Izvor: ARTE
Modna industrija drugi je po redu najveći zagađivač okoliša na čitavoj planeti i emitira više stakleničkih plinova nego što proizvode međunarodni letovi i pomorski prijevoz zajedno. Procjenjuje se da je proizvodnja tekstila odgovorna za oko 20 posto globalnog onečišćenja čiste vode zbog bojenja tkanina i odgovorna je za 10 posto globalnih emisija ugljika godišnje. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. modna industrija potrošit će četvrtinu svjetskog ugljika.
Modna industrija jedna je od najglobaliziranih industrija na svijetu, te svjedočimo izuzetno velikoj količini proizvoda koji se svake godine plasiraju na tržište. O problemu brze mode industrija i koja je treći po redu svjetski zagađivač, razgovaralo se u debati ne televizijskoj kući "27", the European program broadcasted on ARTE, the French-German channel every sunday.
Trebamo li i možemo li stati na kraj Fast – Fashion - u? Kakva je budućnost tekstilne industrije? Može li brza moda postati održiva? Neka su od pitanja na koja su u panelu dani odgovori.
"Europska unija je u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, tekstilni otpad prepoznala kao jednu od prioritetnih kategorija otpada čiji je utjecaj na okoliš značajan i koju je potrebno što prije sustavno riješiti", istaknula je na gostovanju Jagoda Divić samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK-a, te je navela kako je Europska unija izradila novu Strategiju za tekstil i odjeću kojom želi postati globalni lider u cjelovitom procesu izrade, zbrinjavanja i recikliranja odjeće.
"Strategija će imati za cilj jačanje industrijske konkurentnosti i inovacije u tom sektoru, jačajući tržište EU -a za održivi i kružni tekstil, uključujući tržište ponovne uporabe tekstila, rješavanje brze mode i pokretanje novih poslovnih modela što je i prilika za nova radna mjesta. Modna industrija do sada je izbjegavala princip – zagađivač plaća. Također Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima kako bi se do 2030. minimalizirao utjecaj na okoliš. Također potrebna je hitna promjena percepcije i da brza moda što prije iziđe iz mode slično kao fosilna goriva, fast food ili duhanska industrija", rekla je Divić, te je dodala kako se planira uvesti sustav digitalne putovnice proizvoda koja će osigurati transparentnost, standardizaciju i pouzdanost podataka svakog odjevnog komada koji se pojavi na tržištu.
Ogromne količine vode potrebne su za proizvodnju i bojanje odjeće. Istodobno kupujemo više odjeće nego ikad prije i to je proces koji je teško zaustaviti. Trenutno se globalno kupi oko 70 milijuna tona odjeće. Do 2030. će porasti na 93. milijuna tona, a 2050. očekuje se porast i do 160 milijuna tona odjeće koja se kupi. Samo 12 posto toga trenutno se reciklira na globalnom nivou, od čega otpada 1 posto na second hand shopove.
Na globalnoj razini trenutno godišnje nastaje 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Očekuje se da će ta brojka do 2030. godine narasti do 134 milijuna.
"U rješavanje problema tekstilnog otpada nužno je uključivanje velikih globalnih proizvođača u cijeli proces gospodarenja tekstilnim otpadom, što trenutno nije slučaj, jer u EU oko 60 posto odjeće dolazi iz uvoza. Ovime se potiče krajnje korisnike na povećanu kupnju i neodgovorno postupanje s otpadnim tekstilom. Stoga HGK aktivno radi na podizanju svijesti o načinu gospodarenja ovom vrstom otpada i podizanju svijesti o održivom ponašanju kako tvrtki tako i pojedinaca“, zaključila je na kraju Jagoda Divić.