Blaženka Musulin
Odvjetnik / Attorney at law
https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr/
Učestalo se govori o problemima koje u prometu izazivaju eletrični romobili, više od pola godine gotovo svakodnevno su se isticale vijesti o ozljeđivanju vozača električnog aumobila, a učestalo se radilo o maloljetnicima. Puno se pisalo i izvještavalo o družnostima vozača i snazi eletričnog romobila, potrebi nošenja kacige i prekršajima koje vozači romobila čine, a u ovom tekstu riječ je pravu ozlijeđenog vozača romobila na odštetu.
Dakle kada se dogodi nesreća u prometu, bilo na nogostupu, pješačkoj zoni ili prometnici, ozlijeđeni vozač romobila ima pravo na naknadu štete koja proizlazi iz odredaba Zakona o obveznim odnosima koja kaže da svatko ima pravo na štetu koju trpi a šteta se naknađuje od krivca.
Vozači električnog romobila svakodnevno se nalaze u različitim situacijama, a obzirom na odredbe zakona o sigurnosti prometa na cestama u stvari je potreban suživot između sudionika u prometu i vozača električnog romobila, obzirom se vozači električnog romobila prema slovu Zakona mogu kretati i nogostupom i biciklističkom stazom i zonama smirenog prometa ali i prometnicama.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24., dalje u tekstu „ZOSPC“) propisano je u čemu se sastoji razlika između romobila i romobila na električni pogon.
„Običan“ romobil predstavlja pomoćno pješačko sredstvo a pod tim se podrazumijevaju naprava koje se pokreću isključivo snagom osobe koja tim sredstvom upravlja. Dakle radi se o romobilu bez motornog ili električnog pogona, dječjem biciklu, koturaljkama, rolama, sanjkama, a tu spadaju i skije, klizaljke i sl.), s druge strane romobil na električni pogon je osobno prijevozno sredstvo.
Navedeno je propisano u čl. 2. ZOSPC-a.
Nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h.
Promet osobnih prijevoznih sredstava, konkretno romobila s električnim pogonom podrobnije je uređeno glavom 9. ZOSPC-a, te je u čl. 112. propisano da su se vozači osobnih prijevoznih sredstava dužni kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a ukoliko biciklistička staza ili biciklistička traka ne postoji, vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu se kretati po površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.
U različitim situacijama vozači električnih romobila nalaze se i u raznim situacijama u prometu, bilo krećući se biciklističkom stazom, nogostupom ili prometnicom.
Slučaj 1. kretanje kolnikom:
Kao vozač električnog romobila Ivan se kretao kolnikom u trenutku kada se uz desni rub kolnika nepropisno zaustavio osobni automobil.
U namjeri da zaobiđe zaustavljeni osobni automobil, Ivan je svojim električnim romobilom krenuo obilaziti s lijeve stane osobnog automobila, kada je iznenadno vozač osobnog automobila otvorio svoja vozačka vrata. Uslijed iznenadnog otvaranja vrata udario je Ivana koji je upravo bio u obilaženju, a koji je uslijed navedenog pao s romobila i zadobio tjelesne ozljede.
Na mjesto nesreće izašla je policija te je provedeno alkotestiranje oba vozača, i vozača osobnog vozila i vozača električnog romobila.
Vozač osobnog automobila napustio je mjesto prometne nesreće prije dolaska policije bez da je s vozačem električnog romobila popunio i potpisao Europsko izvješće, niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu. Opisanim postupanjem vozač osobnog automobila je postupio protivno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama za što je i oglašen krivim pred Općinskim prekršajnim sudom.
Konkretno, nepropisnim zaustavljanjem na kolniku i otvaranjem lijevih vrata vozila vozač osobnog vozila omeo je kretanje drugih sudionika u prometu i općenito ugrozio sigurnost u prometu čime je počinio prekršaj iz čl. 81. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, napuštanje mjesta prometne nesreće bez da je s drugim sudionikom popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu, vozač osobnog automobila počinio je prekršaj čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Po utvrđenim prekršajima, istom je izrečena novčana kazna u iznosu od 320,00 EUR zbog prekršaja iz čl. 81. st. 2. i novčana kazna u iznosu od 150,00 EUR zbog prekršaja iz čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Na temelju opisanog događaj vozač električnog romobila ima pravo na odštetno potraživanje za imovinsku i neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti i to po kriteriju fizičke boli, pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti te za tuđu pomoći i njegu. Odšteta se isplaćuje sa police osiguranja od automobilske odgovornosti kojom je osigurano vozilo s kojim je nesreća izazvana.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama je prvenstveno predviđeno i propisano da su se vozači dužni kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a tek ukoliko biciklistička staza ili traka ne postoji, vozači se mogu kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka i takozvanim zonama smirenog prometa.
