Piše: David "Sensei" Stainko
U prosincu 2019. uočeno je grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u provinciji Hubei u Kini, a koji su razvili simptome povišene tjelesne temperature i otežanog disanja. Oni su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik, početkom siječnja identificiran je novi koronavirus
(COVID-19, engl. CoronaVirus Disease-19) uzrokovan infekcijom
SARS-CoV-2, koji pripada istoj porodici koronavirusa kao i SARS-CoV. Istog mjeseca potvrđeni su pojedinačni slučajevi bolesti i u drugim gradovima i provincijama Kine, a potom i u drugim državama.
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 30. siječnja održan je sastanak Odbora za hitna stanja na kojem je odlučeno da se ovu bolest proglasi javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja
(Public Health Emergency of International Concern – PHEIC). Proglašenje ove bolesti PHEIC-om ne mijenja bitno preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o mjerama sprečavanja širenja bolesti, već se tim mjerama omogućava bolja međunarodna koordinacija. Sve zemlje trebaju u okviru razumnih granica provoditi mjere za smanjenje rizika od unosa i širenja bolesti u svojoj populaciji.
Budući da je riječ o novom, dosad nepoznatom virusu, cjepiva još uvijek nema. Od zaraženih zemalja svijeta ističemo broj oboljelih u Kini (80.768), Italiji (7000), Južnoj Koreji (6.807), Iranu (4.747), Japanu (408) i Singapuru (130) (podaci za dan 8.3.2020.). Vrlo je teško dati precizne podatke jer se stanje mijenja iz dana u dan.
Točan način na koji je novi virus ušao u ljudsku populaciju, kao i načini širenja s čovjeka na čovjeka, nisu još sa sigurnošću utvrđeni. Zasad se ne može reći jesu li ljudi zaraženi konzumacijom neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla, respiratornim putem, izravnim kontaktom (unosom infektivnog materijala, izlučevina ili krvi životinja putem sluznice ili oštećene kože) ili nekim drugim putem. Pretpostavlja se da je izvor virusa za prvo oboljele osobe, životinja, koja se možda ilegalno prodavala na tržnici.
Put prijenosa s čovjeka na čovjeka također nije sa sigurnošću utvrđen, a vrlo vjerojatno se prenosi kapljičnim putem (izravan kontakt s izlučevinama bolesnika) i inhalatorno (samim udisanjem zaraznih klica). Nije poznato u kojoj mjeri postoji mogućnost prijenosa zaraze fekalno-oralnim putem (unos stolice bolesnika u probavni sustav prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom), spolnim putem ili putem krvi.
U većini slučajeva bolest počinje i završava u plućima. Zaraza se prenosi iskašljavanjem ili kihanjem zaraznih klica. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Bolest je karakterizirana i povišenom tjelesnom temperaturom, a u težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka. Od koronavirusa mnogo češće obolijevaju starije osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), objavila je mjere opreza koje pomažu ljudima da se zaštite od koronavirusa, a to su:
- nošenje maske preko usta u slučaju zaraze;
- izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje pate od akutnih respiratornih infekcija;
- izbjegavanje bliskog kontakta s domaćim i divljim životinjama na područjima pogođenima virusom;
- često pranje ruku, pogotovo nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima i boravka u njihovoj okolini;
- termička obrada mesa i jaja;
- stavljanje maramice prilikom kihanja i kašljanja.
Većina zemalja provodi postupke za rano otkrivanje oboljelih, izolaciju i laboratorijsku dijagnostiku oboljelih te zdravstveni nadzor nad kontaktima oboljelih radi pravovremene detekcije sekundarnih slučajeva bolesti. Neke zemlje (Kina, Južna Koreja, Iran, Italija) su uvele mjere poput sprečavanja putovanja u zaražena područja. Dakle, u tim ali i mnogim drugim zemljama već se provode vrlo restriktivne mjere za obuzdavanje širenja bolesti. Škole će na tim područjima ostati zatvorene, zatvorena će biti i sva skijališta te javni događaji. Neće raditi ni muzeji, teretane (sportski centri), bazeni, kazališta, a obustavljaju se i javna natjecanja. Prekinut će se godišnji odmori za sve zdravstvene radnike, otkazati vjenčanja, pogrebi te se uvesti rad od kuće gdje god je to moguće. Sve osobe na koje se sumnja da su zaražene bit će u karanteni, a trajanje karantene bit će sukladno zdravstvenim procjenama. Koliko će bolest utjecati na gospodarstvo tek će se vidjeti.
