Na okruglom stolu raspravljalo se o kontinuiranom padu broja zaštitara; gotovo 16 posto od 2013. godine, jer zbog lošeg statusa odlaze u druge djelatnosti, ali i tome da je za obavljanje poslova privatne zaštite potrebno sve više znanja; u komunikaciji, postupanju u kriznim situacijama, radu sa sustavima tehničke zaštite… S druge strane teško je naći zaštitara koji se za 3900 kuna spreman educirati, stoga je budućnost sektora isključivo u rastu standarda
U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore i časopisa “Zaštita”, u Kongresnom centru Forum obilježen je 25. rujna Dan zaštitara i blagdan Svetog Mateja.
“Dragi zaštitari i zaštitarke vi ste u srcu privatne zaštite, vaša osobnost, znanje, zalaganje. Bez vas, privatna zaštita ne bi mogla imati ulogu u našem današnjem društvu. Svakodnevno obavljajući svoje poslove vi ste prvi kontakt, vi se suočavate s javnošću, procjenjujete i uspješno se nosite sa svim vrstama rizika koje susrećete, vi ste prva točka ugleda za naše tvrtke, vi dajete privatnoj zaštiti lice i dušu. Uvjereni smo da se poboljšanjem uvjeta vašeg rada, boljom edukacijom i opremljenošću, granskim kolektivnim ugovorom, može poboljšati kvaliteta naših usluga, slika našeg sektora i vaša profesionalnost. U ime članica i članova Ceha i svoje osobno ime upućujem vam iskrene čestitke i svima zajedno želim srdačnu dobrodošlicu na svečano obilježavanje Dana zaštitara i blagdana sv. Mateja, koji se obilježava od 2010. godine - 21 rujna, a mi ga svečano obilježavamo danas”, rekla je u uvodnom obraćanju Lidija Stolica.
Analiza poslovanja djelatnosti privatne zaštite N 80.10
Na svečanosti je kao izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, bio i pomoćnik ministra Damir Trut, koji je uputivši čestitku svim zaštitarkama i zaštitarima istaknuo kako ovaj dan treba iskoristiti da se javnosti skrene pozornost na zaštitarsku struku, na probleme s kojima se ona suočava, kao i na potrebu postizanja statusa i prepoznatljivosti kakvu imaju druge struke koje se bave poslovima sigurnosti.
Između ostalih na svečanosti su bili nazočni posebni savjetnik ministra obrane RH, general Dragutin Repinc, dekan Visoke policijske škole Krunoslav Borovec, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Nikola Turkalj, predsjednik Udruge zaštitarske djelatnost Hrvatske udruge poslodavaca Ante Perčin, ali i prijašnji predsjednici Ceha Ivan Husar i Damir Funčić.
Središnji dio obilježavanja Dana zaštitara bila je upravo analiza poslovanja djelatnosti privatne zaštite N 80.10 za 2016., 2017. i 2018. godinu koju je prezentirao Damir Čiković iz tvrtke Poduzetnička revizija. Analiza djelatnosti privatne zaštite N 80.10 radi već 15 godina i financira se od donacija članova, a od ove godine u suradnji s časopisom Zaštita. U prošlom smo broju Zaštite objavili cjelokupnu analizu poslovanja, pa ćemo sada samo ukratko ponoviti ključne podatke. Securitas Hrvatska je po prometu na prvoj poziciji prema statistici iz 2018., a drugi su po bruto dobiti. Klemm Sigurnost je pak prvi po bruto dobiti, pokazuju statistički podaci o poslovanju sektora privatne zaštite u Hrvatskoj. Sokol je sa 207,5 milijuna kn drugi, a Klemm Sigurnost treća tvrtka sa 126 milijuna kuna prihoda. Na istoj je poziciji bila i godinu ranije a prihod je povećala za 6,3 milijuna kn. No ako zbrojimo prihod Sokola koji je poslovao u dvije tvrtke - Sokol d.o.o. i Sokol Marić d.o.o., tada su tvrtke Zlatka Marića s 302, 8 milijuna kuna prve po prometu. Zlatko Marić je prošle godine sa svoje dvije zaštitarske tvrtke znatno povećao prihode, konkretno za više od 50 milijuna kuna. Svoj prihod je značajno povećao i Securitas - u odnosu na 2017. kada je prihod bio 251,8 milijuna kuna na 272,4 milijuna u 2018.
