Nakon više od godine dana snažne nesigurnosti uslijed pandemije bolesti COVID-19, političke nestabilnosti, rasnih sukoba i ozbiljnih klimatskih događaja, milenijalci i pripadnici generacije Z diljem svijeta odlučili su sebe i druge proglasiti odgovornima za goruća društvena pitanja. Te se generacije već dugo zalažu za društvene promjene, no mnogi od njih smatraju da je svijet upravo sada na važnoj prekretnici. Zahtijevaju odgovornost kako bi pokrenuli promjene koje će dovesti do ravnopravnijeg i održivijeg svijeta.
10. izdanje Deloitteova Globalnog ispitivanja mišljenja milenijalaca i generacije Z otkrilo je kako ispitanici usmjeravaju svoje napore prema djelovanju koje utječe na okolinu: politički su aktivniji, usklađuju potrošnju i odabir karijere sa svojim vrijednostima te pokreću promjene u pogledu društvenih pitanja koja su im važna. Nadalje, tijekom godina otkrili smo kako te generacije očekuju više od institucija kao što su poduzeća i vlade.
„U proteklih 10 godina, koliko Deloitte provodi ovo ispitivanje, životi milenijalaca i pripadnika generacije Z su se promijenili, no njihove su vrijednosti dosljedne. Zadržali su svoj idealizam, želju za boljim svijetom i uvjerenje da poduzeća mogu i trebaju učiniti više kako bi pomogla društvu”, izjavio je Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.
Gordan Kožulj
Okoliš i dalje vodeće pitanje
Klimatske promjene i zaštita okoliša najviše su brinule milenijalce prije godinu dana. Ne čudi da ih ove godine najviše brinu zdravlje i moguća nezaposlenost. Ipak, stalni naglasak na pitanja zaštite okoliša (ove godine na trećem mjestu) i činjenica da je to pitanje koje najviše brine pripadnike generacije Z, čak i za vrijeme globalne pandemije, kada se prijetnje njihovu zdravlju, dobrobiti obitelji i karijerama mogu činiti većima, dokazuje koliko je ono važno za mlađe generacije.
Brojni ispitanici smatraju (37% milenijalaca i 40% pripadnika generacije Z) da će više ljudi nešto poduzeti u pogledu pitanja okoliša i klimatskih promjena nakon pandemije, od toga da više recikliraju ili se više služe javnim prijevozom do promjena u načinu na koji se hrane ili kupuju. U ulozi potrošača, milenijalci i pripadnici generacije Z i dalje donose odluke koje su u skladu s njihovim vrijednostima. Više od jedne četvrtine ispitanika smatra kako (pozitivan i negativan) utjecaj poduzeća na okoliš uvjetuje njihove odluke pri kupovini.
Međutim, oko 60 % milenijalaca i pripadnika generacije Z boji se kako će predanost poduzeća borbi protiv klimatskih promjena prestati biti prioritet s obzirom na to da se poslovni vođe suočavaju s izazovima koje je donijela pandemija.
Sustavni rasizam u društvu i velikim institucijama
Šest od 10 pripadnika generacije Z i 56% milenijalaca tvrdi kako je sustavni rasizam raširen među općom populacijom. Međutim, u protekloj je godini pitanje diskriminacije na temelju rase postalo prioritet te 55% svih ispitanika smatra kako je društvo „na prekretnici nakon koje će uslijediti pozitivne promjene”. Milenijalci i pripadnici generacije Z rade sve što je u njihovoj moći kako bi riješili taj problem, no smatraju da bi vlade i druge institucije trebale ubrzati promjene.
To je pitanje za njih u mnogočemu osobno. Najmanje jedan od pet milenijalaca smatra da ih se stalno ili često diskriminira zbog njihova podrijetla. Četvrtina smatra da su iskusili diskriminaciju sa strane vlade, a otprilike jednak broj ispitanika smatra kako su bili ciljana publika na društvenim mrežama. Četrdeset tri posto milenijalaca i 38% pripadnika generacije Z smatra kako je rasizam na radnom mjestu sustavan.
Diskriminacija se može ukorijeniti u organizacijama tijekom vremena, pa tri od pet ispitanika vjeruje kako pozitivna promjena može poteći jedino s vrha, promjenom stavova i ponašanja ljudi koji imaju moć. Ipak, ne misle da institucije ostvaruju svoj puni potencijal. Prema mišljenju ispitanika, pojedinci i aktivisti najviše čine za smanjenje sustavnog rasizma, a slijedi obrazovni sustav, pravni sustav i vlade.
Uloga poduzeća nije sigurna te je milenijalci i pripadnici generacije Z možebitno umanjuju. Smatraju da je potencijal poduzeća za ostvarenje znatne promjene upola manji od potencijala pojedinaca, obrazovnih sustava i vlada. Nadalje, ispitanici smatraju kako poduzeća i poslovni vođe, među osam ponuđenih odgovora, najmanje čine za rješavanje pitanja sustavnog rasizma.
Kako bi nadoknadili manjak djelovanja institucija, milenijalci i pripadnici generacije Z uzimaju stvari u svoje ruke. Ispitanici tvrde kako obrazuju druge, dijele informativan sadržaj na društvenim mrežama, glasaju za progresivne političare i bojkotiraju poduzeća i brandove s kojima ne dijele vrijednosti u pogledu diskriminacije.
