Sarajevski profesor geografije Vedran Zubić na svom je Facebook profilu detaljno objasnio razloge potresa koji je u petak, 22. travnja pogodio Hercegovinu, a koji se osjetio diljem Dalmacije.
„Prije sat vremena, prema službenim podacima u 23.07, dogodio se potres na lokalitetu istočne Hercegovine. Prema saznanjima koja su sada dostupna, a i ja čekao službene i precizne informacije, zemljotres je bio jačine 5,6 po Rihterovoj skali. Treba napomenuti da ova skala nije linearna i potres 5,7 nije 'malo jači' od 5,6. Govori se o kvantitetu oslobođene energije. Sama amplituda po Merkaliju je VII. Bitno je da razlikujete skale.
Ova regija je iznimno trusna. U zoni Veleža, na relaciji Mostar-Nevesinje, postoji izrazita trusna aktivnost. Ovdje se radi o rasjednoj zoni diskontinuiteta i dodira centralnih i vanjskih Dinarida.
Potres je nekih 18 km istočno od Stolca, 9 km sjeverno od Ljubinja i 4 km južno od Berkovića. Dakle, njegov epicentar je u tom geografskom prostoru. Prve informacije kažu da je iznimno 'plitak' te da je hipocentar na svega 2 kilometra. U širem kontekstu to je ipak pozitivna vijest s aspekta sekundarnog podrhtavanja litosfere.
Ako pogledate kartu, vidjet ćete pojam Dabarsko polje. To je regija poznata kao bila i polja ili kao humine i rudine. Naravno, bila su planine, a sinonim planina su i visoke Humine. Nije rijetka pojava da se brda, pa i ono kod Sarajeva, zove Hum. I humka nam je poznat izraz koji često koristimo.
Ta zona vanjskih Dinarida, a ako gledate na kartu, vidjet ćete Velež i Bjelašnicu (ne ona kod Sarajeva), koja je tektonski puna radijalnih pokreta (vertikala), ali i navlaka. U morfologiji je to poznato kao horst-šarijaži. Ta 'navlaka' vanjskih Dinarida izaziva disbalans i trusnu aktivnost. Linija se dalje proteže do sve do Golije i Njegoša u Crnoj Gori.
Južno od Dabarskog polja je nešto niža planina Viduša. Kompletna ta zona je krečnjačka i zbog toga bezvodna. Nama to govori da se radi o krednom izdizanju s dna mora. Taj krečnjak je maritimnog porijekla. Epigeneza (vertikalno izdizanje) Dinarida još traje, a njihovo 'gužvanje' i navlačenje posljedica je pokreta Afričke ploče koja se podvlači pod kopno. Taj dio smo davno naučili. Potres je ovdje normalna pojava!
Ono što je zanimljivo da ste dobili informaciju na mobitelu prije nego što ste osjetili potres. Potres je val koji se proteže kroz litosferu. Od Sarajeva je to 90 km. A elektromagnetni val je mnogo brži i vi ste dobili informaciju 'svjetlosnom brzinom'. Dakle, saznali ste za potres prije stvarnog osjećaja.
Transferzalni val koji se kretao njihao je površinu litosfere i trajao dugo. Vjerojatno vas je na visini dobro ljuljao. To je normalna pojava i ništa neobično. U Hercegovini su bile i štete, a ja se nadam da nema ljudskih žrtava. Potres ima sekundarnu pojavnost, ali kada se već desio onda neka je tako 'plitak' i nek' nije dubljeg hipocentra. Regresivni potres je uvijek moguć, ali on se ne mora javiti odmah.
Ono što je bitno - bez panike, ali svakako u toj zoni boraviti na sigurnom (mislim na Hercegovinu), a nama vječita pouka da moramo imati robne rezerve za ovakve slučajeve i situacije.
Ne ubija nas potres, nego loša gradnja!“, piše profesor geografije Vedran Zubić.