Naše rijeke moraju ostati dobar primjer ostalim zemljama Europe

Znanstvenici su jednoglasni kada je riječ o iznimnoj biološkoj raznolikosti riječnih i močvarnih ekosustava Dinarskog luka. Ali postoji i tamna strana dobro očuvanih rijeka. Naime, rijeke, jezera i močvare u našoj regiji pod sve su većim udarom zbog gradnje obaloutvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjera obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana. Prema posljednjim podacima u regiji se planira izgradnja čak 2700 novih hidroelektrana, kako velikih tako i malih. Time se ugrožava životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi vode rijeke.

„Rijeke su naše najveće prirodno blago, omogućuju nam vodu za piće, ribu za jelo, šumu za ogrjev, ugodnu klimu i čisti zrak. Jednako tako moramo biti svjesni da smo mi ti koji negativno utječemo na naše rijeke, a s tim i na svoju kvalitetu života. Dakle, ako želimo imati dostupne sve resurse koje nam rijeka pruža, moramo njima dobro upravljati i čuvati ih od štetnih i neodrživih praksi“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70 posto. Grubom regulacijom slatkovodnih ekosustava ne ugrožavamo samo njihove ekološke usluge koje su značajne za ljude i društvo, već ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

WWF je prepoznao te prijetnje i prije nekoliko godina pokrenuo slatkovodni program za zaštitu ključnih rijeka i močvara u Adria regiji kroz:

•    zagovaranje razvoja održive hidroenergetike;
•    uspostavu novih zaštićenih područja;
•    projekte obnove rijeka i poplavnih nizina;
•    razvoj kampanja za podizanje svijesti javnosti i podržavanje lokalnih udruga;
•    uključivanje privatnog sektora u održivo upravljanje vodama.

„Uz to što provodi specifične projekte, WWF se trudi utjecati na zakone i planove upravljanja vodama te sve relevantne dokumente koji se odnose na korištenje rijeka. WWF promovira prirodne mjere obrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju, te se zalaže za revitalizaciju poplavnih područja i močvara kako bi se unaprijedila dinamika rijeka i poboljšalo njihovo ekološko stanje“, dodala je Popović Dujmović.

WWF je zajedno s partnerima 2016. godinu proglasio  „Godinom ptice bregunice“. Ove iznimne i izuzetno korisne ptice, koje unutar obitelji dnevno pojedu i do 10.000 komaraca, ovise o prirodnim rijekama i gnijezde na strmim obalama. Tijekom godine WWF će s partnerima organizirati više aktivnosti, počevši sa čišćenjem i uređenjem strmih obala na Dravi u travnju, kako bi pripremili staništa za povratak bregunica iz Afrike.

Kampanja „Naše rijeke, naše blago!“ predstavila je najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u regiji, te prijetnje s kojima se te rijeke suočavaju. Kampanja je angažirala oko 270.000 korisnika Facebooka.