Zaštitari zaslužuju bolji položaj u društvu

S dugogodišnjim iskustvom rada u security sektoru susjedne Slovenije, ponajviše u objektima s novčarskim poslovanjem, Andrej Kovačič iz Ljubljane odlučio je prošle godine pokrenuti novi medijski projekt specijaliziran za područje zaštite i sigurnosti osoba i imovine. S internetskim portalom Varensvet.si (Siguran svijet) Kovačič provodi više projekata namijenjenih unaprjeđenju sigurnosti u gradovima, lokalnim zajednicama, školama, privatnim tvrtkama i drugim poljima društvene djelatnosti. Jedan od navedenih projekata je izbor najzaštitarke i najzaštitara Slovenije s čime se počelo lani. 

 

S obzirom da do prošle godine u Sloveniji nije bilo sličnog medija, ideja nam je bila pokrenuti portal kojim ćemo obuhvatiti širi spektar sigurnosti. Na taj način područje sigurnosti želimo približiti mladima ali i budućim sigurnosnim kadrovima, kao i građanima te stručnjacima. Dakle, portal je podjednako namijenjen struci i laicima. Naš je cilj redovito objavljivati informacije o događajima povezanima sa sektorom zaštite i sigurnosti, a tu je riječ o konferencijama, seminarima i okruglim stolovima kojima nastojimo promovirati primjere dobre prakse te surađivati s kolegama iz Slovenije i inozemstva. Portalom želimo promovirati Sloveniju kao sigurnu zemlju, što je vrlo važno za turizam i ulaganja u gospodarski razvoj. Dakle, naš je cilj pružiti kvalitetan sadržaj u promicanju sigurnosti kao važnog segmenta svakodnevice.

 

Slovenija je relativno sigurna zemlja, što znači da je to i primjereno svijesti ljudi. Ipak, svijest ljudi će se mijenjati ukoliko će se i sigurnosni uvjeti mijenjati, a čega smo danas svjedoci. 

Uslijed aktualne izbjegličke krize i dinamike terorizma, sigurnosna situacija u Europi brzo se mijenja. U tom pogledu žice na granicama ne znače precizno regulirane sigurnosne uvjete, a unatoč previđanjima i najavama masovne migracije izbjeglica u Europu, postalo je jasno da smo svi bili nedovoljno pripremljeni za takav scenarij. Što se pak tiče terorizma, pred njim niti jedna zemlja nije sigurna, nikada i nigdje. Nažalost, terorizam je postao  prijetnja, zbog čega uvijek moramo biti spremi za ovu vrstu ugroze. Može li itko predvidjeti da se kod nas ne mogu ponoviti događaji kao oni u Francuskoj? 

Glede postavljene žice na granici s Hrvatskom ne bih htio kritizirati. S obzirom na kriznu situaciju zbog izbjeglica, odluka za takvo što nije bila laka, no postavlja se i pitanje ispravnosti odluke Slovenije i drugih država koje su odlučile tim putem rješavati probleme. Donositi odluke koje bi u ovaj čas bile dobre za sve nije moguće. Uvijek je jedna strana u nepovoljnijem položaju. 

Migrantima koji u Europu dolaze iz ratnih zona svakako je potrebna pomoć. Međutim, pitanje je kako među migrantima prepoznati osobe koje predstavljaju terorističku prijetnju.

Zagovornik sam pripreme na ugroze i krizne situacije prije nego što se one dogode. Međutim, uvijek se prvo mora nešto dogoditi da bi se stvari mijenjale. Po mom mišljenju danas se još ne ulaže dovoljno u sigurnost. 

 

Na prilično je visokom nivou, što ne znači da problema s kriminalom nema. Institut za sigurnosnu kulturu (IVK) i slovenska Udruga za siguran svijet kao nevladine organizacije djeluju aktivno na terenu, čime želimo podići razinu kulture svijesti i sigurnosti ljudi, koje pak želimo učiniti svjesnima o potrebi međusobne pomoći. Time možemo smanjiti rizike u kojima građani postaju žrtve kaznenih djela.

