Dok 120 sukoba bjesni diljem svijeta; od DR Konga do Gaze i od Sudana do Ukrajine, visoki predstavnik UN-a za ljudska prava Volker Türk pozvao je međunarodnu zajednicu da stane u obranu temeljnih sloboda i institucija utemeljenih da ih promiču. „Naš svijet prolazi kroz razdoblje turbulencija i nepredvidivosti, što se odražava u rastućim sukobima i podijeljenim društvima", rekao je Türk Vijeću za ljudska prava. "Ne možemo dopustiti da se temeljni globalni konsenzus oko međunarodnih normi i institucija, mukotrpno izgrađivan desetljećima, uruši pred našim očima", dodao je.
Visoki povjerenik opisao je kao "nečuvenu" činjenicu da se pravne mjere zaštite za civile opetovano zanemaruju. “Civili su namjerno napadnuti. Seksualno nasilje i glad koriste se kao oružje rata,” rekao je Türk. “Humanitarni pristup je uskraćen, dok oružje teče preko granica i zaobilazi međunarodne sankcije. I humanitarni radnici su na meti. Godine 2024. rekordnih 356 humanitarnih radnika ubijeno je dok su pružali pomoć ljudima u nekim od najstrašnijih svjetskih kriza”, izvijestio je.
U Sudanu je visoki povjerenik još jednom osudio razorne bombaške napade koje su strane u sukobu pokrenule u gusto naseljenim područjima potpuno nekažnjeno. Sve to vrijeme, najgora svjetska humanitarna katastrofa se produbljuje, prijeteći regionalnoj stabilnosti, ustvrdio je: “Civili plaćaju nepodnošljivu cijenu, u goloj borbi za moć i resurse. Sve zemlje moraju upotrijebiti svoj utjecaj kako bi izvršile pritisak na strane i njihove saveznike, kako bi zaustavile rat, krenule u inkluzivan dijalog i prešle na vladu koju vode civili”.
Narod Ukrajine treba mir
Okrećući se Ukrajini, čija se buduća materijalna potpora Sjedinjenih Država činila nejasnom nakon televizijskih nesuglasica između predsjednika Trumpa i Zelenskog na sastanku u Bijeloj kući u petak, gospodin Türk usprotivio se svakom mirovnom sporazumu koji isključuje Ukrajinu.
“Tri godine od sveobuhvatne ruske invazije, ljudi i dalje užasno pate. Sve rasprave o okončanju rata moraju uključivati Ukrajince i u potpunosti poštivati njihova ljudska prava. Održivi mir mora se temeljiti na Povelji Ujedinjenih naroda i međunarodnom pravu“, rekao je.
„Broj civilnih žrtava u Ukrajini porastao je za 30 posto između 2023. i 2024.“, nastavio je visoki povjerenik, dok je optuživao ruske oružane snage da sustavno ciljaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu koordiniranim udarima, uzrokujući široko rasprostranjene poremećaje u osnovnim uslugama.
"Nemilosrdni napadi zračnim gliserskim bombama, projektilima dugog dometa i bespilotnim letjelicama doveli su civile u stanje stalne nesigurnosti i straha", istaknuo je Türk. Ukrajinski zatvorenici također se i dalje suočavaju s pogubljenjima po kratkom postupku i "rasprostranjenim i sustavnim mučenjem" od strane ruskih snaga, nastavio je.
Na okupiranom palestinskom teritoriju, šef UN-a za ljudska prava inzistirao je da se krhki prekid vatre održi u Gazi "i postane temelj za mir". Također je inzistirao da se isporuka pomoći u Gazu treba odmah nastaviti. Šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher je apelirao: “Međunarodno humanitarno pravo je jasno: mora nam se dopustiti pristup kako bismo isporučili vitalnu pomoć koja spašava živote“.
Türk je objasnio da je Gaza bila "sravnana" stalnim izraelskim bombardiranjem kao odgovorom na užasni napad Hamasa na Izrael koji je izazvao rat u listopadu 2023. "Svako rješenje za cikluse nasilja mora biti ukorijenjeno u ljudskim pravima, uključujući pravo na samoodređenje, vladavinu prava i odgovornost. Svi taoci moraju biti oslobođeni; svi proizvoljno pritvoreni moraju biti pušteni; i humanitarna pomoć u Gazu mora se odmah nastaviti”.
Odražavajući duboku zabrinutost humanitaraca i zajednice za ljudska prava oko izraelskih vojnih napada na palestinska naselja na Zapadnoj obali, visoki povjerenik UN-a inzistirao je da izraelske "jednostrane akcije i prijetnje aneksijom na Zapadnoj obali, kršeći međunarodno pravo, moraju prestati". Türk je također osudio korištenje “vojnog oružja i taktike, uključujući tenkove i zračne udare, protiv Palestinaca”. Jednako zabrinjavajuće je bilo “uništavanje i pražnjenje izbjegličkih kampova, širenje ilegalnih naselja, stroga ograničenja kretanja i raseljavanje desetaka tisuća ljudi”.
