Europska konfederacija sigurnosnih službi (CoESS) sudjelovala je u konzultacijama Europske komisije o inicijativama pravedne mobilnosti radne snage i prenosivosti vještina. Iako su ove inicijative predstavljene kao alat za jačanje europskog tržišta rada, CoESS je u svom doprinosu zauzeo jasan i kritičan stav, upozoravajući da sektor privatne sigurnosti ne može biti uključen u modele automatskog priznavanja kvalifikacija bez ozbiljnog rizika za javnu sigurnost. Za Hrvatsku, kao državu s jasno definiranim i zakonski reguliranim sustavom licenciranja zaštitara, ove rasprave imaju posebnu težinu.
Europska komisija kroz inicijative Fair Labour Mobility i Skills Portability nastoji ukloniti prepreke slobodnom kretanju radnika, među ostalim kroz standardizaciju vještina i uvođenje zajedničkih europskih okvira za obuku. Međutim, CoESS izražava visok stupanj skepticizma prema primjenjivosti takvih rješenja u sektoru privatne sigurnosti.
Prema stajalištu CoESS-a, zaštitarstvo nije usporedivo s većinom drugih profesija obuhvaćenih EU politikama mobilnosti. Licenciranje, obvezna obuka, sigurnosne provjere i operativne ovlasti zaštitara izravno su povezani s nacionalnim zakonodavstvom, javnom sigurnošću i policijskim sustavima država članica. Upravo zbog toga CoESS smatra da inicijative poput zajedničkih okvira za obuku ili automatskog priznavanja profesionalnih kvalifikacija nemaju dodanu vrijednost za sektor te mogu dovesti do narušavanja nacionalnih sigurnosnih standarda.
U svom doprinosu konzultacijama CoESS je stoga pozvao Europsku komisiju da isključi privatne sigurnosne usluge iz inicijativa koje vode prema automatiziranom priznavanju kvalifikacija, naglašavajući da je regulacija ovog sektora isključiva nadležnost država članica.
Što to znači za Hrvatsku?
Za Hrvatsku, ovaj stav CoESS-a u velikoj je mjeri usklađen s postojećim regulatornim okvirom. Hrvatski sustav privatne zaštite temelji se na nacionalnim propisima koji jasno definiraju uvjete osposobljavanja, licenciranja i nadzora nad radom zaštitara. Automatsko priznavanje stranih kvalifikacija bez dodatnih provjera bilo bi teško uskladivo s važećim zakonodavstvom i sigurnosnim interesima države.
Istodobno, rasprave na razini EU-a otvaraju prostor za poboljšanje transparentnosti vještina i razmjenu informacija među državama članicama, bez zadiranja u nacionalne ovlasti. To znači da bi hrvatski zaštitari mogli imati jasnije dokumentirane kompetencije prilikom zapošljavanja u inozemstvu, ali bez pretpostavke da će njihove licence biti automatski priznate.
Za domaće poslodavce, ovakav pristup znači zadržavanje kontrole nad kvalitetom kadrova, ali i potrebu kontinuiranog ulaganja u obuku kako bi se hrvatski standardi mogli jasno prezentirati i obraniti na europskoj razini.
A što kažu sami zaštitari?
Dok europske institucije i poslodavci oblikuju regulatorne okvire, ostaje otvoreno pitanje kako na ove inicijative gledaju sami zaštitari – radnici koji bi promjene najizravnije osjetili u praksi.
Za dio zaposlenih, veća prenosivost vještina mogla bi značiti lakši pristup europskom tržištu rada i jasnije vrednovanje iskustva stečenog u Hrvatskoj. Za druge, osobito one s dugogodišnjim radom unutar nacionalnog sustava, postoji bojazan da bi europski modeli mogli relativizirati postojeće licence ili dovesti do dodatnih administrativnih obveza bez stvarne koristi.
U sektoru u kojem su povjerenje, odgovornost i poznavanje lokalnog pravnog okvira ključni elementi profesije, stav zaštitara o pravednoj mobilnosti radne snage bit će važan pokazatelj održivosti budućih rješenja. Bez uključivanja njihovog glasa, svaka regulatorna promjena riskira ostati formalna, a ne funkcionalna.
Treba li Hrvatska biti oprezna prema EU univerzalnim rješenjima?
Sudjelovanje CoESS-a u konzultacijama Europske komisije ne znači podršku univerzalnim rješenjima, već jasno upozorenje da sektor privatne sigurnosti zahtijeva poseban regulatorni tretman. Dok Europska unija traži načine za jačanje mobilnosti radne snage, CoESS poručuje da se sigurnost ne može standardizirati administrativnim putem.
Za Hrvatsku, ova rasprava potvrđuje važnost očuvanja nacionalnog sustava licenciranja i obuke, uz selektivno korištenje europskih alata tamo gdje oni donose stvarnu dodanu vrijednost. Istodobno, Hrvatska treba ostati oprezna prema „univerzalnim rješenjima“ koja dolaze iz Bruxellesa kada je riječ o privatnom sektoru sigurnosti, jer se privatna sigurnost, ovlasti i odgovornost ne mogu svesti na administrativnu standardizaciju bez uvažavanja nacionalnog konteksta i pravnog okvira. (Eugen Antić)
Vezano za objavu pogledajte poveznicu: https://www.coess.org/newsroom.php?news=Fair-Labour-Mobility-and-Skills-Portability-CoESS-participates-in-European-Commission-Consultations
Foto: Coess.org