Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje.
Obilježavanje je pokrenuto u znak sjećanja na tragičan događaj 22. rujna 1999. godine, kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu ubijene tri žene, a jedna djelatnica suda teško je ozlijeđena.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otprilike je svaka treća žena (30 %) diljem svijeta tijekom života bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera ili seksualnom nasilju od strane osobe koja nije partner. Većina tog nasilja odnosi se na nasilje u intimnim vezama. Gotovo jedna trećina (27%) žena u dobi od 15 do 49 godina koje su bile u vezi izjavljuje da su bile izložene nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane svog intimnog partnera.
Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu nužno je otvoreno govoriti, a društvo i nadležne institucije moraju se poticati na aktivniju suradnju i učinkovitije djelovanje.
U razdoblju od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27 % žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8 % njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37 %).
Prema podacima Ministarsta unutarnjih poslova u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 % (5 733 KD/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (5 268 KD/2023.). Riječ je o kaznenim djelima koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji) uključujući ubojstva bliskih osoba. Isto tako, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja žrtava nasilja u obitelji za 14 % (1.693/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (1.485/2023.). Nadalje, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentirano je ukupno 28 ubojstava u kojima je devet ubijenih žena, a od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri. U istom razdoblju 2023. godine evidentirano je ukupno 17 ubojstava u kojima je bilo pet ubijenih žena, od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri.
Nasilje nad ženama raširen je problem prisutan u svim slojevima društva, bez obzira na dob, obrazovanje ili status. Važno je osnažiti žene da prepoznaju nasilje i potraže pomoć, a javnost potaknuti na prijavu svakog oblika nasilja. Žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalnu skrb, nevladinim organizacijama ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ključnu ulogu ima prevencija – kroz edukaciju, podizanje svijesti i dosljedno kažnjavanje počinitelja.
Uvriježeno mišljenje kako je ono što se događa unutar četiri zida privatna stvar u koju ne treba zabadati nos, nažalost, u nas je i dan-danas duboko ukorijenjeno u svakoj pori modernog društva. No, sustavnim radom zakonodavca na proširenju zakonske regulative koja obuhvaća problematiku obiteljskog nasilja, ali i organiziranjem udruga koje promiču borbu protiv nasilja općenito, ipak postoje naznake kako je i Republika Hrvatska po uzoru na europske države na dobrom putu zaštite ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i sprječavanju zlostavljanja.
Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, veliki broj nasilja ostaje u tamnoj brojci, tj. neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost, ako ne zbog pobuđivanja svijesti u javnosti kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i treba ga prijaviti.