Foto: © IMF/Andrew Caballero-Reynolds
Dok se vlade i globalna tržišta bore s dubokom zabrinutošću i poremećajima uzrokovanim nestabilnošću trgovinskih tarifa, Rebeca Grynspan, čelnica UN-ove agencije za trgovinu i razvoj (UNCTAD), izjavila je u četvrtak za UN News da bi najsiromašnije zemlje – čije aktivnosti imaju zanemariv učinak na trgovinske deficite – trebale biti izuzete.
Grynspan je govorila u svjetlu rastuće zabrinutosti UN-a o učinku koji bi trenutna neizvjesnost mogla imati na najosjetljivija gospodarstva u razvoju. U utorak je glavni tajnik UN-a, António Guterres, izjavio da su "trgovinski ratovi izrazito negativni" i upozorio da bi učinak carina mogao biti "poguban".
Carine su porez na uvoz koji dolazi u zemlju koji se obično naplaćuje izvozniku kao postotak vrijednosti – dodatni trošak koji se obično prenosi na potrošača.
U intervjuu za Financial Times objavljenom u četvrtak ujutro, čelnik UNCTAD-a apelirao je na SAD da preispita svoju strategiju, napominjući da 44 najmanje razvijene zemlje doprinose manje od dva posto trgovinskom deficitu SAD-a, te da bi veće carine samo još više pogoršale njihovu postojeću dužničku krizu.
Govoreći za UN News, Grynspan je izložila načine na koje UNCTAD podupire zemlje u razvoju i založila se za bliže regionalne trgovinske veze, koje mogu ojačati njihovu ulogu u međunarodnim trgovinskim pregovorima.
UN News: Dvije najveće svjetske ekonomije, SAD i Kina, u procesu su nametanja ili prijetnje ogromnim trgovinskim carinama jedna drugoj. Što mislite, koliko bismo svi trebali biti zabrinuti?
Rebeca Grynspan: Kada dvije glavne svjetske ekonomije uvedu carine, to će utjecati na sve, ne samo na ekonomije uključene u rat carina. Već smo u "novoj normali" niskog rasta i visokog duga i zabrinuti smo da će se globalno gospodarstvo usporiti. Naš je naglasak bio usmjeriti pozornost na ono što se može dogoditi ranjivijim zemljama, kao što su najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju. Ono što se događa tim zemljama je ono što nas stvarno zabrinjava.
UN News: Neki stručnjaci kažu da bi ovo mogao biti kraj poslijeratnog međunarodnog financijskog sustava. Jesu li ti strahovi opravdani?
Rebeca Grynspan: Još uvijek ne znamo gdje ćemo završiti. Jedna od stvari koju radimo je da javnosti damo pravi prikaz onoga što se zapravo događa, a o čemu se zasad samo priča.
Najvažnija točka je problem neizvjesnosti. Ako znamo konačnu poziciju, prilagodit ćemo se, imat ćemo strategije i vidjeti kako živjeti s odlukama koje se donose. Ali ako imamo dugotrajno razdoblje neizvjesnosti, gdje se stvari stalno mijenjaju, to je štetno jer ne znamo što učiniti. Investicije su paralizirane jer izvršni direktori odlučuju sjediti i čekati, što znači da se investicije neće vratiti u onoj mjeri u kojoj svijet treba. Naš prvi poziv je donošenje racionalnih odluka kako bismo mogli planirati, izraditi strategiju i prilagoditi se promjenama - ali još uvijek ne znamo što će ta promjena podrazumijevati.
UN News: Založili ste se za to da siromašnije zemlje budu pošteđene povećanja carina koje je uvela američka administracija. Čuju li se vaše brige?
Rebeca Grynspan: Nisam vidjela da je itko napravio analizu koju smo mi napravili, dokazujući da te zemlje stvarno ne doprinose trgovinskom deficitu SAD-a. Većina izvoza koji šalju u SAD su robe, a mnoge od njih su prema novim pravilima izuzete od carina. Ove robe ne konkuriraju SAD-u, već pomažu u proizvodnim procesima. Ono što želim istaknuti je da postoje brojne zemlje koje zapravo ne pridonose deficitu, nisu važne u smislu prihoda [koje SAD može prikupiti od carina] i nisu konkurencija ili prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-u. Dakle, možda možemo izbjeći početak novih bilateralnih sporazuma i pregovora i poštedjeti ih boli carina.
UN News: Što biste mogli savjetovati proizvodnom radniku u zemlji u razvoju poput Vijetnama ili Madagaskara?
Rebeca Grynspan: Teško je reći jer neke zemlje primaju više carine od drugih, pa ne znate kakav će to učinak imati na konkurenciju. Madagaskar je dobar primjer onoga o čemu govorimo, jer je glavni izvoz zemlje u SAD vanilija. Njihov doprinos američkom trgovinskom deficitu toliko je malen da niječak i registrirati, tako da ovakvu državu nema smisla kažnjavati.
UN News: Objasnite ulogu koju UNCTAD ima u potpori zemljama u razvoju?
Rebeca Grynspan: Kao organizacija, analiziramo trgovinu, ulaganja, financiranje i tehnologiju sa stajališta razvoja, što znači da pomažemo zemljama da iskoriste mogućnosti trgovine.
Nismo uključeni u trgovinske pregovore – oni se odvijaju u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji – ali pomoći ćemo zemljama u razvoju da postignu bolji dogovor u trgovini i pomoći njihovim gospodarstvima da bolje funkcioniraju na globalnoj razini.
UN News: Zagovarali ste da zemlje u razvoju više trguju unutar regionalnih blokova gdje mogu imati više riječi u pregovorima s bogatijim zemljama. Bi li to bilo korisno u ovakvoj situaciji?
Rebeca Grynspan: Afrika ima veliku priliku s Afričkim područjem slobodne trgovine. Prema našim brojkama, to bi afričkom gospodarstvu moglo dodati oko 3 trilijuna dolara. To je velika prilika, a ako mogu ubrzati tempo, mogli bi iskoristiti prednosti većeg tržišta i ostvariti ekonomiju razmjera. Afričke države trebaju diversificirati svoja gospodarstva jer, ako i dalje budu ovisne o robama, neće moći svom stanovništvu pružiti usluge i prihod koji zaslužuju. Također postoji produbljivanje trgovinskih odnosa u jugoistočnoj Aziji s ASEAN-om (Udruženje država jugoistočne Azije) iu dijelovima Latinske Amerike s Mercosurom (Južno zajedničko tržište). Ta bi partnerstva mogla biti vrlo važna, posebno u ovom trenutku.