Tržište rada u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj u studenom 2025. pokazuje stalnu, ali široko rasprostranjenu potražnju za radnicima. Prema podacima objavljenima na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u industriji privatne zaštite trenutačno je aktivno više od 35 oglasa, koji zajedno traže više od 100 novih radnika diljem zemlje. Ovi podaci potvrđuju da je privatna zaštita jedna od rijetkih djelatnosti u kojoj potražnja za zaposlenicima ostaje kontinuirano visoka tijekom cijele godine – bez izrazitih sezonskih oscilacija.
Pregled objavljenih oglasa pokazuje da se potreba za zaštitarima proteže kroz gotovo sve hrvatske regije, bez izraženih regionalnih razlika. Najveća potražnja zabilježena je u Dalmaciji, gdje su Split, Zadar, Kaštela, Omiš i Kaštel Štafilić zajedno otvorili oko dvadeset i pet radnih mjesta. Sličan broj pozicija dostupan je i u Zagrebu i njegovoj široj okolici – od Velike Gorice i Samobora do Jastrebarskog i Prigorja Brdovečkog – što potvrđuje da glavni grad ostaje središte zapošljavanja u sektoru privatne zaštite.
U Istri je ponuda poslova također izrazito aktivna: gradovi poput Pule, Labina, Pazina, Poreča, Umaga i Buzeta zajedno nude oko petnaest radnih mjesta, što ukazuje na stalnu potrebu za zaštitarima u turistički orijentiranim sredinama. Na području Primorja i Gorskog kotara, a posebno u Rijeci, traži se približno petnaest zaštitara, dok se u sjevernoj Hrvatskoj – u Čakovcu, Varaždinu i Karlovcu – bilježi desetak otvorenih pozicija. Najmanje, ali ipak stabilne potrebe vidljive su u Slavoniji, ponajprije u Osijeku, gdje je raspisano nekoliko natječaja.
Ovakva raspodjela oglasa jasno potvrđuje da je potražnja za zaštitarima prisutna u svim dijelovima zemlje, a najaktivnije regije, očekivano, ostaju Zagreb, Split i Rijeka – gospodarski i prometni centri u kojima je koncentracija poslovnih i javnih objekata najveća.
Najtraženija zanimanja
Analiza objavljenih natječaja pokazuje da se najveći broj oglasa odnosi na klasična zanimanja u području fizičke zaštite, pri čemu su zaštitari i zaštitarke daleko najzastupljeniji — čine više od sedamdeset posto svih ponuđenih radnih mjesta. Riječ je o osnovnoj, ali ključnoj profesiji u ovom sektoru, koja obuhvaća čuvanje objekata, nadzor ulaza, kontrolu pristupa i opću sigurnost osoba i imovine.
Uz njih, vrlo su traženi i čuvari i kućni detektivi, zanimanja koja se najčešće povezuju s poslovima u trgovačkim centrima, prodajnim lancima i skladištima, gdje je potreban nadzor kupaca i imovine. Posebnu skupinu čine interventni zaštitari, specijalizirani za brze reakcije i situacije u kojima je potrebna povećana razina sigurnosti, što uključuje patroliranje, suradnju s policijom i rješavanje izvanrednih događaja.
Rastuća važnost tehnologije u sigurnosnoj industriji dovela je do sve veće potražnje za zaštitarima-tehničarima i RTG operaterima, osobito na aerodromima i u velikim sigurnosnim sustavima. Ovi profili zahtijevaju dodatne tehničke kompetencije i poznavanje rada s nadzornom opremom, senzorima i računalnim sustavima.
Kao noviji, ali sve značajniji profil pojavljuje se i operater dojavnog centra (SOC operater), koji prati sustave tehničke zaštite i reagira na dojave o potencijalnim incidentima. Takvi poslovi svjedoče o tome da sektor privatne zaštite prolazi tehnološku i organizacijsku transformaciju: iako fizička prisutnost zaštitara i dalje dominira, uloga tehničkih i operativnih funkcija sve je izraženija, što otvara prostor za nova znanja, obuke i karijerne prilike unutar industrije.
Najaktivniji poslodavci hrvatske industrije privatne zaštite
U strukturi objavljenih oglasa jasno se ističe dominacija velikih i dugogodišnjih tvrtki koje čine okosnicu hrvatske industrije privatne zaštite. Među najaktivnijima su Sokol, Klemm Sigurnost, Securitas Hrvatska, Sigurnost, Mediteran Security, P & F Zaštita, Gradska Sigurnost Šimac i sin, General Security, Zaštita-Zagreb i Alzas Alarms.
Ove tvrtke zajedno obuhvaćaju više od 90 posto svih objavljenih oglasa, što jasno pokazuje visoku koncentraciju tržišta. Manji broj velikih poslodavaca drži većinu tržišnog udjela, dok manje zaštitarske agencije imaju ograničen opseg poslovanja i zapošljavanja. Dominacija nekoliko vodećih tvrtki rezultat je njihove dugogodišnje prisutnosti, razvijene infrastrukture i široke mreže klijenata – od trgovačkih lanaca i industrijskih pogona do javnih institucija i događanja.
