Nataša Gajski Kovačić
U palači Herzer u Varaždinu je Varaždinska županija, kao jedan od partnera na projektu, održala 22. veljače konferenciju projekta Interreg V-B ADRION TransCPEarlyWarning. Projektom "TransCPEarlyWarning" će se povećati učinkovitost i integracija sustava ranog upozoravanja, ali i razina pouzdanosti u predviđanju rizika, uz istovremeno poboljšanje komunikacije u razmjeni informacija s mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu.
Kako je istaknuo Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo i civilnu zaštitu Varaždinske županije koja je jedan od partnera na projektu, ovaj projekt pokupava objediniti protokole u sustavu ranog upozorenja.
Ljubica Božić, pročelnica Odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije, naglasila je važnost civilne zaštite osobito nakon prirodnih katastrofa. Nažalost, često svi zajedno zanemarujemo preventivne mjere, a koordinirani odgovor se priprema prije no što se katastrofe, koje su neminovne, dogode. Iz tog razloga ovakvi projekti koji povećavaju svijest o važnosti dobre pripreme i koordinacije imaju veliku važnost.
Uvodno se sudionicima obratio i Darko Majstorović, koordinator za poslove CZ Ravnateljstva CZ RH. Prenijevši pozdrave ravnatelja Damira Truta, podsjetio je na projekte koje Ravnateljstvo provodi u tom segmentu cvilne zaštite.
Izv. prof. dr. Robert Mikac naglasio je da se svake godine događa sve više tehničkih i prirodnih katastrofa. Intrerreg projekt je prisutan u cijeloj Europi a u novoj financijskoj EU omotnici sredinom ožujka pruža se svima nova prilika za aplicirati na projekte. Iskustva s jednog projekta, pritom se mogu prenositi na drugi. Kada je riječ o projektu TransCPEarlyWarning, njegova je ideja promicati usklađivanje postojećeg zakonodavstva o ranom upozoravanju među partnerskim zemljama te ojačati koordinaciju i suradnju zapovjednih lanaca civilne zaštite u ranom upozoravanju među partnerskim zemljama. Uz to, cilj je i promicati EU standarde civilne zaštite među institucijama.
Povećanje organizacijskih učinkovitosti sustava civilne zaštite na svim razinama
Projektom će se povećati organizacijske učinkovitosti sustava civilne zaštite na svim razinama za djelovanje unutar nacionalnog okvira, tako i prekogranično u djelovanju na prirodne, tehničko-tehnološke i od strane ljudi izazvane velike nesreće i katastrofe. "Rezultat projekta je inovativni alat, odnosno platforma za rano upozoravanje kao podrška umrežavanju civilne zaštite u partnerskim zemljama i inovativna transnacionalna mreža za rano upozoravanje civilne zaštite", rekao je Mikac. Ključne aktivnosti za istaknuti za samu Varaždinsku županiju podrazumijevaju trening i pilotiranje putem platforme, preporuke za daljnje usklađivanje sustava ranog upozoravanja, ali i dijeljenje znanja i iskustava s drugim zemljama radi poboljšanja ranog upozoravanja u partnerskim zemljama.
Darko Majstorović je u svom predavanju rekao da se u posljednje vrijeme čini kao da se svo zlo prelilo na sustav CZ. Do prije deset godina u Europi se uopće nije govorilo o CZ, a sada je to glavna tema. S obzirom na to sugerirao je da je CZ aktualna tema i ako aplicirate s kvalitetnim programom za EU projekt CZ sigurno ćete ga i dobiti.
Govoreći o Sustavu za rano uzbunjivanje u RH, naglasio je da se radi o tripartitnom sustavu, koji podrazumijeva sirene, SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) i povjerenike.
