Zaštitar ima preventivnu, a ne represivnu ulogu, koja će u potpunosti dobiti na važnosti samo onda ako se kvalitetno i konkretno definiraju njegova pozicija – mjesto unutar štićenog objekta, te taktika njegovog postupanja
[ Damir Stolnik ]
Niz razbojništava počinjenih u novčarskim institucijama koje su štićene tjelesnom zaštitom, prigodom kojih je došlo do smrtnih stradavanja zaštitara, neminovno nameću pitanje na koji način radno mjesto zaštitara u njima učiniti sigurnijima, no postavlja se i pitanje nužnosti naoružanog zaštitara u tim ustanovama. To drugo pitanje naročito su potencirali predstavnici Europske bankovne federacije stupanjem na snagu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima.
Zaštitar unutar štićenog objekta
Tada su intenzivno zagovarali beskorisnost naoružanog zaštitara u bankama tvrdeći da on svojom nazočnošću može dovesti do eskalacije nasilja jer se, kako su isticali, na oružje uglavnom odgovara oružjem. Naime, kad se razbojnik odluči na razbojstvo, on će ga i počiniti, samo je pitanje koliku će silu pritom koristiti kako bi ostvario svoj cilj. Ako pred njim stoji naoružani zaštitar, odgovor je prilično jasan.
Pozicija zaštitara u poslovnici mora mu omogućiti najefikasniju zaštitu zaposlenika i klijenata poslovnice, a da pritom ne dođe do njegove osobne ugroze
Širenjem bankarskog sektora u Hrvatskoj je započeo i novi trend u poslovanju banaka koji isključuje klasičan šalterski prostor i prostornu odvojenost, a zagovara otvorenost prostora i pristupačnost svima (pa i onima koji nemaju poštene namjere), sve s ciljem što otvorenijeg kontakta s klijentima i što ugodnije atmosfere. Poslovnice se smještaju u sve manje prostore (dvije, a nerijetko i samo jedna prostorija) u kojima se obavljaju poslovanje usmjereno klijentu i tzv. pozadinsko poslovanje koje obuhvaća pohranu novca. Takva otvorenost prostora u kojem se nalaze i klijenti i vrijednosti sasvim sigurno dovodi u pitanje osobnu sigurnost kako djelatnika, tako i samih klijenata.
Ta specifičnost relativno malog prostora poslovnice potencira i pitanje mjesta – pozicije zaštitara u njoj. U takvom malom prostoru u mnogim bankama za zaštitara zapravo nema prikladnog prostora niti smještaja. Međutim, pozicioniranje zaštitara krucijalno je pitanje na koje bi svaki menadžer sigurnosti morao dati odgovor prilikom planiranja optimalne zaštite svake pojedine novčarske institucije.
"Naguravanje" sa strankama
Sasvim je sigurno da zaštitar u dvorani sa šalterima, sjedeći negdje u kutu (i drijemajući uspavan proljetnim suncem), ili za "svojim radnim stolom", ili "naguravajući" se sa strankama, neće imati gotovo nikakvu mogućnost reakcije na potencijalnu opasnost usmjerenu od strane mogućeg razbojnika. U to nas je uvjerio i niz razbojništava u novčarskim institucijama, gdje je razbojnik, znajući za njegovu poziciju, jednostavno zaskočio zaštitara prislonivši mu oružje na glavu ili ga pak prisilio da legne na pod te mu oduzeo oružje ili je već s ulaza zapucao prema zaštitaru i tek tada uspješno izvršio razbojništvo.
Zato, uzevši u obzir dosadašnja negativna iskustva pozicioniranja zaštitara unutar novčarske institucije, nameće se zaključak da bi optimalna pozicija bila upravo ona gdje se zaštitar nalazi - u zasebnoj prostoriji s videonadzorom. Na taj bi način u svakom trenutku mogao kvalitetno nadzirati događanja u poslovnici, a istodobno ne bi bio vidno izložen potencijalnom razbojniku koji najčešće, na početku razbojništva, najprije pokušava eliminirati naoružanog zaštitara od kojega mu i prijeti najveća opasnost.
Ovako pozicionirani zaštitar u slučaju razbojništva istoga trenutka može pritiskom na tzv. panik tipku alarmirati zaštitarsku tvrtku, a interventna ekipa i/ili policija dobivaju alarmnu dojavu prije samog čina izvršenja pljačke pa mogu svoje interventne snage uputiti prema novčarskoj instituciji dok je razbojništvo još u tijeku.
Dakle, iznimno je bitna pravodobna dojava o razbojništvu, jer kad samo zaposlenici imaju mogućnost aktiviranja protuprepadnog alarma, oni ga zbog stresa i prijetnje naoružanog pljačkaša aktiviraju uglavnom tek nakon izvršenog razbojništva. A tada je pljačkaš već pobjegao i onda ga je mnogo teže pronaći.
Pozicioniranje zaštitara u novčarskoj instituciji mora postati strategija ne samo menadžera sigurnosti novčarske institucije, već i poslodavca, naročito sada kada se javlja problem boljeg osiguranja njihovoga radnog mjesta
Nadalje, promatranjem situacije eventualnog razbojništva na monitoru, zaštitar će imati sasvim dovoljno vremena za realnu procjenu dane situacije te bi mogao, bez straha za osobnu ugroženost, donijeti odgovarajuću odluku o djelovanju. Mogao bi, primjerice, na siguran način pripremiti oružje za možebitno djelovanje.
Ako pak u danoj situaciji i neće biti zakonske osnove za upotrebu vatrenog oružja, zaštitar će svejedno i tada biti u dobroj poziciji, jer će preko monitora moći daleko prisebnije nego što to mogu osoblje i blagajnice za šalterima, koji su tijekom pljačke pod golemim stresom, uočiti određene detalje na pljačkašu - npr. izgled (osobni opis), odjeću, obuću, pokrete, karakteristike hoda i sl.
Isto tako, nakon izvršene pljačke, zaštitar može izaći iz nadzorne sobe i krenuti za pljačkašem (jer nije pod stresom kao osoblje u banci kojem nije ni na kraj pameti da učini takvo što) te možda pritom vidjeti u kojem je smjeru pljačkaš krenuo po izlasku iz poslovnice, je li možda skinuo kapu kad je izašao na ulicu pa mu može vidjeti lice, je li se koristio nekim prijevoznim sredstvom, koji su brojevi registarskih tablica vozila za bijeg, ili je možda samo ušao u susjednu zgradu gdje će u nekom stanu potražiti privremeno skrovište.
Ako bi se pak još u banci, tijekom same pljačke, stvorili zakonski uvjeti za upotrebu vatrenog oružja, zaštitar bi ga mogao vrlo učinkovito upotrijebiti jer bi zahvaljujući svojoj poziciji - mjestu u objektu, imao dovoljno vremena za psihofizičku pripremu koja bi mu omogućila precizno i ciljano gađanje.
Dakle, prikladnim pozicioniranjem zaštitara u novčarskoj instituciji i uvježbavanjem propisane taktike njegovog postupanja mogla bi se, s jedne strane, stvoriti mogućnost optimalne zaštite zaposlenika i klijenata poslovnice, dok će se s druge strane i samo radno mjesto zaštitara učiniti sigurnijim.