Ipak, dok je prethodnih godina Sokol Marić bilježio po preko 20 milijuna kuna neto dobiti, 2018. je godinu završio s minusom od 74,5 milijuna kuna. Tvrtka Sokol Marić dijelila je sudbinu svih velikih dobavljača Agrokora, no polovicom travnja prihvaćen je plan predstečajne nagodbe Sokola kojeg su podržale sve velike novčarske institucije u RH.
Na listi ukupnih prihoda u djelatnosti N 80.10 plus FINA GS, četvrta na listi upravo je FINA GS koja je zadržala 2. poziciju u odnosu na 2017. no povećala prihode sa 100,1 milijuna kuna na 113,6 milijuna kuna u 2018. Peti je Bilić-Erić sa 112,3 milijuna kn što je veliki rast u odnosu na 94,3 milijuna kn u 2017.
Ako pogledamo pojedinačno tvrtke Zlatka Marića tada je na šestoj poziciji Sokol Marić d.o.o. sa 95,3 milijuna kuna. Slijedi AKD-Zaštita s 80 milijuna kuna, Mediteran Security s 46,9 milijuna kn, Sigurnost Osijek s 31,8 milijuna kuna a slijedi Noky Security s 26,9 posto i skokom za tri mjesta više u odnosu na 2017.
Ukupni prihodi djelatnosti privatne zaštite - N 80.10 bili su u 2018. godini 1.543.163.000,00 kuna što predstavlja porast od 13,3 posto u odnosu na prethodnu godinu (gospodarstvo RH porast od 10,7 posto). Porast, iako značajno manji, je ostvaren i u 2017. u odnosu na 2016. od 1,3 posto (2017. je to bilo 1.361.929.000 kn, a 2016. je to bio 1.344.523.000 kn); kontinuirani porasti ukupnih prihoda grupacije ostvarivani od 2003. do 2011. godine zaustavljeni su, s vremenskim pomakom od početka gospodarske krize 2008. godine, s padom prihoda za 17 posto (2014./2011. godina), ali se ukupni prihodi od 2014. godine kontinuirano povećavaju (porast 20,9 posto - 2018./2014.).
Nije neko veliko otkriće da zaštitarski sektor u Hrvatskoj muku muči s potragom za zaposlenicima. Suočavamo se s trendom stalnog pada broja zaposlenih u grupaciji koji traje od 2013. godine jer otada do lani s 15.033 zaposlenih spali smo na 12.622, a to je smanjenje od čak 16,1 posto.
Grupacija je u 2018. iskazala gubitak u poslovanju od 12.672.000 kn. Pozitivno poslovanje većeg dijela grupacije koji je ostvario 120.516.000 kn dobiti, korigirali su ukupni gubici od 133.188.000 kn (102,2 milijuna kn - Sokol Marić d.o.o. Zagreb te 15,4 milijuna kn - V Grupa d.o.o. Zaprešić i drugi).
Godina 2018. pamtit će se i po tome da je kontinuirani rast bruto dobiti grupacije od 2003. do 2017. godine prekinut. Naime, 2017. bruto dobit je iznosila 83.369.000 kn, a primjera radi 2003. to je bilo 47.893.000 kn.
Prosječna neto plaća u N80.10 u 2018. iznosila je 3.979,00 kn što je u odnosu na godinu prije povećanje za 18,4 posto te 2017./2016. smanjenje za 1,6 posto) i zaostaje 36,3 posto za prosječnom neto plaćom u RH od 6.242,00 kn (43,8 posto u 2017.; 39,9 posto u 2016.). Od ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti 12.622 radnika, 20 najvećih tvrtki zapošljava 10.997 ili 87,1 posto (90,2 posto u 2017.; odnosno 88 posto u 2016.).
Moramo biti profitabilni, konkurentni i kvalitetni
Inače, u svom obraćanju, Stolica je još rekla: “Hrvatska industrija privatne zaštite zakonski je uređena djelatnost, a u tijeku je izrada novog Zakona o privatnoj zaštiti. Vidljiv je znatan pomak kod državnih tijela, posebice Ministarstva unutarnjih poslova koja posljednjih godina intenzivno surađuju s privatnim i akademskim stručnim sektorom po pitanju stvaranja normativnih akata iz područja sigurnosti, te želimo da intenzivnija suradnja, nastavi i u budućnosti”. Upitala je i možemo li mi kao struka biti zadovoljni našim radom i postignućima, našim dijelom odgovornosti, javno-privatnim partnerstvom, položajem i percepcijom sektora, i odgovorila: “Mislim da ne. Da bi kao privatni sektor opstali vođeni smo - to treba jasno reći – interesom jer moramo biti profitabilni, konkurentni i kvalitetni, imati socijalni dijalog, granski kolektivni ugovor, postati privlačni za kvalitetne zaposlenike, jer u ovom trenutku zbog velikog nedostatka zaposlenika zapošljavamo sve, no pitam se je li to ispravan put za sve nas?”
