Posljednjih mjeseci Europa se sve češće suočava s pojavom misterioznih dronova iznad svojih gradova, luka i energetskih postrojenja. Danska, smještena na strateški važnom prolazu između Baltičkog i Sjevernog mora, bila je među zemljama koje su posljednje osjetile val „dron-histerije”. No, je li riječ o pretjeranoj reakciji ili realnom sigurnosnom izazovu koji otkriva slabosti europskog kontinenta?
Izvještaji o neidentificiranim dronovima javljali su se u više europskih zemalja: u Danskoj iznad naftnih i plinskih terminala, u Norveškoj oko energetskih platformi u Sjevernom moru, u Švedskoj iznad nuklearnih elektrana, u Njemačkoj iznad vojnih baza, a u Velikoj Britaniji iznad civilnih zračnih luka. Svaki od tih incidenata izazvao je medijsku pažnju i političku zabrinutost, bez obzira na to jesu li dronovi doista pripadali stranim akterima ili samo radoznalim amaterima.
Dronovi – mali strojevi, velike prijetnje
Dronovi su posljednjih desetak godina postali dostupni gotovo svima. Nekada rezervirani isključivo za vojsku, danas se komercijalni modeli mogu nabaviti za nekoliko stotina eura. Njihova upotreba više nije ograničena na rekreaciju – pokazalo se da mogu služiti za izviđanje, sabotažu, pa čak i izvođenje preciznih napada na kritičnu infrastrukturu.
Rat u Ukrajini dodatno je pojačao zabrinutost. Ondje su mali i jeftini dronovi dokazali da mogu nanijeti veliku štetu profesionalnim vojskama. Taj primjer odjeknuo je u Europi, gdje se svaka pojava neidentificiranih letjelica sada povezuje s mogućim špijunažama ili sabotažama, najčešće ruskog porijekla.
Novi incident u Münchenu
U noći s četvrtka na petak došlo je do incidenta u Münchenu: zrakoplovna kontrola na Münchenu je primijetila višestruke neidentificirane dronove iznad aerodroma, uslijed čega su letovi privremeno obustavljeni.
Prema izvještajima, 17 polaznih letova je otkazano, a 15 dolaznih letova preusmjereno je u druge gradove poput Stuttgarta, Nürnberga, Beča i Frankfurta. Ukupno je pogođeno skoro 3.000 putnika. Letovi su ponovno započeli u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana.
Unatoč pokretanju policijskih i zračnih potjera, nijedan dron nije identificiran niti lociran, a odgovorni nisu utvrđeni. Bavarski premijer Markus Söder odmah je zatražio hitne ovlasti za policiju da može obarati dronove, umjesto čekanja birokratskih dozvola. Njemački ministar Alexander Dobrindt najavio je da će se pitanje ovlasti i propisa za dronove postaviti na razini zakona, kako bi se olakšalo brzo reagiranje u takvim slučajevima.
Ovaj incident u Münchenu jasno demonstrira da ni velike, tehnološki razvijene zemlje ne mogu biti sigurne, čak i glavni aerodromi mogu biti ranjivi na prelete neidentificiranih letjelica.
Europske slabosti u protudronskoj obrani
Unatoč tehnološkoj razvijenosti, Europa se pokazala ranjivom na dronove. Klasični radari teško otkrivaju male letjelice, posebno kada lete nisko i sporo, pa se mnogi dronovi jednostavno „izgube” u radarskom šumu. Različite države razvijaju vlastite sustave, ali oni često nisu međusobno usklađeni ni dovoljno koordinirani, što stvara praznine u zajedničkoj obrani.
Tu je i pravni problem: nije uvijek jasno tko ima ovlasti da obori dron, pod kojim uvjetima i tko snosi odgovornost za štetu ako letjelica padne na civilne objekte. Još jedan izazov su troškovi – napredni protudronski sustavi vrlo su skupi, a manje zemlje teško mogu osigurati stalnu pokrivenost svog zračnog prostora.
Primjeri poput Danske pokazuju da se ulaže u nove tehnologije: mobilne protuzračne sustave Skyranger 30, europske raketne sustave SAMP/T te prijenosne uređaje za ometanje. No sve su to tek početni koraci, a prijetnja se razvija brže nego što obrana uspijeva pratiti.
Strah ili realnost?
Histerija oko dronova nije potpuno neutemeljena. Mali strojevi doista mogu poslužiti kao oružje ili alat za sabotažu, a Europa zasad nema sveobuhvatnu mrežu protudronske zaštite. S druge strane, mediji i politika često preuveličavaju prijetnju – jer strah od „nevidljivog neprijatelja” dobro rezonira u javnosti i potiče pritisak na donošenje brzih sigurnosnih mjera.
U tom smislu incident u Münchenu služi kao alarm — ne samo to da je prijetnja stvarna, nego i da se ona može manifestirati u zemljama koje su do sada smatrane relativno sigurnima.
Dronovi su otkrili „slabu točku” europske sigurnosne arhitekture. Dok je kontinent očito dobro pripremljen za klasične prijetnje – avione, rakete, vojne sukobe – male i jeftine letjelice pokazuju da i akteri s ograničenim sredstvima mogu ozbiljno uzdrmati sustave zaštite. Incident u Münchenu ilustrira da nijedna zemlja nije izuzeta - ni ona sa snažnim prometnim čvorištima i sofisticiranom infrastrukturom.
Europa će morati ubrzano djelovati: uskladiti pravne okvire, razviti međusobno usklađene sustave detekcije i neutralizacije, i osigurati da reagiranje bude dovoljno brzo i učinkovito. Ako to ne učini, histerija neće biti samo simptom straha, bit će legitiman odraz stvarne ranjivosti.
Nedavno smo pisali kako se zaštititi od prijetnji dronovima pa pročitajte ovdje: Kako se zaštititi od prijetnji dronovima
Eugen Antić
Foto: Goh Rhy Yan / Unsplash