Foto: HGK
Gotovo svaka od komponenti ekonomskih i društvenih efekata organizacije velikih sportskih natjecanja ima svoj izravan ili neizravan povratan učinak na javne financije države ili grada gdje se to natjecanje organizira, rečeno je na konferenciji Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog olimpijskog odbora.
"Mislim da smo svi ovdje itekako svjesni koliko velika sportska natjecanja izravno i neizravno utječu na javne financije grada, pa i zemlje domaćina natjecanja. Uzmimo samo u obzir investicije u sportsku i nesportsku infrastrukturu koje prate organizaciju velikih sportskih natjecanja. Rezultat takvih investicija je modernizacija prometne i ostale javne infrastrukture što dugoročno osigurava povrat kroz niže troškove održavanja infrastrukture, kao i niže troškove energenata", istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović, te je dodao kako je zanimljiva i važna činjenica da, primjerice, ukupna bruto dodana vrijednost koja se može izravno i neizravno povezati sportom iznosi 3,75 posto ukupno stvorene bruto dodane vrijednost u zemlji.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, istaknuo je važnost organizirana i utjecaja velikih sportskih manifestacija za gospodarstvo navodeći primjere velikih sportskih manifestacije poput olimpijskih igara, ili pak koliki su utjecaj imale Mediteranske igre na Split.
"Ekonomski i društveni učinci organizacije tih velikih sportskih događaja su značajni, primjerice u BDV-e , sport kao gospodarska djelatnost je znato iznad nekih drugih grana koje doživljavamo kao izrazito važnima“, rekao je Mateša, navodeći kako će Hrvatska kandidirati za nekoliko važnih sportskih događanja, pa i za Europske igre koje bi se trebale održati 2027.
Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak, naveo je kako je Vlada RH od 2018. sufinancirala više od 80 sportskih manifestacija, za što je izdvojeno više od 135 milijuna kuna, te je dodao kako je Hrvatska u vrijeme pandemije prihvatio organiziranje brojnih sportskih događanja, kada su brojne države odustajale.
"Bila je to dobra odluka, mi danas imamo ponude za organiziranje dobrih sportskih velikih priredbi, te smo sad u poziciji da biramo ono što želimo ili ne želimo organizirati“, rekao je Družak, te je istaknuo kako je ove godine u sportsku infrastrukturu uloženo 40 milijuna kuna, a trend rasta i u projekcijama za godine koje dolaze.
Studija Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja – s osvrtom na Hrvatsku koju je izradio Tomislav Globan profesor s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pokazala je koristeći omjere i multiplikatore iz Satelitskog računa sporta Republike Hrvatske, da bi izdaci na razini od samo 1,5 milijun eura generirali ukupno 1,1 milijun eura domaćeg bruto dodane vrijednosti, što čini čak 74 posto inicijalnih izdataka.
"Multiplikator u sportu u Hrvatskoj iznosi 1,58, što znači da se za svaki euro BDV-a stvorenog u poduzećima povezanima sa sportom, dodatnih 58 centi BDV-a stvara u njihovoj dobavnoj mreži", rekao je Globan.
Na panelu o ekonomskim i društvenim učincima organizacije velikih sportskih natjecanja istaknuto je kako ti učinci mogu biti puno veći ukoliko bi prilikom organizacije sportskog događanja bilo korišteno manje uvoznih dobara od prosjeka odnosno ako bi veći dio dobara nabavljenih za sportski događaj bio nabavljen u Hrvatskoj.
"Istraživanje HGK i Ekonomskog instituta nedvojbeno je pokazala da ukoliko svaki stanovnik 14 eura mjesečno potroši na domaće umjesto uvezene robe i usluge, bruto dodana vrijednost raste svake godine 1,1 posto. Na taj način stvaramo te održavamo 20.400 radnih mjesta te povećamo porezne prihode", istaknula je panelu savjetnica predsjednika HGK-a za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, koja je ujedno i savjetnica Hrvatskog olimpijskog odbora kada je riječ o sportskoj infrastrukturi.
Novi Zakon o sportu po prvi puta daje mogućnost da Vlada svojom odlukom sufinancira izgradnju sportskih građevina od nacionalnog interesa.