Predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Damir Funčić s 2016. godinom ulazi u posljednju dionicu svog četverogodišnjeg mandata na čelu najstarijeg zaštitarskog udruženja u Hrvatskoj. Od kada je preuzeo vođenje Ceha, Funčić upozorava struku i javnost na pad sektora privatne zaštite u RH, a prema statistici poslovanja u 2014. i 2015. nije optimističan jer su rezultati i dalje zabrinjavajući.
"I ove smo godine za proteklo razdoblje napravili analizu djelatnosti privatne zaštite u Republici Hrvatskoj. Ovo je 11. analiza koju smo realizirali zahvaljujući potpori članica Hrvatskog ceha zaštitara. Radi se o tvrtkama AKD Zaštita, Salon bankarske opreme, Alarm automatika, Alzas Alarms, Tehnozavod Marušić, Adriatic Security Solutions, Zaštita Zagreb, Eccos inženjering i Teltronic", napominje Funčić. Prvi čovjeka Ceha ističe kako su na suradnju pozvali i Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsko udruženje poslodavaca, međutim i ove je godine njihova pomoć izostala.
Pad prosječne plaće u zaštitarskoj industriji
Iz analize je razvidno da industrija zaštitarstva u Hrvatskoj već četiri godine zaredom bilježi negativne rezultate, što predstavlja ukupni pad od oko 25 posto. Ukupan prihod u prošloj godini je dodatno pao za oko tri posto, odnosno pao je ispod 1,27 milijarde kuna. U padu je također i dobit. Ono što je interesantno za 2014. u odnosu na godinu ranije je to da je zabilježen pad broja poduzetnika u zaštitarstvu s 124 na 118, što je pad od pet posto. I po prvi puta je u analizi (za 2014.) prisutan pad broja zaposlenih u zaštitarskoj industriji. “Brojčano smo sada ispod 14.000 zaposlenih u sektoru privatne zaštite, što je pad veći od tri posto u odnosu na 2013. godinu. I ponovno je u daljnjem padu prosječna plaća zaštitara u Hrvatskoj", dodao je Funčić i po pitanju zaštitarskih primanja istaknuo kako ‘sliku’ statistike plaća nije popravilo ni uvrštavanje Fine GS i Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) Zaštita čiji zaštitari i čuvari imaju plaće značajno iznad trenutnog prosjeka branše.
"Kada bismo iz prosjeka izuzeli spomenute dvije tvrtke, ali i plaće menadžmenta i voditelja u zaštitarskim tvrtkama, tada se realna plaća u zaštitarstvu kreće između 2.700 i 2.800 kuna. To je praktično minimalna plaća za izuzetno odgovoran i opasan posao gdje ljudi svakodnevno riskiraju zdravlje i život u poslovima zaštite ljudi i imovine. Stoga bih želio još jednom citirati Hilde De Clerck iz CoESS-a koja je na konferenciji Ceha prije dvije godine u Zagrebu rekla: "If you pay peanuts, you get monkeys!" (Ako plaćate kikirikijem, onda možete očekivati majmune!) Nadam se da smo dotakli dno i da niže od ovoga doista ne možemo", ocjenjuje Funčić. Prvi čovjek Ceha za ovu godinu konstatira kako se kroz 2015. nastavlja trend iz 2014. godine i da se nije pokazalo da stvari kreću na bolje. No, iz nekoliko razloga stvari bi ipak trebale krenuti prema gore, drži Funčić.
"U ovom trenutku u sektoru nedostaje desetak posto od potrebnog broja zaštitara. Cijela je industrija u minusu od 1000 do 1500 zaštitara i ako se ne korigiraju plaće i status cijena usluga nisam siguran tko će odraditi iduću turističku sezonu na Jadranu. Nema više ograda, ljudi mogu ići raditi u Njemačku, Irsku i gotovo sve europske zemlje. Ljudi će otići na bolje plaćene poslove, ali i manje rizične. Dodatni je moment da samo Njemačka u ovome trenutku traži barem 1500 zaštitara, što je direktna posljedica izbjegličke krize u Europi. Nijemci nude plaću od 1500 eura naviše", upozorava Funčić.
Pročitajte cijeli
razgovor objavljen u tiskanom izdanju Zaštite