Konferencija “Spojena Hrvatska” u organizaciji HUP-Udruge prometa organizirana je povodom najavljenih izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi trebao konačno oživjeti osnovne preduvjete za dostupnost i kvalitetu usluge cestovnog prijevoza – javnu uslugu prijevoza na razini županija i potaknuti usklađivanje linija u međužupanijskom prijevozu
Iako je Hrvatska formalno uskladila Zakon o prijevozu u cestovnom prometu s EU, ključna rješenja kojima se trebao aktivirati novi model cestovnog prijevoza, a to su definiranje i potpisivanje ugovora o javnoj usluzi te pojednostavljenje i ubrzanje procesa usklađivanja mreže linija, u Hrvatskoj nisu zaživjela što dovodi do neizvjesnosti poslovanja prijevoznika u cestovnom prometu te narušavanja dostupnosti cestovnog prijevoza u dijelovima zemlje, upozorili su sudionici na konferenciji “Spojena Hrvatska” u organizaciji HUP-Udruge prometa. Konferencija je okupila predstavnike cestovnih prijevoznika, prometne stručnjake, regulatore, predstavnike županija i sindikate.
Prema podacima prijevoznika, 80 posto javnog linijskog prijevoza u Hrvatskoj odvija se na županijskim i međužupanijskim linijama do 100 kilometara, na tim linijama se prevozi oko 200.000 ljudi svakog dana, a prijevoznici na tim linijama naprave godišnje čak 61,5 milijuna kilometara godišnje. Od tih linija njih čak 80 posto je nerentabilno. Većinom se radi o prometu u rubnim i ruralnim dijelovima Hrvatske bez alternativnog oblika javnog prijevoza. Rentabilne linije su u pravilu one koje povezuju udaljenija urbana središta, sezonske linije prema moru i međunarodne linije, no na tim linijama se ne može osigurati dostupnost prijevoza za građane diljem zemlje. Kako su prezentirali iz Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatska je zemlja sa niskom gustoćom naseljenosti od svega 69 stanovnika po kilometru kvadratnom, oko 30 posto populacije živi u općinama koje su izvan županijskih središta, a prosječan broj stanovnika po općini je 3000, što predstavlja veliki izazov za osiguranje dostupnosti cestovnog prijevoza u našoj zemlji. Kako bi slijedili duh EU direktive koja traži jednaku dostupnost cestovnog prijevoza za sve građane, nužno je, istaknuo je Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti kvalitetno definiranje nužne mreže linija na razini županija i potpisivanje ugovora o javnoj usluzi.
”Svi smo jako senzibilizirani na povezanost naših otoka sa kopnom, no naša stvarnost u kontekstu povezanosti su brojni ”otoci” u unutrašnjosti, jer u praktično svim dijelovima zemlje imamo slabo naseljena mjesta udaljena od urbanih središta u kojima ne samo razvoj, nego često i život doslovno ovisi o dostupnosti javnog prijevoza. Danas imamo situaciju da taj prijevoz obavljaju privatne kompanije suočene s čitavim nizom problema koji se gomilaju godinama i zbog kojih otežano planiraju i razvijaju poslovanje. Važne su stoga najavljene izmjene Zakona o cestovnom prijevozu od kojih u HUP-u očekujemo jasnije definiranje okvira u nacionalnom prijevozu putnika. Moramo osigurati razumnu razinu izvjesnosti poslovanja u dijelu javne usluge i tržišnog natjecanja u svim ostalim dijelovima prijevoza”, poručila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
Kako kvalitetno uređivanje javne usluge prijevoza može imati pozitivne efekte dobro ilustrira slučaj Zagrebačke županije koja je provela proces sklapanja ugovora o javnoj usluzi sa šest prijevoznika 2021. godine, i na taj način postigla i smanjenje cijena prijevoza i povećanje broja prevezenih putnika za čak 20 posto. Prema procjenama nakon uvođenja javne usluge cijena mjesečnog pokaza za građane u javnom prijevozu u prosjeku je smanjena za 40 eura u odnosu na 2019. godinu, što je donijelo uštedu od 7,2 milijuna eura javnih sredstava samo iz perspektive prijevoza na posao zaposlenika u javnom i državnom sektoru, dok je u privatnom sektoru po toj istoj osnovi ušteda dosegla 24,2 milijuna eura. Uz zaposlene, uštede su ostvarene i na prijevozu za kategorije učenika, socijalnih kategorija i umirovljenika. Istovremeno je u ugovore o javnoj usluzi županija investirala 5,4 milijuna eura, što znači da su financijske koristi višestruko premašile uloženo. Uz te direktne financijske koristi, ugovori su omogućili prijevoznicima obnovu voznog parka, što je ponovno donijelo širi gospodarski efekt.
Na konferenciji su prezentirani i primjeri Koprivničko-križevačke županije, ali i primjer susjedne Slovenije koja je sklopila koncesijske ugovore za javni cestovni prijevoz sa postojećim prijevoznicima još 2013. godine na razdoblje od 10 godina. To je dovelo do stabiliziranja tržišta prijevoza, obnove voznog parka pa na kraju i rasta broja prevezenih putnika prije pandemije. To je omogućilo Sloveniji da ode korak naprijed i otvori novi javni natječaj na kojem će izabrati pružatelja integriranog prijevoza na narednih 5 do 8 godina, a model će putnicima donijeti mogućnost da s jednom kartom putuju diljem zemlje i kombiniraju više načina javnog prijevoza.
”Nužno nam je potrebno donošenje najkvalitetnijeg zakonskog rješenja koje će rezultirati cjelokupnim uređenjem tržišta, kako županijskog i međugradskog tako i međunarodnog prijevoza, osiguravajući temeljne pretpostavke javnog linijskog prijevoza kroz implementaciju javne usluge potom nadogradnju kroz međugradski i međunarodni prijevozu kako bi cijeli sustav bio održiv, svrsishodan i optimalan. Svi u sektoru se slažemo da treba što hitnije krenuti s ugovaranjem javne usluge cestovnog prijevoza i sa otvaranjem procesa usklađivanja linija u međužupanijskom prijevozu, a pritom apeliramo da donesena rješenja osiguraju kvalitetno okruženje za poslovanje, podrže nužne investicije u obnovu voznog parka u kontekstu zelene tranzicije, ali i nužno povećanje prihoda radnika kako bi mogli konkurirati prijevoznicima u susjednim EU članicama i na taj način spasili devastirano tržište voznog osoblja. Pozdravljamo nedavnu izjavu predsjednika Vlade RH kako je nužno uključivanje privatnog sektora u energetsku tranziciju. Mi smo spremni to podržati i ulagati kako bi ostvarili ciljeve koji se nalaze pred našom državom”, izjavio je Dražen Divjak, član Izvršnog odbora i Vijeća članova HUP-a.