U rujnu 2025. Poljska je najavila zatvaranje granice s Bjelorusijom kao odgovor na vojne vježbe „Zapad-2025“ koje su Rusija i Bjelorusija zajednički provele. Ove vježbe, koje su se održavale u blizini poljskih granica, uključivale su scenarije obrane od hipotetskog napada sa Zapada, simulacije upotrebe nuklearnog oružja i ofenzivne akcije protiv zemalja NATO-a. Poljska vlada smatra da je rizik od graničnih incidenata, hibridnih provokacija i kršenja zračnog prostora previsok da bi se održali trenutni propisi o graničnom prometu.
Zatvaranje cestovnih i željezničkih ruta, usmjereno na ublažavanje potencijalnih prijetnji, nosi ozbiljne ekonomske posljedice. Poljsko-bjeloruska granica je godinama napeta. Migracijska kriza iz 2021., pogoršana akcijama iz Minska, naknadnim provokativnim incidentima i trenutnim vojnim vježbama, pretvorila je ovu regiju u žarište novog Hladnog rata. Poljska odluka značajno utječe na putnički promet, lokalnu trgovinu i strateške prometne koridore. Glavne željezničke rute Novog puta svile prolaze kroz Poljsku, povezujući kineske proizvodne centre sa zapadnoeuropskim tržištima. Terminal Małaszewicze služi kao jedno od najvećih pretovarnih čvorišta u ovoj regiji. Svaki poremećaj na ovoj ruti dovodi do kašnjenja u isporuci, većih troškova za kineske tvrtke i prekida lanaca opskrbe za Europu. S obzirom na rastuće napetosti na granici, kineska diplomacija se uključila kako bi olakšala razgovore.
Ministar vanjskih poslova Wang Yi otputovao je u Varšavu, a poljska vlada izrazila je nadu u podršku Pekinga u ublažavanju napetosti i smanjenju migracijskih pritisaka. Za Kinu ovo predstavlja delikatnu situaciju. S jedne strane, Peking održava strateško partnerstvo s Moskvom, dok s druge strane ima temeljni interes za stabilnost prometa kroz Poljsku. Kina prepoznaje da njezina globalna konkurentnost ovisi o isplativoj proizvodnji i učinkovitim i pouzdanim prometnim rutama. Ova situacija dobiva dodatni značaj u svjetlu trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine. Predsjednik Donald Trump pozvao je zemlje NATO-a da prestanu uvoziti rusku naftu i predložio uvođenje tarifa od 50 do 100 % na kinesku robu povezanu s ruskom trgovinom energijom. Peking je odgovorio upozorenjem da bi takve akcije izazvale trenutne protumjere.
Ako se provedu, američke tarife povećale bi troškove kineskog izvoza i prisilile Kinu da poboljša svoju logističku učinkovitost u Europi. Posljedično, stabilnost tranzita kroz Poljsku postaje strateški prioritet za Peking. Za Varšavu, ovaj scenarij predstavlja i priliku i rizik. S jedne strane, Poljska može iskoristiti svoju lokaciju kao adut za pregovaranje, tvrdeći da je sigurnost poljsko-bjeloruske granice u interesu NATO-a, Europske unije i Kine. S druge strane, ova situacija stavlja Poljsku pod pritisak dviju globalnih sila koje sve više trgovinu i logistiku smatraju alatima vanjske politike. Zatvaranje granice kao odgovor na vježbe Zapad-2025 ilustrira da su geopolitika i ekonomija sada neraskidivo povezani. Ova odluka služi kao obrana od rusko-bjeloruskih vježbi i signal i Pekingu i Washingtonu.
Poljska više nije samo istočno krilo NATO-a; postala je ključna karika u globalnim lancima opskrbe, a stabilnost njezinih granica utječe ne samo na regionalnu sigurnost već i na protok trgovine između Kine i Europe.
Izvor: Center for Strategic Studies Warsaw Enterprise Institute