U slučaju pojave simptoma koji upućuju na respiratorne bolesti prije, za vrijeme ili nakon putovanja, WHO upućuje putnike da potraže liječničku pomoć. S obzirom na nepoznanice o putevima prijenosa,
putnicima u međunarodnom prometu koji putuju u zahvaćena područja preporuča se:
- izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koji imaju akutnu respiratornu infekciju;
- često pranje ruku, posebno nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom, ako kontakt s bolesnom osobom nije moguće izbjeći, koristiti kiruršku masku za prekrivanje usta i nosa, ne dodirivati oči, usta i nos nakon dodirivanja bolesnika i obavezno pranje ili dezinfekcija ruku nakon kontakta s bolesnikom;
- izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama, kako domaćim tako i divljim životinjama;
- konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, po mogućnosti neposredno nakon pripreme, temeljito guljenje voća i povrća, pijenje flaširane vode bez leda;
- putnici koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama te prati ruke;
- ako putnik u međunarodnom prometu oboli, savjetuje se da ne putuje tijekom bolesti iz više razloga: napor uzrokovan putovanjem može pogoršati zdravstveno stanje, u nekim zemljama putniku neće biti dozvoljen ukrcaj u prijevozno sredstvo (avion, brod, vlak, autobus) ako se prepozna da je bolestan jer postoji mogućnost da prenese zarazu na druge putnike;
- ako putnik oboli tijekom putovanja u prijevoznom sredstvu u međunarodnom prometu, treba o simptomima bolesti obavijestiti osoblje, kako bi osoblje osiguralo mir i udobnost oboljelome, a po potrebi i zaštitna sredstva (kiruršku masku), priručnu terapiju (antipiretik, analgetik), te oboljelome osiguralo da ga na odredištu dočeka zdravstvena služba;
- ako putnik unutar 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja razvije povišenu tjelesnu temperaturu i/ili kašalj i poteškoće s disanjem treba se javiti liječniku i dati do znanja da je unazad 14 dana boravio u nekom zahvaćenom području.
Svrha neodgodivog javljanja liječniku zbog povišene tjelesne temperature s respiratornim simptomima je pravovremena dijagnostika radi utvrđivanja pravog uzroka bolesti (prehlada, gripa ili možda i koronavirus), pravovremeni početak adekvatnog liječenja, sprečavanje prijenosa bolesti na osobe u bliskom kontaktu te osiguravanje zdravstvenog nadzora nad osobama koje su bile u bliskom kontaktu s bolesnikom. Povratnik iz zahvaćenog područja, ili osoba koja sumnja na zarazu koronavirusom, može najaviti svoj dolazak liječniku telefonom da izbjegne boravak u čekaonici i dogovoriti način dolaska (nije preporučljivo da takav bolesnik putuje javnim prijevozom). Ako ne zna kome se treba obratiti, osoba može radi savjeta nazvati teritorijalno nadležnog epidemiologa.
Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični. Bolest nastaje tako što koronavirus vrlo brzo napadne plućne stanice. Prisutne su dvije vrste tih stanica: one koje stvaraju sluz i one koje imaju dlačice (cilie) pomoću kojih čiste dišne putove. Sluz štiti pluća od patogena i onemogućuje sušenje pluća, dok stanice s dlačicama uklanjaju pelud i viruse. Kao i SARS, koronavirus napada upravo te stanice, čime dopušta tekućini i česticama da uđu u pluća.
Zbog prisutnosti virusnog uljeza, naš se imunološki sustav aktivira i nastaje upala koja je obično lokalizirana samo na jednom području. Ipak, može doći do prejakog odgovora organizma na virusnu infekciju pa naš imunološki sustav počne uništavati sve pred sobom, uključujući i zdravo tkivo. Time ulazimo u posljednju fazu. Nastavlja se razaranje pluća koje može imati smrtni ishod. Ako pacijent i preživi, moguća su trajna oštećenja.