"Modernizacija sustava za uzbunjivanje u RH je projekt u razvoju koji se bazira na sirenama, a naslanja se na razvijeni sustav digitalne radio veze (MUP net TETRA mreža). Projektom Modernizacije provest će se aktivnosti analize postojećeg stanja, projektiranja, nabave i implementacije opreme za sustav javnog uzbunjivanja baziranog na sirenama čime će se osigurati: modernizacija postojećih elemenata sustava za uzbunjivanje, nabava i instaliranje novih centralnih uređaja za upravljanje i nadzor sirenama, dopuna sustava za uzbunjivanje novim elektroničkim sirenama, moderna i pouzdana komunikacija za upravljanje i nadzor sustava, tehnički preduvjeti za uvezivanje sustava za uzbunjivanje pravnih osoba koje su dužne imati vlastite sustave te fleksibilnost na administrativne i organizacijske promjene kod korištenja sustava. Kada je o tom projektu riječ, očekivani rezultati su nabava i instaliranje 21. novog centralnog uređaja za upravljanje i nadzor sirena koji za komunikaciju sa sirenama koriste digitalnu radio komunikaciju, ali i nužni popravci, nabava i zamjena opreme na postojeće 433 sirene s kojom će osigurati upravljanje i nadzor sirenama u novom sustavu upravljanja i nadzora sirena te nabava i instaliranje 100 novih elektroničkih sirena.
Upravljanje hitnim situacijama
Govoreći o SRUUK-u - Upravljanje hitnim situacijama - sustav će omogućiti upravljanje hitnim situacijama kroz podatke o broju mobilnih korisnika (prikaz na karti) na određenom području u blisko realnom vremenu. To znači da će se moći odrediti željeno područje na karti i dobiti podatak o broju mobilnih uređaja koji se u tom trenutku nalaze na određenom području. Kada u obzir uzmemo podatak da je penetracija mobilne telefonije u Republici Hrvatskoj preko 100 posto, onda će se relativno točno moći odrediti koliko osoba se nalazi na tom području, a koje treba evakuirati, opskrbiti hranom ili slično. Spomenuo je i GMLC (Gateway Mobile Location Centre) obavijesti i CAP upozoravanje i uzbunjivanje. Kada je riječ o povjerenicima kao trećeg dijelu sustava ranog upozoravanja, naglasio je da se njih treba uključiti u intervencije kao što su nesreće, složene nesreće, velike nesreće i katastrofe. Neposrednu komunikacija s povjerenicima i zamjenicima povjerenika treba obavljati putem putem web platforme.
Online se na konferenciju uključio i Roberto D'Amico, koordinator projekta iz talijanske regije Molisa koja je vodeći partner na projektu TransCPEarlyWarning. Rekao je da je glavni cilj ovog projekta unapređenje suradnje između institucija civilne zaštite u regiji koju pokriva program ADRION, poboljšanje njihovih kapaciteta i prenošenje znanja i iskustava država članica Europske unije.
Jadransko-jonsko područje (ADRION) u zadnjih desetak godina pogođeno je velikim prirodnim nesrećama i katastrofama, te tehničko tehnološkim nesrećama, koje uzrokuju velike materijalne štete na kritičnoj infrastrukturi, stambenim objektima, uzrokuju gubitke ljudskih života, a nastaju pod utjecajem klimatskih promjena. Čovjek dodatno utječe na klimatske promjene neadekvatnim prostornim planiranjem, urbanizacijom, betonizacijom te izgradnjom tehničko/tehnoloških pogona. Iz tog razloga, zemlje Jadransko-jonskog područja (ADRION) uspostavljaju i unapređuju svoje nacionalne sustave civilne zaštite kako bi povećale otpornost na klimatske promjene i smanjile izloženost stanovništva opasnostima, te povećale ukupnu sposobnost društva u sustavima civilne zaštite. Na taj se način mogu brže prilagoditi novonastalim situacijama i oporaviti od posljedica opasnosti.
