:

• Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12)
• Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)
• Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21)
• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18, 127/19)

Zakon o zaštiti okoliša kaže da je šteta u okolišu svaka šteta nanesena zaštićenim vrstama i prirodnim staništima, vodama, morskim vodama te zemljištu, dok se onečišćavanje okoliša definira kao promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliš.

Prema čl. 4. st. 82. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu - naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja.

Velika šteta odnosno ekološka katastrofa može biti rezultat djelovanja industrije pa stoga Zakon o zaštiti okoliša industrijsku nesreću definira kao događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada.

Zakon o obveznim odnosima u članak 1046. kaže da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Bitno je istaknuti da se može zahtijevati da se ukloni opasnost štete o čemu govori članak 1047.:

• (1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama.
• (2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.
• (3) Ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadležnog tijela, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi uobičajene granice (prekomjerna šteta).
• (4) Ali se u tom slučaju može zahtijevati poduzimanje društveno opravdanih mjera da se spriječi nastupanje štete ili da se ona smanji.

Zakon o zaštiti okoliša definira industrijsku nesreću i što se smatra onečišćavanjem okoliša

• - 8. industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,
• - 9. industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,
• - 8. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,
• - 73. šteta u smislu odgovornosti za štetu u okolišu je mjerljiv štetni učinak, odnosno nepovoljna ili negativna promjena na prirodnim dobrima ili uslugama prirodnih dobara, koji može nastati na izravan ili neizravan način,
• - 82. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu - naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

 Čl. 129 - Informiranje

Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

• a) zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a koja ima značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta i ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne posljedice proizašle iz operaterove radnje koju je nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode,
• b) vodama, a koja ima značajan negativan utjecaj na ekološko, kemijsko i/ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, uključujući štetu nastalu u skladu s posebnim propisima iz područja vodnoga gospodarstva uz iznimku onoga što se po tim propisima smatra neodstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda,
• c) morskim vodama koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog stanja okoliša morskih voda, u skladu s provedbenim propisima iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem,
• d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište,

Kada dođe do ekološke katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem postavlja se pitanje kaznene odgovornosti osobe ili osoba koje su dovele do ugroze trajnije ili u znatnoj mjeri ili na širem području, zraka, života ljudi, životinja i bilja.  

Kaznena odgovornost - odredbe KZ koje se odnose na onečišćenje, u Kaznenom zakonu RH u GLAVA XX.  govori o kaznenim djelima protiv okoliša

Članak 193.  govori o onečišćenju okoliša

• 1) Tko protivno propisima otpusti, unese ili ispusti količinu tvari ili ionizirajućeg zračenja u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more kojom se može trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti njihova kakvoća ili se mogu u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili se može ugroziti život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
• (2) Tko otpusti, unese ili ispusti tvari ili ionizirajuće zračenje u zrak, tlo, podzemlje, vodu ili more i time ugrozi život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
• (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine, a za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka kaznom zatvora do tri godine.

Važno je naglasiti da je zakonom predviđena i odgovornost za Ugrožavanje okoliša postrojenjem Članak 197.

• (1) Tko protivno propisima rukuje postrojenjem u kojem se odvijaju opasni postupci ili u kojem su pohranjene ili se koriste opasne tvari ili pripravci koji mogu izvan postrojenja trajnije ili u znatnoj mjeri ugroziti kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora, ili u znatnoj mjeri ili na širem području ugroziti životinje, bilje ili gljive, ili ugroziti život ili zdravlje ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
• (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

Uz navedeno pitanje opasnosti od ekološke katastrofe kao kazneno djelo u kaznenom zakonu RH je i dovođenje u opasnost život i imovina općeopasnom radnjom ili sredstvom, a u čl. 215. izričito je naveden i požar.

Kaznena djela protiv  opće sigurnosti

Članak 215. – Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom

• (1) Tko požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili kakvom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega,
• kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
• (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu ili te naprave ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.
• (3) Tko kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Dakle, člankom 215. Kaznenog zakona štiti se opća sigurnost ljudi u situacijama kada počinitelj kaznenog djela nekom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izaziva opasnost za život i tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega. Za ostvarenje kaznenog djela traži se izravna ili neizravna namjera, no zakon predviđa odgovornost i za nehaj.

Kazneno djelo iz ovog stavka tipično je općeopasno djelo konkretnog ugrožavanja koja se može ostvariti činjenjem i nečinjenjem odnosno propustom. U pravilu će biti riječ o dovođenju u opasnost većeg broja ljudi obzirom da je to osnovno obilježje pojma općeopasne radnje, no ovo djelo će postojati kada je ugrožen život ili tijelo i samo jedne osobe, ali samo ako je riječ o individualno neodređenoj osobi.

Posebice je potrebno naglasiti kako ovo kazneno djelo postoji već u onome času kad se izazove konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.