Stres i tjeskoba sve su prisutniji na radnom mjestu, što upućuje na sve veću potrebu poduzeća da se usredotoče na bolje mentalno zdravlje na radnom mjestu. Zbog pandemije bolesti COVID-19 stres postaje sve bitnija stavka društvene svijesti: 41 % milenijalaca i 46 % pripadnika generacije Z pod stresom je čitavo vrijeme ili većinu vremena. Financije, dobrobit obitelji i poslovni izgledi glavni su izvori stresa.
Stres se prelijeva i na radno mjesto. Skoro trećina svih ispitanika, 31% milenijalaca i 35% pripadnika generacije Z, uzeli su slobodne dane zbog stresa i tjeskobe uzrokovanih pandemijom. Međutim, skoro polovina te skupine svojem je poslodavcu navela drugi razlog odsutnosti, vjerojatno zbog stalne stigmatizacije pitanja mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Ustvari, samo 38 % milenijalaca i 35 % pripadnika generacije Z smatra da mogu otvoreno razgovarati sa svojim nadređenima o stresu koji osjećaju, dok je otprilike 40 % njih izjavilo kako im poslodavci nisu pružili odgovarajuću podršku u pitanjima mentalnog zdravlja tijekom pandemije.
„Ključno je poticati otvoreno i uključivo radno okruženje u kojem je ljudima ugodno progovarati o stresu, tjeskobi ili drugim izazovima u području mentalnog zdravlja s kojima se susreću”, izjavila je Andreja Nikšić Paklec, viša koordinatorica ljudskih potencijala u Deloitteu. „Poslodavci su odgovorni za stvaranje radnog okruženja u kojem se pruža podrška mentalnom zdravlju i dobrobiti zaposlenika te im se omogućuje napredak.”
Pandemija - uzrok povećanju financijskih briga i zabrinutosti zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva
Pandemija bolesti COVID-19 povećala je nesigurnost milenijalaca i pripadnika generacije Z u pogledu njihove financijske budućnosti. Dvije trećine svih ispitanika izjavilo je kako su „često zabrinuti ili pod stresom” zbog svoje financijske situacije. Isti broj ispitanika izjavio je kako su zbog pandemije bili prisiljeni preispitati i promijeniti svoje financijske ciljeve.
Kad je riječ o budućnosti, samo 36% milenijalaca i 40% pripadnika generacije Z smatra da će se njihova financijska situacija poboljšati do 2022.
Premda ih sve više brine njihova financijska situacija, promišljaju i o neravnomjernoj raspodjeli bogatstva kao velikom društvenom pitanju. Dvije trećine ispitanih milenijalaca (69%) i pripadnika generacije Z (66%) smatra da su bogatstvo i dohodak neravnomjerno raspodijeljeni u društvu.
Mnogi od njih smatraju da će za promjenu možda biti nužna vladina intervencija. Skoro je trećina ispitanika glasala ili na drugi način podržala političare koji žele smanjiti nejednakost prihoda. Skoro 60% ispitanika izjavilo je kako bi zakon kojim se ograničava raskorak između visokog rukovodstva i prosječnog zaposlenika znatno pomogao u ostvarenju tog cilja, kao i zakon prema kojem bi poduzeća djelatnicima morala isplaćivati barem minimalan iznos potreban za život. Više od polovice ispitanika izjavilo je kako bi jedinstveni temeljni dohodak pomogao u otklanjanju tog problema.
Stajališta o društvenom učinku poduzeća sve skeptičnija, dok odanost poslodavcu pada
Nastavno na polagan pad brojki u proteklih nekoliko godina, manje od polovice milenijalaca (47%) i pripadnika generacije Z (48%) smatra da njihovo poduzeće pozitivno utječe na društvo. Ovo je prvi put da je ta brojka pala na manje od 50 %. Valja napomenuti kako je pala za skoro 30 bodova od 2017.
Odanost poslodavcu također se nešto smanjila u usporedbi s prošlogodišnjom rekordno visokom brojkom. Više bi milenijalaca i pripadnika generacije Z, u slučaju da za to dobiju priliku, napustilo svojeg trenutačnog poslodavca unutar dvije godine (36%, odnosno 53% u usporedbi sa 31%, odnosno 50% u 2020.), dok otprilike jednak broj njih namjerava ostati kod svojeg poslodavca najmanje pet godina (34% milenijalaca, odnosno 21% pripadnika generacije Z). Nadalje, 44% milenijalaca i 49% pripadnika generacije Z navelo je kako je u protekle dvije godine vrstu posla i organizaciju za koju žele raditi odabralo na temelju osobnih načela.
„Tijekom godina, ispitivanje je dosljedno pokazivalo kako milenijalce i pripadnike generacije Z pokreću vrijednosti i djelovanje te smatraju sebe i poduzeća odgovornima“, izjavio je Kožulj. „Čak i u teškoj godini nastavljaju se boriti za pozitivnu društvenu promjenu. Poduzeća koja dijele njihovu viziju i podržavaju njihove napore za stvaranje bolje budućnosti izaći će kao pobjednici.”