Neki oboljeli imaju proljev i bol u trbuhu, no još ne postoje podaci o tome jesu li gastrointestinalni simptomi zastupljeni u slučaju ove zaraze. Ako se pitate kakve veze bolest dišnih putova ima sa želucem i crijevima, odgovor leži u prirodi svakog virusa da se veže za bjelančevine koje čovjek unosi u organizam. Želudac je stoga za viruse siguran način ulaska u ljudsko tijelo. Uslijed već spomenutog prejakog odgovora imunološkog sustava na infekciju, i drugi sustavi u ljudskom tijelu mogu biti pogođeni koronavirusom. U rijetkim slučajevima pacijenti su pretrpjeli srčani udar, kao i akutno oštećenje bubrega. Virusi koji se prenose sa životinje na čovjeka, što je slučaj s koronavirusom, nerijetko pogađaju i jetru.
Liječnikovi savjeti o koronavirusu:
- Prilične je veličine (ćelija je promjera oko 400-500 nm), pa bi je bilo koja normalna maska (ne samo značajka N95) trebala filtrirati. Međutim, kad netko koji je zaražen kihne pred vama, proći će tri metra (otprilike 10 stopa) prije nego što padne na tlo i više ne bude u zraku.
- Kada virus padne na metalnu površinu, živjet će najmanje 12 sati. Stoga zapamtite da ako dođete u kontakt s bilo kojom metalnom površinom, temeljito operite ruke sapunom.
- Virus može ostati aktivan na tkanini 6-12 sati. Normalno sredstvo za pranje rublja treba ubiti virus. Zimsku odjeću koja ne zahtijeva svakodnevno pranje, možete staviti na sunce da ubije virus.
O simptomima upale pluća uzrokovanih koronavirusom:
- Prvo će zaraziti grlo, pa će grlo imati osjećaj suhog grla koji će trajati 3 do 4 dana.
- Tada će se virus ukloniti u nosnu tekućinu i uroniti u sapnik i ući u pluća uzrokujući upalu pluća. Ovaj će postupak trajati 5 do 6 dana.
- Uz upalu pluća dolazi do visoke temperature i otežanog disanja. Ispiranje nosa nije poput uobičajene vrste. Osjećat ćete se kao da se utapate u vodi. Važno je potražiti hitnu medicinsku pomoć ako se osjećate ovako.
O prevenciji:
- Najčešći način zaraze je dodirivanje stvari u javnosti, pa morate često oprati ruke. Virus može živjeti na vašim rukama samo 5-10 min, ali puno se toga može dogoditi u tih 5-10 minuta (možete nesmetano trljati oči ili nehotice odabrati nos).
- Osim što često perete ruke, možete uzimati lijek Betadine kako biste uklonili ili smanjili klice dok su još u grlu (prije nego što kapnete prema plućima).
Ako imate prehladu i ispljuvak, ne možete biti zaraženi s novom vrstom koronavirusne upale pluća, jer koronavirusna pneumonija je suhi kašalj bez curenja iz nosa. To je najjednostavniji način identifikacije.
Također, ovaj put virus iz Wuhana nije otporan na toplinu i bit će ubijen na temperaturi od 26-27 Celzijevih stupnjeva. Stoga češće pijte tople napitke da spriječite bolest i idite na sunce te jedite razne juhe. U pićima nemojte piti led. Možete koristiti i cimet za koji se zna da je prirodni lijek protiv gripe i prehlade. Nadalje, ne treba stvarati paniku i nepotrebno gomilati namirnice.
Prostor u kojem se boravi, a napose sportske dvorane, teretane i sportske centre, treba što više provjetravati, učestalo ih čistiti te posebno voditi računa da se temeljito čiste sva oprema i rekviziti koji se upotrebljavaju. Korištenje zaštitne kirurške maske se preporuča. Za brzo otkrivanje oboljelih osoba koriste se i termalne kamere (Dahua technology), koje su postavljene na mnogim žarišnim mjestima u Kini, Hong Kongu te Koreji i pomažu u kontroli i sprečavanju epidemije.
I dok šira javnost, s jedne strane, podcjenjuje opasnost od gripe, istodobno je lako precijeniti opasnost od novog koronavirusa zbog intenzivne medijske usredotočenosti na njega, možemo se samo nadati da bi virus mogao imati svojstva sezonske bolesti i jednostavno nestati s kasnim proljećem.