Kibernetički napadi pod pokroviteljstvom država provode se kako bi se špijunirali tajni vladini podaci, ometale usluge ili identificirale i iskoristile ranjivosti nacionalne infrastrukture. Prema podacima koje je prikupio Atlas VPN tim, Rusija i Kina sponzorirale su više od 50 cyber napada u 2022. godini, a Ukrajina je bila najviše ciljana zemlja.
Podaci se temelje na Cyber Operations Trackeru Vijeća za vanjske odnose. Cyber Operations Tracker kategorizira sve slučajeve javno poznatih cyber aktivnosti koje sponzorira država od 2005. Pratitelj sadrži samo podatke za koje se sumnja da je akter prijetnje povezan s nacionalnom državom. Hakeri koje podupire Rusija izveli su 27 kibernetičkih napada u 2022. Napadi su uglavnom bili usmjereni na Ukrajinu zbog rata koji je započela Rusija.
Ukrajinske vladine web stranice, organizacije i televizijske kuće pretrpjele su ukupno 23 napada špijunaže, uništavanja podataka ili uskraćivanja usluge. Neki napadi koje je sponzorirala Rusija proširili su se na susjedne istočnoeuropske zemlje, poput Litve i Latvije. Hakeri su svakog od njih napali u 3 kibernetička napada.
Kina je do sada sponzorirala 24 kibernetička napada ove godine. Hakeri koje podržava država napali su vlade i organizacije Sjedinjenih Država, Indije i Tajvana. S rastućim napetostima između Kine, Tajvana i SAD-a, takvi bi se kibernetički napadi mogli događati još češće u drugoj polovici godine.
Hakeri koje sponzorira Sjeverna Koreja sudjelovali su u 9 kibernetičkih napada. Za većinu napada odgovoran je sjevernokorejski kibernetički kriminalac Lazarus Group. Njihove glavne mete bile su SAD i Južna Koreja. Nadalje, napadali su tvrtke za kriptovalute, na primjer, hakiranjem Axie Infinity, u kojem su hakeri otišli s kriptovalutom vrijednom 600 milijuna dolara.
Iran je sponzorirao 8 kibernetičkih napada u 2022. Većina njihovih napada bila je protiv zemalja Bliskog istoka ili SAD-a. Druge zemlje koje su podržale kibernetičke napade ciljale su na aktiviste, novinare ili vođe protivničkih političkih stranaka.
Osim Ukrajine kao najnapadanije zemlje, SAD je bio drugi najgađaniji s 10 napada. Slijedile su Rusija i Indija, jer su obje pretrpjele 7 kibernetičkih napada koje je sponzorirala država.
Državna špijunaža
Kibernetički napadi koji se izvode uz potporu vlada obično imaju dobre resurse i vrlo su sofisticirani, što im omogućuje da nanesu ogromnu štetu svojim žrtvama. Hakeri obično ciljaju vladine subjekte, tvrtke, aktiviste, novinare ili vojsku. Hakeri koje sponzorira država izveli su 44 kibernetička napada na vladine subjekte u 2022. Špijunaža je glavni razlog takvih napada. Neki hakeri koriste zlonamjerni softver koji uništava osjetljive državne podatke, uzrokujući nepopravljivu štetu.
Privatni sektor pretrpio je 37 kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Hakeri ciljaju tvrtke radi novčane dobiti koju kasnije mogu iskoristiti za financiranje budućih napada. Akteri prijetnji također žele podatke o klijentima koje drže tvrtke. Hakeri su ciljali civilno društvo u 29 kibernetičkih napada koje je sponzorirala država. Civilno društvo se odnosi na aktiviste, novinare i političare iz oporbene stranke. Često vlade sponzoriraju takve napade na vlastite građane kako bi pronašle inkriminirajuće informacije o njima.
Akteri prijetnji koje sponzorira država izveli su 6 kibernetičkih napada na vojne dužnosnike. Špijunaža vlade, privatnog sektora, civilnog društva i vojske odgovorna je za 66 kibernetičkih napada. Hakeri su izveli 6 kibernetičkih napada kako bi sabotirali fizičke procese, poput opskrbe električnom energijom. Cyberkriminalci su također izveli isti broj napada uskraćivanjem usluge. Kako geopolitičke napetosti rastu, tako raste i mogućnost kibernetičkih napada koje sponzorira država.
Nije iznenađenje da su uglavnom Kina i Rusija odgovorne za mnoge prijetnje s kojima se suočavaju vlade i poduzeća. Njihovi hakeri su dobro financirani i uporni, što ih čini sposobnima za izuzetno štetne cyber napade.