Zakonom je nadalje propisano da tek ukoliko niti te mogućnosti ne postoje mogu se kretati dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta i to ukoliko je na prometnici brzina kretanja ograničena na 50 km/h ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, krećući se što bliže desnom rubu kolnika.
Prema tome, za električne romobile je prvenstveno predviđeno kretanje biciklističkom stazom, a tek podredno stazom za pješake i eventualno cestama.
Slučaj 2. kretanje biciklističkom stazom
Vozač električnog romobila Matko vozio se na propisani način biciklističkom stazom u smjeru zapada, dolaskom do raskrižja nastavio je kretanje po označenoj stazi kada je na njega iznenadno naletjelo osobno vozilo koje je izlazilo sa parkirališta i prošlo pored prometnog znaka obavezno zaustavljanje.
Na mjesto nesreće izašla je hitna služba i policija te je sačinjen Zapisnik o očevidu, provedeno je alkotestiranje, a iskaze su dali svjedoci – očevidci. Prema iskazu svjedoka, vozač osobnog vozila nije se zaustavio prije uključivanja u promet,
Posljedično, vozač je prednjim dijelom vozila naletio na vozača električnog romobila Matka koji je uslijed naleta zadobili tjelesne ozljede.
U pogledu samog kretanja, propisano je Zakonom u čl. 112. da se vozači romobila koji se kreće biciklističkom stazom dužan je pri prelasku kolnika obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju te kolnik prelaziti nakon što se uvjeri da to može učiniti na siguran način.
Nadalje, prilikom vozač romobila koji se kreće biciklističkom stazom dužan je prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste. Ukoliko se pak kreću u skupini, dužni su se kretati jedan iza drugog.
U čl. 113. propisano je također da vozač romobila koji se kreće biciklističkom stazom dužan je prije stupanja na kolnik ceste koju namjerava prijeći, kada biciklistička staza preko kolnika nije označena, zaustaviti bicikl ili osobno prijevozno sredstvo i gurati ga kao pješak preko obilježenog pješačkog prijelaza ili kolnika ceste, a ukoliko se kreću noći uvijek, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.
Konačno, beziznimno propisano je čl. 114. da zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na glavi moraju nositi vozači osobnih prijevoznih sredstava. Nekorištenje zaštitne kacige osim prekršajne odgovornosti utječe i na visinu naknade štete koju ozlijeđeni vozač može dobiti ako nije odgovoran za nesreću. Naime osiguravajuće društvo može prigovoriti podijeljenoj odgovornosti kod zadobivenih ozljeda na način da su iste djelom nastale i uslijed ne korištenja kacige ukoliko se radi o ozljedama glave zadobivenim padom.
Slučaj 3. kretanje nogostupom
Vozač električnog romobila gospodin Joško, kretao se nogostupom, kada je zbog oštećenja koja su se nalazila na nogostupu, a koja nisu bila vidljiva ispod nakupina lišća, zapeo za oštećenje radi čega je pao i zadobio tjelesne ozljede. Oštećenje na nogostupu nastalo je uslijed radova prokopa radi spajanja vodovodnih cijevi, međutim izvođač radova nije vratio nogostup u prvobitno stanje, nije završio radova na način da se nogostup u potpunosti sanira ali je uklonio prometne znakove i upozorenje koja su na oštećenje upozoravala. Također oštećenje nije bilo vidljivo, obzirom na otpalo neočišćeno lišće koje je djelomično prekrivalo nogostup. Jošku su nakon pada u pomoć priskočili pješaci pa su i fotografirali mjesto pada, a sve navedeno razvidno je i iz dopisa Gradskog ureda za mjesnu samoupravu.
Slijedom, obzirom je gospodin Joško ozlijeđen uslijed propusta javnih službi da osiguraju sigurno i neometano kretanje pješaka, biciklista i vozača električnih romobila za to previđenim prostorom za kretanje, postoji odgovornost za štetu koju je pretrpio u vidu ozljede iščašenja ramena.
Slijedom ozlijeđeni vozači električnog romobila, pod uvjetom da nisu sami skrivili ozljeđivanje, imaju pravo na naknadu štete sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Tako ozlijeđeni vozač električnog romobila ima pravo potraživati naknadu neimovinske i imovinske štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO), i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje. Visina odštete ovisi o zadobivenim ozljedama, a potražuje se sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, pri čemu se prilikom određivanja visine štete vodi računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti.
Osim prava na naknadu štete za pretrpljene fizičke boli i pretrpljeni strah, ozlijeđena osoba ima pravo potraživati i naknadu za tuđu pomoć i njegu koja mu je bila potreba za vrijeme liječenja nakon nezgode, kao i naknadu za duševne boli zbog smanjenja životnih i radnih aktivnosti, ukoliko po okončanju liječenja zaostanu trajne posljedice
Postavlja se pitanje odgovornosti odnosno tko bi štetu trebao platiti, a odgovor ovisi o svakoj konkretnoj situaciji.
Photo by Ernest Ojeh on Unsplash