Najnovije Deloitteovo Izvješće o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2024. godinu: Naznake promjena u klimatskim politikama poduzeća pokazuje kako su klimatske promjene jedno od tri najbitnija pitanja među izvršnim direktorima poduzeća, među ostalim, važnija i od političke nesigurnosti, borbe za talente i promjenjivog regulatornog okruženja. Ključni je pokazatelj kako će klimatske promjene ostati na dnevnom redu izvršnih direktora, to što je 85 % izvrših direktora protekle godine povećalo broj ulaganja u održivost, u odnosu na 75 % u 2023. godini, a pola je započelo s primjenom tehnoloških rješenja za ostvarenje klimatskih ciljeva.
Treće izdanje Izvješća o stavovima izvršnih direktora o održivosti kojim je obuhvaćeno 2100 izvršnih direktora iz 27 država pokazuje kako su izvršni direktori u jednakoj mjeri optimistični i zabrinuti zbog klimatskih promjena. Ulaganja, mjere i inovacije su sve zastupljenije, no potrebne su dodatne radnje kako bi se ostvario konkretan napredak.
„Poticajno je vidjeti da su ove godine znatno porasla ulaganja u održivost te kako se tehnologija sve više upotrebljava kao katalizator klimatskih rješenja”, izjavio je Damir Vukotić, partner u Deloitteovom Odjelu za upravljanje rizicima. „Sve više organizacija nastoji preobraziti svoje osnovne poslovne modele da bi riješile pitanja klimatskih promjena, iskoristile klimatske politike za poticanje inovacije i rasta, stvorile dodatnu vrijednost za svoje dionike i razlikovale se od svojih konkurenata.”
Klimatske politike kao pokretač primjene tehnologije i inovacija
Iskorištavanje klimatske tehnologije ključno je u utrci za dekarbonizaciju, a svaki sektor, regija i organizacija ima svoj jedinstven put. S obzirom kako su izvršni direktori kao najveći izazov za sljedeću godinu izdvojili održavanje koraka s tempom inovacije (uključujući generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI)), rukovoditelji imaju jedinstvenu priliku da prednost daju rješenjima koja sa sobom nose koristi i za okoliš i za poslovanje.
Naime, pola je izvršnih direktora već započelo s primjenom tehnoloških rješenja radi ostvarenja klimatskih ciljeva, a 42 % njih očekuje kako će to napraviti u sljedeće dvije godine. Među ispitanicima koji se već služe tehnologijom kako bi unaprijedili svoja napore u području održivosti, više od polovice to čini kako bi razvili održivije proizvode i usluge. Slijedom toga, izvršni direktori tvrde kako je inovacija u njihovoj ponudi i/ili poslovanju najvažnija očekivana korist njihovih napora u području održivosti u sljedećih pet godina (38 %).
Lideri smatraju kako će održivost povećati poslovnu vrijednost
Izvršni direktori polako shvaćaju kakve poslovne mogućnosti nudi prijelaz na gospodarstvo s niskim razinama emisija, i velika većina njih (92 %) smatra kako njihovo trgovačko društvo može rasti dok istovremeno smanjuje svoje emisije stakleničkih plinova. Naime, lideri su ove godine izjavili kako su uočili više izravnih okolišnih i poslovnih učinaka svojih napora u području održivosti. Učinkovitost i/ili otpornost lanca opskrbe (37 %) i operativne marže ove su godine ušle među pet najvećih koristi usvajanja klimatskih politika, sa samo dva postotna boda manje nego najbolje ocijenjena korist (rješavanje pitanja klimatskih promjena), istisnuvši manje opipljive koristi kao što su prepoznatljivost i reputacija branda.