Suradnja između nacionalnih sustava civilne zaštite
Smanjenje rizika od velikih nesreća i katastrofa unutar ADRION zajednice ovisi o razini suradnje između nacionalnih sustava civilne zaštite u pružanju pomoći. Trenutno, na ovu razinu uvelike utječu razlike u standardnim operativnim postupcima, pravnoj regulativi, organizacijama, sustavima ranog upozoravanja i procesima za predviđanje, upravljanje i sprječavanje prirodnih opasnosti i tehničko-tehnoloških nesreća zemalja članica. Stoga, integracija postojećih standardnih operativnih postupaka i sustava ranog upozoravanja predstavlja nužnost i priliku za smanjenje rizika od prirodnih opasnosti tehničko-tehnoloških nesreća unutar ADRION područja. Upravo iz tog razloga, države članice ADRION-a ušle su u projekt "TransCPEarlyWarning" koji se bavi usklađivanjem zakonskih propisa, standardnih operativnih postupaka i usklađivanjem ulaznih podatka kako bi se povećala razina sigurnosti i učinkovitosti postojećih sustava ranog upozoravanja civilne zaštite u jadransko-jonskoj makro regiji ADRION. Projektom će se povećati učinkovitost i integracija sustava ranog upozoravanja, ali i razina pouzdanosti u predviđanju rizika, uz istovremeno poboljšanje komunikacije u razmjeni informacija s mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu.
Partneri na projektu
Uz nositelja projekta talijansku regiju Molise, ostali partneri u projektu su općina Ajdovščina i JSI - Jožef Stefan Institut iz Slovenije; Decentralizirana uprava Krete i Institut za industrijske sustave centra za istraživanje i inovacije Atena - Grčka, Regionalno vijeće Drača i Šumarski fakultet iz Albanije; Uprava civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona; Stara prijestolnica Cetinje - Crna Gora, dok su partneri iz Hrvatske Varaždinska i Splitsko-dalmatinska županija.
U nastavku konferencije u Varaždinu Berat Jashari, activity menager predstavio je Racviac Centre for Security Cooperation. Racvbiac je ponudio suradnju na idućim projektima CZ, s obzirom na to da je umrežavanje uvijek bilo važan aspekt sveukupnih ciljeva Racviaca, upravo stoga da se usklade prakse, pravila i procedure i učinkovitije surađivalo na različitim temama.
Racviac je osnovan 2000. godine kao inicijativa Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu. U početku je RACVIAC bio bilateralni projekt između Savezne Republike Njemačke i Republike Hrvatske i bavio se isključivo kontrolom naoružanja. Odatle i naziv Centra – Regionalni centar za pomoć pri kontroli naoružanja i verifikaciju. No, 2007. godine započeo je proces transformacije u "Centar za sigurnosnu suradnju" kako bi nastavio svoj uspjeh i bavio se sigurnosnim pitanjima u širem smislu. RACVIAC je 2010. postao međunarodna, neovisna organizacija u regionalnom vlasništvu sa statusom diplomatske misije prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima iz 1961. godine. Danas je misija Centra promicanje sigurnosne suradnje i dijaloga u regiji, čime se osigurava održivi razvoj zemalja Jugoistočne Europe. U ovoj godini planiraju provesti 25 aktivnosti.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda govorili su dr. Petra Mikuš Jurković, Oliver Rajković i dr. Kristian Horvath koji su detaljno opisali sustave upozorenja i predviđanja DHMZ-a.
DHMZ sustav upozorenja za potrebe civilne zaštite predstavila je Mikuš Jurković koja je pojasnila da upozorenja prema Sendai okviru za smanjenje rizika, predstavljaju opipljiv i razumljiv opis scenarija očekivane štete i jasan savjet što učiniti. No prije nego što korisnik može učinkovito koristiti izdano upozorenje, mora primiti informaciju, razumjeti informacije, znati što učiniti s njima, vjerovati im i poduzeti učinkovite mjere.
Upozorenja na dnevnoj bazi
DHMZ ima posebno sučelje za CZ i promet gdje se na dnevnoj bazi šalju upozorenja. Govoreći o tim upozorenjima koje izdaje DHMZ, ako se ne očekuju loši vremenski uvjeti, šalje se poruka No Warning. S druge strane, izdaju se i upozorenja za trenutnu prognozu - ako je potrebno – naznačuje se vrijeme, mjesto i opasni vremenski uvjeti u sljedećih nekoliko sati. U budućnosti je najavila nove kriterije upozorenja i reviziju prethodnih te daljnju prilagodbu i pripremu prognoza i upozorenja za specifične korisnike i potrebe.
