Prošle godine, kad se gustoća prometa nakon pandemije vratila na prijašnje razine, u prometnim nesrećama poginulo je oko 20.600 osoba, odnosno tri posto više nego 2021. Međutim, to je 2000 smrtnih slučajeva manje (10% manje) u usporedbi s pretpandemijskom 2019. Cilj EU-a i UN-a je prepoloviti broj smrtnih slučajeva do 2030., javlja u svom izvještaju Europska komisija.
Povećanje smrtnih slučajeva na cestama Unije u prošloj godini djelomično se može objasniti i povećanjem gustoće prometa nakon pandemije. Važno je napomenuti da su brojni pozitivni pomaci ostvareni tijekom razdoblja pandemije bolesti COVID-19 (uključujući smanjenje za 17 % od 2019. do 2020.) sačuvani.
Međutim, napredak je vrlo neujednačen među državama članicama. Najveća smanjenja, veća od 30%, zabilježena su u Litvi i Poljskoj, a i Danska je zabilježila pad od 23%. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili se povećao.
Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26/milijun), a Rumunjska (86/milijun) i Bugarska (78/milijun) zabilježile su 2022. najviše stope. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika.
Na temelju dostupnih podataka iz 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) za cijeli EU 52 % smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, 39 % u gradskim područjima, a 9 % na autocestama. Tri četvrtine poginulih na cestama (78 %) bili su muškarci. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45 % svih poginulih na cestama, pješaci 18 %, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19 %, a biciklisti 9 % ukupnog broja smrtnih slučajeva.
U gradskim područjima postoci se znatno razlikuju i nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) čine nešto manje od 70 % ukupnog broja smrtnih slučajeva. Većina smrtnih slučajeva na gradskim cestama žrtve su sudara u kojima sudjeluju automobili i kamioni, što naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
Iako je povećani udio biciklista u kombinaciji mobilnosti u mnogim državama članicama vrlo dobrodošao, trend broja biciklista koji ginu na cestama EU-a ozbiljan je razlog za zabrinutost. To je jedina skupina sudionika u cestovnom prometu za koju nije zabilježen znatan pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća, posebno zbog nedostatka dobro opremljene infrastrukture. Na primjer, preliminarni podaci iz Francuske za 2022. pokazuju povećanje broja smrtnih slučajeva među biciklistima od 30 % u odnosu na 2019.
A kako stoji Hrvatska u broj poginulih na cestama na milijun stanovnika (preliminarni podaci za 2022.) pogledajte u Izvješću Komisije - ovdje.
(Foto: Denys Nevozhai/Unsplash)