Dakle, posljedica djela je sama konkretna opasnost te se ne traži nikakva druga posljedica (Odluka VSRH, Kž-956/96 od 15. svibnja 1995.). Izostanak konkretne povrede ljudi ili imovine nije odlučujući faktor za utvrđenje ovog kaznenog djela i smatra se samo „spletom sretnih okolnosti“. (Odluka VSRH, I Kž-149/03 od 27. svibnja 2004.)

Uvjeti osiguranja i u kojim slučajevima osiguravajuće društvo ne mora isplatiti štetu

Pitanje koje se u vrijeme velikog požara tvornice plastike Drava kod Osijeka moglo čuti bilo je da li je šteta nastala na tvornici pokrivena policom osiguranja i hoće li vlasnik u šteti izazvanoj požarom biti naknađen. Osiguranje imovine za štetu od požara osigurava štetu nastalu u požaru međutim što ako je požar podmetnut?  Na policu osiguranja primjenjuju se Uvjeti koji su sastavni dio police i kojima su regulirane obveze obiju strana u slučaju da se dogodi osigurani slučaj.

Kad nastane osigurani slučaj na temelju kojega se traži osigurnina, osiguranik je obvezan u svim slučajevima predviđenim propisima, a osobito kad je šteta prouzročena požarom, eksplozijom, provalnom krađom, razbojstvom i prometnom nesrećom, bez odgode obavijestiti nadležnu policijsku postaju i navesti koje su stvari uništene odnosno oštećene ili su nestale prilikom nastanka osiguranog slučaja te pribaviti potvrdu o prijavi i policijski zapisnik.

U pravilu je osiguranje imovine za štetu od požara među osiguranim rizicima, kao i   prekid rada uslijed požara ako se posebno ugovori.

Osiguranjem od požara moguće je osigurati sve vrste zgrada i njihove dijelove, uključujući temelje i podrumske zidove, ugrađene instalacije i drugu ugrađenu mehaničku opremu (dizala, centralno grijanje s cisternom za gorivo, grijače, klima - uređaje, hidrofore i sl.). Isto tako moguće je osigurati i druge vrste nekretnina, a među njima i ceste, mostove, tunele, željeznice i sl. Osim nekretnina, moguće je osigurati i pokretnine koje se nalaze u zgradama ili na otvorenom prostoru (osobne stvari, oprema, zalihe materijala i proizvoda).

U slučaju  nastupa osiguranog slučaja, štete oštećenja ili gubitka imovine, osiguranjem se nadoknađuju i direktni troškovi koji su vezani za nastalu štetu – troškovi raščišćavanja, rušenja i odvoza otpada u svezi s nastalim osiguranim slučajem te troškovi štete nastale gašenjem požara, rušenju ili iznošenju.  

Podmetnuti požar

Unatoč mogućnošću osiguranja imovine od požara, smatra se da osigurani slučaj nije nastupio, odnosno isključena je obveza osiguravajućeg društva za isplatu ako je osigurani predmet uništen ili oštećen iz razloga koji se objektivno i opravdano ne mogu smatrati osiguranim rizikom požara te je jedan od njih upravo podmetanje požara.

Palež predstavlja izravnom ljudskom namjerom podmetnut (izazvan) požar s ciljem da uništi ili ošteti osiguranu stvar, dakle napad zapaljivom napravom ili sredstvom (na primjer, osoba benzinom polije osiguranu stvar ili njezin dio i potpali vatru). No navedeno isključenje se ne odnosi na podmetnut šumski požar ili požar koji je izazvan običnom nepažnjom (krivnjom) na način koji ne upućuje na to da je požar podmetnut, na primjer, dječja igra vatrom, čin neubrojive osobe, svijeća koju ste zaboravili ugasiti, zaspali ste s upaljenom cigaretom.

Ostali razlozi isključenja osiguranja od požara su primjerice štete nastale uslijed izlaganja vatri ili toplini radi obrade ili u druge svrhe (na primjer, u industrijskoj preradi, zbog vrenja, zagrijavanja, glačanja, sušenja, kuhanja, pečenja i sl.), zbog pada ili bacanja u ognjište (peć, štednjak i sl.); osmuđenjem, nagorenjem, progorijevanjem od cigarete, cigare, svjetiljke, žeravice, svijeće i sl., te štete nastale na dimnjacima u svezi s njihovom namjenom.

Osiguranje nije u obvezi isplatiti naknadu za nastalu štetu ni ako je šteta nastala uslijed ratnih rizika odnosno ratnih operacija, nuklearne eksplozije, terorizma te krajnje nepažnje. Također, ne nadoknađuje se ni posredna šteta koja može nastati uslijed nadoknadive štete na osiguranoj imovini (primjerice izmakla dobit i smanjenje mogućnosti uporabe osigurane stvari ili vrijednosti).