Izvršni direktori mogućnost privlačenja i zadržavanja talenata smatraju jednom od tri najvažnije koristi od povećane održivosti u sljedećih pet godina, u skladu sa stavovima mladih talenata predstavljenim u Deloitteovom Ispitivanju stavova milenijalaca i pripadnika generacije Z, a koje je pokazalo kako su preko četiri od 10 pripadnika generacije Z i milenijalaca već promijenili ili namjeravaju promijeniti svoje poslove ili sektor zbog zabrinutosti za njihov okolišni učinak. Prijelaz na gospodarstvo s niskim razinama emisija već mijenja izgled radne snage te je preko 800 milijuna radnih mjesta ugroženo zbog ekstremnih klimatskih prilika i učinaka gospodarskih promjena, zbog čega 49 % izvršnih direktora aktivno priprema svoje zaposlenike za zelene poslove. Nadalje, globalni su lideri naveli kako je sve važnija jednakost i pravedan prijelaz kojima se žele osigurati široka zastupljenost konkretnih koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo te podrška onima koji bi mogli pretrpjeti gospodarske gubitke. Te teme iznimno važnim smatra više od polovice ispitanika (55 %), što je porast u odnosu na 46 % prošle godine.
Sve veću zabrinutost ne prati djelovanje
Više od polovice organizacija usredotočilo se na dvije do tri korjenite mjere koje je teže provesti u djelo, a koje bi potakle ostvarenje učinka unutar i izvan organizacija, kao što su uvjetovanje naknada visokom menadžmentu uspješnosti u području održivosti ili razvojem novih ekološki prihvatljivih proizvoda ili usluga. Međutim, sveukupan je napredak neujednačen, sa 17 % organizacija u ulozi predvodnica koje primjenjuju četiri do pet mjera, dok više od jedne četvrtine organizacija poduzima minimalne mjere ili uopće ne poduzima korjenite mjere. Više od polovice organizacija pripada u „umjerenu srednju” kategoriju te primjenjuje dvije do tri korjenite mjere, ali ne više od toga.
Međutim, postoji nekoliko razloga za optimizam u pogledu korporativnih klimatskih politika. Naime, „umjerena srednja” skupina očekuje kako će klimatske promjene imati velik učinak na njihovu strategiju i poslovanje u sljedeće tri godine, a jedna od pet organizacija očekuje vrlo velik učinak. Trenutačne obveze grupe, u kombinaciji s njihovim očekivanjima kako će se broj obveza povećati u nadolazećim godinama, upućuje na to da se one pripremaju za proširenje mjera radi ostvarenja još većeg učinka.
„Izvršni direktori polako postaju svjesni opipljivih koristi klimatskih politika za njihove organizacije, što pokazuje kako je održivost razlog za osmišljavanje novih proizvoda, poslovnih modela i općenito stvaranje vrijednosti”, izjavila je Karla Grgić Totić, viša menadžerica i voditeljica Sustainability & Climate tima u Odjelu za upravljanje rizicima. „Organizacije koje je naša analiza smjestila u umjerenu srednju skupinu spremne su iskoristiti trenutak na širem tržištu te na temelju svojeg postojećeg iskustva poduzeti dublje, transformacijske mjere, kao što je prilagodba poslovanja i infrastrukture kako bi postala otpornija na klimatske promjene ili postavljanje zahtjeva koje dobavljači moraju ispuniti, a odnose se na konkretne kriterije održivosti. U konačnici će te opsežnije mjere ubrzati napredak prema našim zajedničkim globalnim klimatskim ciljevima.”
Preporuke za bolje rezultate u područjima s velikim učinkom
Izvršni direktori su sve zabrinutiji zbog učinaka neublaženih klimatskih promjena te nastavljaju ulagati u poboljšanje i unaprjeđenje strategije svoje organizacije u području održivosti te ostvarivati opipljivije društvene i poslovne koristi. U Deloitteovom su izvješću istaknuta ključna razmatranja za izvršne direktore koji žele unaprijediti svoje mjere. Na temelju svojih ključnih prednosti, uz pomoć novih kanala i novih partnera koji im mogu pomoći u ostvarenju učinka te oslanjajući se na razmišljanja o brojnim načinima na koje održivost može proizvesti poslovnu vrijednost, trgovačka društva mogu poboljšati svoje klimatske mjere i osigurati svoj prosperitet u budućem gospodarstvu s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova.
Pregledajte preporuke i saznajte više o Deloitteovom Izvješću o stavovima izvršnih direktora o održivosti na sljedećoj poveznici.