Nova Vlada s prve sjednice Saboru uputila je Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom premijer Plenković izrazio je želju da se o tom zakonu postigne što je moguće širi konsenzus i s drugim strankama i sa svim dionicima. "Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje financiranja konstrukcijske obnove zgrada koji će ići prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici. Želimo postići što širi konsenzus o Zakonu o obnovi nakon potresa".
Predstavljajući Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, premijer Plenković kazao je da se radi o zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba.
Istaknuo je da su u procesu izrade ovog prijedloga zakona uključeni svi zainteresirani dionici te su svoj obol dali građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani i predstavnici Grada Zagreba.
S obzirom na to da se zakon odnosi na veliki broj ljudi i da je dugoročan, predsjednik Vlade kazao je da je upravo zato bila želja da on prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo skoro 400 komentara te da je dio tih sugestija već unesen u ovaj prijedlog koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.
"Naša je želja da o ovom zakonu postignemo što je moguće širi konsenzus i sa drugim strankama i sa svim dionicima. Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv", poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje konstrukcijske obnove zgrada i modela financiranja.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljat će svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom.
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove, kazao je premijer podsjetivši da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima iz fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Sa Svjetskom bankom dogovoren je zajam od 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvenih i školskih ustanova, a razgovara se s Razvojnom bankom Vijeća Europe za povoljne kredite. Podnesen je i zahtjev za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a odluka o isplati akontacije u iznosu 89 milijuna eura trebao bi biti isplaćen već početkom kolovoza, dok je ukupan iznos tih sredstava oko 500 milijuna eura.
Premijer Plenković najavio je da će se razmatrati i način na koji se mogu prilagoditi operativni programi i projekti koji bi pridonijeli da se i iz europskih sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nađu odgovarajuća sredstva za financiranje obnove Zagreba.
Podsjetio je da su procijenjene štete na 25 tisuća zgrada otprilike 11,5 milijardi eura.
Na saborskoj sjednioci u utorak Marija Selak Raspudić kazala je kako je u sabor konačno došao prijedlog zakona o obnovi te da se o tome trebalo raspravljati ranije: "No, nećemo priječiti ovaj zakon jer je stvoren dojam kako se jedino njime stvari mogu riješiti. Ovaj zakon odnosi se isključivo na konstrukcijsku obnovu, a javnost ne zna o čemu je riječ. U nekoj situaciju to može biti samo 20 posto obnove, a u drugim situacijama to može biti puno više. Model financiranja 60, 20, 20 ne donosi ništa. Možemo doći do situacije da se ne rješava problem socijalnih slučajevima jer njima konstrukcijska obnova nije dovoljna, ali i da se pogoduje povećanju nečije imovine".