Stolica je mišljenja da struka koja okuplja preko 15 000 licenciranih zaposlenika, treba imati svoju neovisnu Komoru, koju na dobrovoljnoj osnovi čine njeni članovi, što je i pozitivna praksa u državama članicama EU, a posebice zemljama koja mogu komparativna, poput Slovenije i Njemačke.
“Budućnost naše struke je u mladim educiranim kvalitetnim kadrovima, digitalizaciji poslovanja, integraciji poslova tjelesne i tehničke zaštite. Potrebno je zajedničko djelovanje svih nas ovdje prisutnih uz dobru strategiju i viziju”, rekla je.
Na obilježavanju je pomoćnik ministra Damir Trut ukratko predstavio informacije o pozitivnim pomacima u sustavu civilne zaštite, istaknuvši kako zaštitarska struka, iako po zakonskim regulativima ne spada u temeljne operativne snage, ima veliku ulogu u stvaranju stanja sigurnosti. Najavio je donošenje novog Zakona o privatnoj zaštiti, čije bi odredbe trebale rezultirati kvalitetnijom i sveobuhvatnijom zaštitom osoba i imovine, naglašavati preventivnu ulogu zaštitarstva te poticati specijalizaciju osoba koje se bave tjelesnom i tehničkom zaštitom. Time bi se stvorile pretpostavke za kvalitetniji rad, posebno u objektima i okolnostima visoke ugroze, ali i osposobilo čuvare i zaštitare da budu dijelom sigurnosnog sustava.
Trut je naglasio kako je sektor privatne zaštite bitan segment, kako poslovnog, tako i sigurnosnog sustava, što je prepoznato i u Strategiji nacionalne sigurnosti, čije smjernice predviđaju operativno uključivanje sektora (javne i privatne tvrtke) u sustav Domovinske sigurnosti.
“Modernizacija zaštitarstva, profiliranje određenih specijalizacija, odgovarajuća obuka i opremljenost rezultirat će stvaranjem zaštitarskih snaga, koje će biti velika preventivna podrška policijskim snagama i drugim državnim službama, i koja će u visoko rizičnim okolnostima biti sposobna pružiti i primarnu operativnu reakciju do dolaska policije”, istaknuo je pomoćnik ministra Damir Trut. Također je istaknuo kako je sigurnost područje koje možda najzornije pokazuje prednosti članstva u Europskoj uniji i kako je to prilika za podizanje nacionalnog sustava sigurnosti ulaganjem iz sredstava europskih fondova. “Morate imati na umu da, iako je naša zemlja sigurna zemlja, ne možemo zanemariti pojavu novih sigurnosnih rizika i prijetnji, čime je naša kritična infrastruktura znatno ranjivija, što je dodatni motiv za daljnju profesionalizaciju, obučavanje i opremanje zaštitarske struke, a sve se to može kroz sredstva EU-a”, istaknuo je pomoćnik Trut.
Povećanje kvalitete obavljanja poslova privatne zaštite i daljnji razvoj zaštitarske struke, kao sigurnosno - gospodarske grane, pomoći će u postizanju maksimalne razine sigurnosti svih subjekata društva.
Renata Dončević, potpredsjednica HCZ-a istaknula je da kada je tehnička zaštita u pitanju ukupan promet je oko 800 milijuna kuna, a deset najvećih tvrtki drži više od 50 posto tržišta. Rast u 2018. u odnosu na 2017. je deset posto i prati rast gospodarstva a prosječna je plača u ovom segmentu privatne zaštite 6500 kuna.
Program obilježavanja Dana zaštitara završen je konstruktivnom panel raspravom o “Položaju i stanju Privatne zaštite u Republici Hrvatskoj”. Uz Ivana Špoljarića iz HCZ-a, Ante Perčin iz HUP-a, Nikola Turkalj i Sandro Šegedin iz MUP-a bili su sudionici panel rasprave a govorilo se o kontinuiranom padu broja zaštitara; gotovo 16 posto od 2013. godine, jer zbog lošeg statusa odlaze u druge djelatnosti, ali i tome da je za obavljanje poslova privatne zaštite potrebno sve više znanja; u komunikaciji, postupanju u kriznim situacijama, radu sa sustavima tehničke zaštite… S druge strane teško je naći zaštitara koji se za 3900 kuna spreman educirati, stoga je budućnost sektora isključivo u rastu standarda. (N.G.K.)