Foto: Ola Jennersten
Ovog je tjedna na sastanku Bernske konvencije izglasano smanjenje statusa zaštite vukova, što je predložila Europska unija, bez ikakvog čvrstog znanstvenog utemeljenja. Glasanjem za smanjenje zaštite vukova, države članice su ignorirale zahtjeve više od 300 organizacija civilnog društva, Inicijative za velike zvijeri za Europu, stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša te stotine tisuća građana koji ovu odluku smatraju pogreškom. Svi oni cijelo vrijeme pozivaju na znanstveno utemeljeno djelovanje za promicanje suživota ljudi s velikim zvijerima. Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi. Zato je i problematično što su države članice poduprle politički utemeljenu odluku, na koju su utjecali osobni razlozi nakon što je ponija predsjednice Europske komisije Von der Leyen ubio vuk 2022. godine.
Europska unija već dopušta odgovorno upravljanje vukovima. To znači da jedna od mjera uključuje i odstrjel problematičnih jedinki ako je to potrebno. U Hrvatskoj je na snazi stroga zaštita i kroz mjere prevencije se promovira postavljanje električnih ograda i pasa čuvara. Međutim, u prosincu 2023. godine je Europska komisija predložila slabiju zaštitu vukova pod izgovorom nanošenja velike štete stočarima, a prijedlog je nastupio nakon procesa savjetovanja za koji organizacija ClientEarth kaže da je bio pogrešan i da ga sada istražuje pučki pravobranitelj Europske unije.
Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije rekla je: „Smanjenje zaštite moglo bi dovesti do produbljivanja društvenih podjela, umjesto da se omogući stvaranje konstruktivnih rješenja. Populacije vukova jedva su se oporavile nakon što su izumrle u većem dijelu Europe, a slabljenje njihove zaštite moglo bi sad opet ugroziti njihov oporavak. Ovakva odluka mogla bi samo dodatno pojačati polarizaciju i narušiti povjerenje u napore za učinkovito upravljanje populacijom vukova.“
WWF smatra kako snižavanje statusa stroge zaštite neke vrste radi političke dobiti nekolicine, a protivno znanstvenim dokazima, dovodi u opasnost desetljeća napora za očuvanje vrsta. Europska komisija bi mogla predložiti promjenu vodeće Direktive o staništima, s mogućim negativnim posljedicama i na druge vrste. Uz to, WWF čvrsto preporučuje da Bernska konvencija prioritizira znanost prilikom donošenja odluka i osigura da se procesi vode dokazima. Zato Konvencija mora jačati svoje mehanizme za dobro upravljanje, posebno u pogledu ažuriranja popisa zaštićenih vrsta. Transparentan i znanstveno utemeljen pristup ključan je za održavanje vjerodostojnosti i učinkovitosti Konvencije, ali i za buduće jačanje zakona EU o očuvanju prirode.
Na ovotjednom sastanku, osim Europske unije, smanjenje zaštite podržale su Andora, Armenija, Gruzija, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Lihtenštajn, Srbija, Švicarska i Ukrajina, dok su Monako, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina i Albanija bile protiv smanjenja.
.jpg)