O hidrološkim prognozama i upozorenjima DHMZ-a govorio je Oliver Rajković: „U sklopu klimatskih promjena očekuje se daljnji porast temperatura u Europi. Za očekivati je da će područje Sredozemlja biti više pogođeno sušama, au ostatku Europe očekuje se povećanje broja poplava“. Hidrološka prognoza je prognoza o očekivanim hidrološkim elementima za određeni vodotok, za određeno vremensko razdoblje i određeno mjesto. Rajković je napomenuo da čak 3,4 posto stanovništva Republike Hrvatske može biti ugroženo poplavama.
Opisao je dnevnu rutinu DHMZ-a kada su u pitanju hidrološke prognoze: svakodnevno, a po potrebi i više puta dnevno, ide web objava javno dostupnog dokumenta "Hidrološko izvješće - stanje, tendencija i prognoza vodostaja u Republici Hrvatskoj". Napomenuo je da sliv rijeke Save u Republici Hrvatskoj - hidrološko prognostički operativni model sliva rijeke Save u Republici Hrvatskoj izrađen u suradnji s Hrvatskim vodama za potrebe prognoze riječnih poplava. Pokriva 43 posto teritorija Republike Hrvatske. Upoznao je sudionike s tim da je Europski sustav upozorenja na poplave (EFAS) partner DHMZ-a za Republiku Hrvatsku od 2013. godine te da se izdaju informacije o izgledima sezonskog i podsezonskog otjecanja za sljedećih osam tjedana, poplave rijeka i bujične poplave. Sustav upozorenja na bujične poplave jugoistočne Europe (SEEFFGS) prati riječne, bujične i urbane poplave. Govorio je i o projektu VEPAR - unapređenje nestrukturalnih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj kao novom operativnom hidrološkom modelu. Odjel za mjerenja i motrenja podzemnih voda DHMZ-a, otkrio je Rajković, prati podzemne vode putem 703 postaje. Podzemna voda je vitalni resurs koji osigurava gotovo polovicu pitke vode u svijetu, oko 40 posto vode za navodnjavanje u poljoprivredi i trećinu vode potrebne za industriju.
Prikazao je primjer visoke vode u rujnu 2022. na rijeci Kupi, u njenom gornjem toku. Ekipa DHMZ-a je na terenu mjerila protok jer su takva mjerenja pri ekstremnim vodostajima neophodna kako bi se uspostavila veza između protoka i vodostaja za ekstremne vodostaje, kako bi se mjerenja vodostaja mogla što kvalitetnije interpretirati, odnosno uspostaviti veza između protoka i vodostaja. O meteorološkoj potpori odlučivanju u energetici govorio je dr. Kristian Horvath. Govorio je o integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Istaknuo je da klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na energetiku, te da je pojava leda i grmljavine velika opasnost za energetiku. Za energetski sektor prognoze se daju za 10 dana unaprijed. Na primjeru hidroelektrane Senj koja iskorištava vode hidroenergetskog sustava (HES) rijeka Like i Gacke pokazao je kako to u praksi izgleda.
O protokolima za obranu od poplava među različitim dionicima govorio je Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda koji je rekao da su u posljednje vrijeme sve su češće i zamjetnije klimatske promjene širom Europe i svijeta, ali isto tako i na području Hrvatske pri čemu se učestalo izmjenjuju ekstremno sušna i kišna razdoblja: „Sve su veće štete od ekstremnih hidroloških prilika, sve je manje 'prosječnih' ili 'normalnih' godina, sve su učestalije pojave velikih vodnih valova i ekstremnih vodostaja s poplavama, više gotovo da i nema pravila za pojavu velikih vodnih valova, a bilježe se i velike štete, ponajviše u poljoprivredi, a ugrožena su i naseljena mjesta, infrastrukturni i gospodarski objekti“. Također je napomenuo da su u zadnjih 15-ak godina na gotovo svim rijekama i mjernim postajama u Republici Hrvatskoj premašeni maksimalno zabilježeni vodostaji u povijesti te se suočavamo s bujičnim i tzv. urbanim poplavama.