 

Sigurnost škola i obrazovnih institucija odraz je  sigurnosti u lokalnim zajednicama. Ako je sigurnosna kultura roditelja niska, teško je očekivati da će situacija kod njihove djece biti bolja. Iz tog razloga Institut za sigurnosnu kulturu želi podići svijest i pojačati važnost sigurnosne kulture među mladima.

U području pružanja sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama Sloveniji nedostaje nacionalni strateški dokument koji bi ravnomjerno i cjelovito uređivao područje sigurnosti škola. Danas škole svaka za sebe tumači i provodi sigurnosna pitanja. Pojedine škole učinile su po tom pitanju osnovne korake, dok su druge škole učinile puno više. Napominjem da je pri tome jako važna uloga ravnatelja i njihovih suradnika.

U Institutu za sigurnosnu kulturu smo za tu svrhu razvili preporuke o tome kako postići status sigurne škole i stoga nam je drago što neke od njih provode preporuke u svom školskom okružju. Sigurna škola nije ona gdje ne postoji sigurnosni problem, već je to ona koja provodi odgovarajuće mehanizme za upravljanje sigurnosnim rizicima. Smatramo kako se u Sloveniji na ovom području čini premalo, pa se bojim mogućnosti tragičnih događaja u obrazovnim institucijama.

 

Dodjeljivanjem nagrada javnosti želimo predstaviti zaštitarke i zaštitare koji su svojim profesionalnim i stručnim radom u najvećoj mjeri pridonijeli sigurnosti u okruženju u kojem obavljaju dužnost, i time pridonijeli ugledu privatne zaštite u Sloveniji. Pri tome želimo predstaviti sve zaštitare koji se izdižu ‘iz prosjeka’ i koji su primjer za motivaciju kolega. Sektor privatne zaštite vrlo je važan segment nacionalne sigurnosti, tako da zaštitari svakako zaslužuje bolju poziciju u slovenskom društvu. To je također jedan od razloga pokretanja izbora.

 

Situacija nije najbolja, što zahtijeva promjene koje će pridonijeti poboljšanju socijalnog statusa zaštitara. Minimalne plaće u tom sektoru nisu prihvatljive s obzirom na odgovoran posao zaštite ljudi i imovine, gdje zaštitari štite vitalne točke poslovnih korporacija i drugih subjekata i time, u konačnici, riskiraju svoje zdravlje i živote. Naručiteljima zaštite je, pak, najvažnija najniža cijena usluge, što nije dobro.

 

U Sloveniji ne postoji zakon koji bi cjelovito uređivao područje sigurnosti i zaštite institucija koje posluju s gotovinom i drugim vrijednostima, to jest banaka, kockarnica, mjenjačnica i dr. U Zakonu o privatnoj zaštiti, u poglavlju o Obveznom ustrojstvu zaštite navedeno je da su zaštitu dužni organizirati subjekti koji na navedenom objektu izravno posluju s gotovinom i drugim vrijednostima u protuvrijednosti od najmanje 200.000 eura (banke, štedionice, mjenjačnice, kockarnice, saloni za igru na sreću, pošte i subjekti iz ostalih financijskih usluga). Navedeni subjekti moraju prijenos i prijevoz novca i drugih vrijednosti obavljati u skladu s pravilnikom koji uređuje način prijevoza i zaštite novca i drugih vrijednih predmeta. Za ovu vrstu regulative zakonodavnom tijelu je za provedbu odredbe određeno petogodišnje razdoblje, koje završava u ožujku 2016. godine.

U bankarskom sektoru Udruga banaka izdala je dokument Minimalni zahtjevi i preporuke koji detaljno uređuje područje rizika i sigurnosti. Također je u Zakonu o bankama navedeno da su banke dužne zaštititi svoju imovine, zaposlenike i korisnike od svih sigurnosnih i drugih rizika. Područje igara na sreću, glede sigurnosti i pružanja sigurnosti u kockarnicama i salonima igara na sreću nema posebnih zakonskih odredbi koje reguliraju takav sveobuhvatan opseg.

 

Vjerujem da je Hrvatska s ovim zakonom učinila pozitivan korak u tom području. Pitanje je hoće li obveznici zakona u Hrvatskoj uspjeti u tako kratkom vremenu zadovoljiti zahtjeve zakonodavca.