Takva tržišna struktura ima i svoje prednosti i izazove. S jedne strane, veliki sustavi nude stabilnost zaposlenja, mogućnost internog napredovanja i dodatne edukacije. S druge strane, njihova prevlast može dovesti do ograničene konkurencije na tržištu rada, što utječe na visinu plaća i uvjete rada. Unatoč tome, kontinuirano zapošljavanje u ovim tvrtkama potvrđuje da su one ključni nositelji zapošljavanja u sektoru privatne zaštite te da imaju stalnu potrebu za novim kadrom diljem zemlje.
Broj traženih radnika i struktura poslova
Analiza svih oglasa pokazuje da je u industriji privatne zaštite trenutačno otvoreno više od 110 radnih mjesta diljem Hrvatske. Najveća potražnja bilježi se u većim urbanim središtima i gospodarskim zonama, gdje je i potreba za zaštitarskim uslugama najveća. Zagreb prednjači s približno 20 otvorenih pozicija, slijede Split s oko 15, te Zadar, Rijeka, Čakovec i Varaždin, koji svaki nude između 8 i 10 radnih mjesta. Istra, s gradovima poput Pule, Pazina, Poreča i Labina, također pokazuje visoku razinu potražnje — ukupno oko 15 pozicija.
Struktura poslova pokazuje da se najveći dio oglasa odnosi na stalna zaposlenja, uz uobičajenu praksu smjenskog rada i povremene terenske angažmane. Ovakvi uvjeti upućuju na potrebu za kontinuiranim prisustvom zaštitara u različitim objektima i sustavima nadzora, što zahtijeva fleksibilnost i pouzdanost radne snage.
Zanimljivo je i da se rokovi za prijavu većinom protežu do kraja studenoga ili prosinca 2025. godine, što jasno pokazuje da se ne radi o sezonskom zapošljavanju, već o sustavnom i dugoročnom zapošljavanju. Ovakav obrazac sugerira da je potražnja za zaštitarima stalna tijekom cijele godine, a ne ograničena na turističku sezonu ili specifične projekte.
Ključni izazovi industrije
Analiza objavljenih oglasa, s uočenim trendovima na tržištu rada, otkriva nekoliko sustavnih izazova s kojima se suočava industrija privatne zaštite u Hrvatskoj. Prvi i najuočljiviji problem je kroničan manjak licenciranih radnika. Gotovo svi oglasi navode kao osnovni uvjet posjedovanje važeće licence za obavljanje poslova privatne zaštite, što pokazuje da je tržište rada ograničeno brojem kvalificiranih kandidata.
Drugi veliki izazov je fluktuacija zaposlenih. Zbog prirode posla – koji često uključuje fizički zahtjevan rad, noćne smjene, rad vikendom i relativno skromne plaće – mnogi radnici napuštaju sektor nakon kraćeg razdoblja zaposlenja. To stvara stalnu potrebu za novim zapošljavanjem, čak i u većim i stabilnijim tvrtkama.
Treći problem odnosi se na nedostatak tehničkog kadra, posebno onih s vještinama za rad u video-nadzornim sustavima, dojavnim centrima (SOC) i s RTG uređajima. S obzirom na to da industrija sve više prelazi s klasične tjelesne zaštite na tehničke i digitalne oblike nadzora, nedostatak takvih stručnjaka postaje sve veća prepreka za daljnji razvoj.
Konačno, industrija se suočava i s niskom privlačnošću zanimanja među mlađom populacijom, koja radije bira administrativne ili IT poslove. Poslodavci pokušavaju odgovoriti na ove izazove povećanjem osnovnih plaća, uvođenjem stimulacija, te internim edukacijama i mogućnostima napredovanja. Ipak, dio zaposlenika, osobito na društvenim mrežama i forumima, izražava nezadovoljstvo visinom i stvarnom učinkovitošću tih stimulacija, koje se često doživljavaju kao nedostatne u odnosu na opseg i zahtjevnost posla. Unatoč vidljivim naporima, sektor privatne zaštite i dalje zaostaje za drugim industrijama po visini prosječnih primanja i uvjetima rada, što ostaje dugoročni izazov za stabilizaciju kadrovske slike.
Trenutačna situacija na tržištu rada u industriji privatne zaštite pokazuje stabilnu, ali trajnu potražnju za zaštitarima i tehničkim kadrom. Više od stotinu otvorenih radnih mjesta diljem zemlje potvrđuje da sektor nudi konstantne mogućnosti zapošljavanja, osobito za radnike s licencom i iskustvom.
Za poslodavce, izazov ostaje zadržavanje radne snage kroz bolje uvjete i mogućnosti napredovanja. Za kandidate, pak, industrija predstavlja siguran ulaz u svijet rada, s prilikama za dodatno osposobljavanje i specijalizaciju. Privatna zaštita u Hrvatskoj time potvrđuje svoj status jednog od najstabilnijih, ali i najdeficitarnijih sektora na domaćem tržištu rada – grane koja će i u idućim godinama tražiti nove, pouzdane i educirane ljude, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li ih uopće uspjeti pronaći.
Eugen Antić