Nositelji obrane od poplava u RH su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode, certificirane tvrtke za radove u provedbi preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, Državni hidrometeorološki zavod, Ravnateljstvo civilne zaštite, jedinice lokalne i regionalne samouprave i druga nadležna tijela državne uprave (Crveni križ, HGSS…). Sukladno Zakonu o vodama obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode, a glavni rukovoditelj obrane od poplava je generalni direktor Hrvatskih voda. Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je državnim planom obrane od poplava, glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja, a svi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda www.voda.hr.
Dva vodna područja
„Republika Hrvatska podijeljena je na dva vodna područja, šest sektora i 34 branjena područja, a branjena područja podijeljena su na veći broj dionica. Operativnom suradnjom Hrvatskih voda, Stožera civilne zaštite područnih jedinica i RCZ-a omogućava se bolja koordinacija i uspješno korištenje ukupnih snaga na terenu, uz jasnu podjelu zadataka i nadležnosti, čime se postiže veća operativnost snaga na terenu. Osim lokalne i regionalne suradnje, za potrebe pripreme i koordinacije obrane od poplava na nacionalnoj razini održavaju se i sjednice Stožera civilne zaštite RH“, pojasnio je Novosel.
On smatra da je za učinkovitu zaštitu od poplava neophodna je suradnja svih nadležnih tijela u sustavu civilne zaštite, uključujući jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Ravnateljstvo civilne zaštite koja je prema Državnom planu obrane od poplava nositelj temeljnih ovlasti na području zaštite od katastrofa i velikih nesreća, uključujući one uslijed poplava. Međudržavna pitanja u upravljanju vodama rješavaju se u okviru bilateralnih sporazuma i ugovora sa susjednim državama. Upoznao je prisutne i s Mehanizmom civilne zaštite EU koji je uspostavljen 2001. godine, a sve države članice EU-a njegov su dio, zajedno s Islandom, Crnom Gorom, Norveškom, Sjevernom Makedonijom i Turskom. „Sve države svijeta mogu zatražiti pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU“, dodao je.
„U Hrvatskoj postoji dugogodišnja tradicija zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno obrane od poplava. U našoj zemlji također postoje i zna se koja su tijela i institucije nadležne za provođenje mjera obrane od poplava. Sustav obrane od poplava u Hrvatskoj je jako velik i kao takav zahtijeva velike troškove održavanja na godišnjoj razini. S druge strane, u posljednje vrijeme sve je zamjetniji utjecaj klimatskih promjena i bilježe se sve veće štete od poplava. Iz tog razloga potrebno je dodatno ulagati velika financijska sredstva za rekonstrukciju starih i izgradnju novih nasipa i drugih vodnih građevina. Ljudski resursi definitivno polako postaju velik, ako ne i najveći problem u sustavu. Kao glavni problem primjećuje se gubitak najstručnijeg kadra i znanja u nadležnim institucijama radi outsourcinga. Sve je manja zainteresiranost zaposlenika za poslove obrane od poplava i zaštite voda radi relativno malih plaća, loših radnih uvjeta te sve većeg administrativnog i birokratskog opterećenja. Kao rješenje problema potrebno razviti sustav zadržavanja perspektivnih i privlačenja novih kadrova, odnosno potrebno je kontinuirano raditi na unapređenju ljudskih resursa", rekao je Novosel koji drži da su potrebna daljnja ulaganja u gradnju novih i rekonstrukciju postojećih sustava obrane od poplava te razvoj novih hidroloških modela i prognostičkih sustava za prognozu bujičnih poplava.
