Naša serija članaka istražila je kako su velike sile projicirale svoju moć i uspostavljale sfere utjecaja diljem svijeta. Iako se ti sukobi često vode zbog resursa, politike ili ideologije, rijetko je ijedno područje toliko opterećeno povijesnim i vjerskim značenjem kao Palestina. Od drevnih carstava do modernih velesila, ova je zemlja bila i ostala bojište, ne samo zbog svoje strateške važnosti, već i zbog dubokih identitetskih, vjerskih i povijesnih veza koje s njom imaju mnogi narodi i kulture. Priča o Palestini bolan je i složen primjer toga kako se "vječni zakon moći" neprestano manifestira.
Palestina, smještena na strateškom križanju Europe, Azije i Afrike, oduvijek je privlačila pažnju carstava i osvajača. Kroz povijest su ovim područjem vladali Rimljani, Bizantinci, križari, Osmansko Carstvo i mnogi drugi. No, moderni sukob započeo je u 20. stoljeću, u trenutku kada su se na tom prostoru sudarile dvije snažne nacionalne težnje – cionistički pokret za stvaranje židovske države i palestinski nacionalizam. Upravo je ta dinamika, u kombinaciji s vanjskim interesima i geopolitičkim manevrima, oblikovala sudbinu naroda koji žive na tom području.
Prošlost: Britanski mandat i obećanja dvjema stranama
Nakon propasti Osmanskog Carstva u Prvom svjetskom ratu, Palestinom je kao pobjednik zavladala Velika Britanija. Umjesto uspostave jedne suverene države, britanska politika bila je vođena dvostrukim obećanjima. Balfourova deklaracija iz 1917. godine obećala je potporu za uspostavu "židovskog nacionalnog doma" u Palestini, dok su istovremeno britanski dužnosnici obećavali stvaranje arapske države na Bliskom istoku. Ovaj kontradiktorni pristup stvorio je plodno tlo za sukob koji će trajati desetljećima. Britanski mandat bio je zapravo klasičan primjer vanjske sfere utjecaja u kojoj se tuđe sudbine kroje prema interesima velesile, bez obzira na dugoročne posljedice.
Danas: geopolitika rata i humanitarna kriza
Nakon stvaranja države Izrael 1948. godine, Palestinci su se našli u iznimno teškoj situaciji, bez vlastite države. Od tada, sukob je obilježen serijom ratova, od kojih su neki bili posrednički ratovi, u kojima su Izrael podržavale zapadne sile (prvenstveno SAD), a arapske zemlje podržavao Sovjetski Savez. Današnje stanje iznimno je teško. Palestinski narod živi pod okupacijom na Zapadnoj obali, a Pojas Gaze je pod blokadom. Humanitarna situacija je alarmantna, s ograničenim pristupom vodi, hrani i osnovnim uslugama. Mnogi Palestinci žive u izbjegličkim kampovima diljem Bliskog istoka. Svaki pokušaj rješenja sukoba, od mirovnih sporazuma u Oslu do raznih drugih inicijativa, propada zbog dubokih političkih podjela i preklapajućih interesa.
Sutra: izazovi i nade za mir
Budućnost Palestine ostaje neizvjesna. Ključna pitanja su status Jeruzalema, granice, naselja na Zapadnoj obali i sudbina palestinskih izbjeglica. Mnogi stručnjaci smatraju da je rješenje s dvije države (Izrael i Palestina) jedini put prema trajnom miru, no provedba tog rješenja suočava se s ogromnim preprekama s obje strane. Najnovije priznanje Palestine od Britanije, Kanade, Australije i Portugala ponovno je skrenulo pažnju na ovu ideju. Za Palestince, ovaj čin ima veliku simboličku težinu jer dolazi od država koje su dugo oklijevale s formalnim priznanjem. Međutim, iako je riječ o važnom diplomatskom signalu podrške dvodržavnom rješenju, njegovi konkretni učinci na terenu ostaju ograničeni dok god traje okupacija, širenje naselja i duboko nepovjerenje među stranama.
Palestinci su podijeljeni između frakcija Fatah i Hamas, a Izrael ima unutarnje političke podjele oko rješavanja sukoba. Za obične Palestince, budućnost je obilježena borbom za svakodnevni opstanak, no nada za boljim životom i uspostavom vlastite države još uvijek postoji.
Priča o Palestini snažan je podsjetnik da se "vječni zakon moći" ne odnosi samo na velike sile, već i na manje nacije koje su zarobljene u njihovim geopolitičkim igrama. Palestina je, nažalost, bila i ostala žrtva tuđih interesa i obećanja, čija sudbina često ovisi o odlukama donesenim daleko od njezinih granica. Ovaj sukob pokazuje da se, unatoč svim promjenama u globalnom poretku, borba za utjecaj i kontrolu nad teritorijem i dalje odvija na isti, tragičan način, s ljudima koji su najviše pogođeni posljedicama.
Eugen Antić
Foto: Ash Hayes / Unsplash