Razaranje DR Konga
Osvrćući se na sukob u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo, visoki povjerenik je naglasio da su čitave zajednice u Sjevernom i Južnom Kivuu bile uništene. “U proteklih pet tjedana, tisuće ljudi je navodno ubijeno tijekom napada oružane skupine M23, potpomognute oružanim snagama Ruande, u intenzivnim borbama protiv oružanih snaga DR Konga i njihovih saveznika”, rekao je čelnik UN-a za ljudska prava, ukazujući na izvješća o silovanjima, seksualnom ropstvu i pogubljenjima po kratkom postupku. “Više od pola milijuna ljudi bilo je prisiljeno pobjeći ove godine, dodajući gotovo 7,8 milijuna ljudi koji su već raseljeni u zemlji,” rekao je Türk.
"Nasilje mora prestati, kršenja od strane svih strana moraju se istražiti i dijalog se mora nastaviti", dodao je.
Najsmrtonosnija godina u Mijanmaru
Prelazeći na tekuću eskalaciju nasilja u Mjanmaru izazvanu vojnim udarom 1. veljače 2021., čelnik UN-a za ljudska prava istaknuo je da je 2024. bila najsmrtonosnija godina za civile otkako je hunta preuzela vlast. "Vojska je pojačala brutalne napade na civile kako je njihova moć slabila, uz uzvratne zračne napade i artiljerijsko granatiranje sela i urbanih područja... i prisilno regrutiranje tisuća mladih ljudi", rekao je, prije nego što je pozvao da se "odlučno prekine" isporuka oružja i financiranje vojsci zemlje. Šef UN-a za ljudska prava također je izrazio duboku zabrinutost zbog kroničnog bezakonja i teško oružanih sukoba na Haitiju u koje su uključene bande za koje su humanitarci prošlog tjedna upozorili da novače djecu od osam godina. Više od 5600 ljudi ubijeno je prošle godine, a tisuće su ozlijeđene ili otete, rekao je Türk Vijeću za ljudska prava.
"Puna provedba embarga na oružje Vijeća sigurnosti i potpora Multinacionalnoj misiji sigurnosne potpore ključni su za rješavanje ove krize", ustrajao je. Što se tiče Jemena, visoki povjerenik istaknuo je da usred neprijateljstava koja su u tijeku, gotovo 20 milijuna Jemenaca treba humanitarnu pomoć. Türk je također izrazio svoj bijes zbog smrti kolege UN-ovog Svjetskog programa za hranu u pritvoru ranije ovog mjeseca. "Svih 23 djelatnika UN-a - uključujući osam kolega iz mog Ureda - koje su Houthi proizvoljno pritvorili moraju biti odmah pušteni". U polusatnom obraćanju Vijeću koje tradicionalno naglašava najzabrinjavajuće hitne situacije u svijetu i potrebu da se uhvati u koštac s njihovim temeljnim uzrocima, šef UN-a za prava uputio je poziv na veću globalnu solidarnost i odgovornost za zločine kao način da se odupre onima koji bi prekršili temeljne slobode.
“Svi imamo odgovornost djelovati – kroz svoje potrošačke navike, korištenje društvenih medija te naš politički i društveni angažman”, rekao je.
Igračke tehnoloških oligarha
Jednako tako je alarmantan uspon neizabranih i nereguliranih "tehnoloških oligarha" koji odražavaju novu globalnu dinamiku moći, upozorio je Türk, prije nego što je pozvao vlade da ispune svoju primarnu svrhu zaštite svojih ljudi od nekontrolirane moći. Današnji tehnološki oligarsi "imaju naše podatke: znaju gdje živimo, što radimo, naše gene i naše zdravstveno stanje, naše misli, naše navike, naše želje i naše strahove... I znaju kako manipulirati nama", inzistirao je visoki povjerenik.
Izborne taktike
“Pratio sam nedavne izborne kampanje u Europi, Sjevernoj Americi i šire sa sve većom strepnjom. Pojedinačni zvučni zapisi lišeni suštine previše pojednostavljuju složena pitanja i često se temelje na traženju žrtvenog jarca, dezinformacijama i dehumanizaciji,” nastavio je. “Dehumanizacija je izlizan korak prema tretiranju cijele skupine kao autsajdera, nedostojnih osnovnih prava koja svi uživamo. To je opasna preteča mržnje i nasilja i mora se prozvati kad god se pojavi”.
Visoki povjerenik također je izrazio zabrinutost zbog ponovnog oživljavanja toksičnih ideja o muškosti i nastojanja da se veličaju rodni stereotipi, posebno među mladim muškarcima. Krivci za ovo su "mizogini influenceri" s milijunima sljedbenika na društvenim mrežama koji su "hvaljeni kao heroji", rekao je Türk. Na mreži i izvan nje, njihove ideje protive se ravnopravnosti spolova i rezultiraju "nasiljem i retorikom pune mržnje protiv žena, braniteljica ženskih prava i političarki", nastavio je. U poruci solidarnosti s ljudima koji su se "osjećali otuđeno i napušteno" pod takvim zloćudnim utjecajima, Türk je inzistirao na tome da su Ujedinjeni narodi uz njih.
“Vaše brige su naše brige, jer se tiču ljudskih prava: na obrazovanje, zdravlje, stanovanje, slobodu govora i pristup pravdi. Ljudska prava tiču se svakodnevnih briga ljudi za njihove obitelji i njihovu budućnost. Moramo njegovati vrijednosti poštovanja, jedinstva i solidarnosti; i raditi zajedno za sigurniji, pravedniji i održiviji svijet. Možemo i hoćemo ustrajati”, zaključio je.