Uloga hidroenergetskog sustava u obrani od poplava
O hidroenergetskom sustavu na Dravi i njegovoj ulozi u obrani od poplava predavao Željko Štefan iz HEP proizvodnje. Rijeka Drava izvire u južnom Tirolu kod mjesta Toblach, ukupna površina sliva je 42.238 četvornih km, a na Hrvatsku otpada 16,5 posto. Drava prolazi kroz Austriju najvećim dijelom, potom Mađarskom, Slovenijom i Italijom. Dužina Drave je 733 km, od toga kroz Hrvatsku protječe 323 km. Očekivani godišnji maksimalni protok 1300 m3/s, a najveća do sada zabilježena vrijednost protoka na HE Varaždin 3300 m3/s (6. studenog 2012.) Dravu odlikuje kišno-ledenjački vodni režim, ima malu vodnost zimi i veliku u proljeće/ljeto i jesen. Hidroelektrane na Dravi su niskotlačne, derivacijske s akumulacijama za dnevno (i djelomično tjedno) uređenje protoka. Riječ je o višenamjenskim objektima koji uz proizvodnju električne energije imaju namjenu i u obrani od poplava te opskrbi vodom, navodnjavanju i odvodnjavanju.
Uloga hidroenergetskog sustava u obrani od poplava je u tome što sustav nasipa i brana štiti okolno područje od poplava, velike vode kontrolirano se provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita, pridonose hidroenergetskom sustavu, imaju ulogu u pravovremenom pretpražnjenju akumulacijskih jezera te održavanju snižene razine u jezerima kontroliranim ispuštanjem vode prije, za vrijeme i nakon prolaska vodnog vala te zadržavanju vodnog vala. U više navrata izbjegnute su poplave širih razmjera kakve su se dogodile 60-ih godina. U studenom 2012. kontroliranim propuštanjem ekstremnog vodnog vala spriječene su velike štete kakve su se dogodile u uzvodnom području.
Na konferenciji su bila i dva slovenska predavača, Igor Benko iz Općine Ajdovšćina i Galena Jordanova sa Sveučilišta u Ljubljani, a govorili su o mreži senzora za mjerenje oborina i vodostaja na bujičnim izvorima te u izvorskim špiljama te mogućnosti korištenja SAR snimaka za praćenje vodenih tijela i klizišta, te izazovima s kojima se suočavamo upotrebom satelitskih podataka za procjenu prirodnih katastrofa. SAR podaci korisni su za mapiranje i praćenje poplava, odlikuje ih jednostavna i učinkovita obrada. Temelje se na 6-dnevnom ciklusu ponavljanja, a postoji i mogućnost novih SAR slika na zahtjev s komercijalnih satelita. “Nema lošeg vremena za SAR, iako smo ograničeni ograničeni prostornom i vremenskom rezolucijom slika i ne možemo mapirati manje bujice i područja. Korištenje SAR-a još uvijek se razvija a sve metode koje koriste SAR slike moraju se kombinirati s drugim terenskim mjerenjima s obzirom na to da je validacija rezultata važna“, rekla je Jordanova.
Konferencija je završena panel raspravom na kojoj su, uz moderatora Roberta Mikca, sudjelovali i Tomislav Jarmić, Željko Štefan, Darko Majstorović, Tomislav Novosel i Petra Mikuš Jurković.
Jarmić je još jednom podvukao važnost sustava ranog upozoravanja pogotovo s obzirom na svjesnost o sve ekstremnijim prirodnim pojavama ali i drugim ugrozama.Štefan je naglasio potrebu za kvalitetnom razmjenom informacija i proširivanjem komunikacije. Novosel je pohvalio suradnju Hrvatskih voda i HEP-a na suzbijanju poplava. Mikuš Jurković je dodala da poplave izazivaju velike štete no očekuju nas i druge ekstremne pojave. Istaknula je da su grmljavinska nevremena osobito teška za prognoziranje te dodala da će iskustva stečena na ovoj konferenciji zasigurno pomoći DHMZ-u u daljnjem radu. Majstorović je također pohvalivši konferenciju zaključio da je nevjerojatno koliko institucije imaju različitih alata, no problem je što često ne znaju što tko ima na raspolaganju.
Pogledajte fotogaleriju Konferencije
____________
Disclaimer: "This material has been produced with the financial assistance of the European Union. The content of the press release is the sole responsibility of Varaždin County and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the European Union and/or ADRION programme authorities”
Izjava o odricanju odgovornosti: Ovaj materijal je razvijen uz financijsku pomoć Europske unije. Sadržaj priopćenja za javnost isključiva je odgovornost Varaždinske županije i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati da odražava stav Europske unije i / ili tijela programa ADRION."