Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica
Prema dostupnim podacima postoji potražnja za stručnjacima koji su završili neki od naših studijskih programa, pa je tako 84 posto od 5300 završenih studenata zaposleno u struci, a poslodavci prepoznaju kvalitetu stečenih znanja, vještina i kompetencija naših završenih studenata
Krajem prošle godine Upravno vijeće Veleučilišta Velika Gorica donijelo je odluku o izboru dr. sc. Tamare Čendo Metzinger za novu dekanicu Veleučilišta, na mandat od četiri godine, čime je na vodećoj poziciji VVG-a zamijenila dr. sc. Ivana Totha, dekana koji je tu dužnost obnašao čak dva desetljeća. Što će Veleučilištu Velika Gorica biti među ciljevima i planovima u ovoj i idućim godinama otkrila je dekanica u razgovoru za Zaštitu.
Došli ste na čelo Veleučilišta Velika Gorica nakon 20 godina od osnivanja ove ustanove. Niz godina ste i zaposleni na VVG-u te vjerujemo da ste vrlo upućeni u rad ustanove. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i koji su vam planovi za daljnji razvoj Veleučilišta?
Na Veleučilištu Velika Gorica radim od 2009. godine i u tom sam razdoblju, ne samo upoznala, već i radila na kontinuiranom unaprjeđivanju ključnih poslovnih procesa Veleučilišta, a posebno onih koji se odnose na rad sa studentima, nastavnu djelatnost i kvalitetu u području visokog obrazovanja. S ponosom mogu reći da sam svih ovih 16 godina bila aktivna sudionica rasta i razvoja Veleučilišta koje se od svojeg osnivanja do danas profiliralo u respektabilnu i uspješnu visokoobrazovnu ustanovu, sa specifičnim studijskim programima koje je završilo više od 5300 studenata, danas kompetentnih stručnjaka koji mogu odgovoriti na suvremene izazove i potrebe tržišta rada.
I u razdoblju pred nama, u skladu sa svojom misijom, vizijom i strateškim ciljevima, Veleučilište će i dalje težiti izvrsnosti, ostvarivanju postavljenih ciljeva rastu i uspjehu te biti aktivan dionik odgovornog i održivog razvoja društvene zajednice na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Veleučilište Velika Gorica je od samih početaka usmjereno na razvijanje studija koje prati naše gospodarstvo, pa je stoga i svoje studijske programe prilagođavalo stvarnim potrebama tržišta rada. Možete li nam to prokomentirati?
Misija Veleučilišta Velika Gorica jest obavljati djelatnost visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja kontinuiranim razvijanjem i unaprjeđivanjem kvalitetnih i specifičnih studijskih programa i programa cjeloživotnog učenja utemeljenih na načelima tržišne konkurentnosti, akademske izvrsnosti i društvene odgovornosti.
Za adekvatan odgovor na zahtjeve dinamičnog okruženja i izazove na tržištu rada nužno je povezivanje teorijskog i praktičnog znanja, stoga je stručna praksa koju naši studenti odrađuju u tvrtkama i institucijama kao i raznovrsni oblici praktične i terenske nastave sastavni dio naših studija i jedan od odgovora na potrebe poslodavaca za razvojem stručnog kadra potrebnog za uspješno razumijevanje i primjenu procesa održivog razvoja, jačanja otpornosti na krize i provedbu digitalne transformacije u gospodarstvu i društvu općenito. Osim suradnje u provedbi stručne prakse i terenske nastave s predstavnicima gospodarstva te javnih i privatnih ustanova, takvu suradnju njegujemo i kroz naše Dane karijera koje organiziramo upravo zbog povezivanje studenata s potencijalnim budućim poslodavcima.
Povratne informacije koje prikupljamo od poslodavaca analiziramo i koristimo kao smjernice za poboljšanje postojećih studijskih programa, ali i za razvijanje novih, jednako tako specifičnih studija. Prema dostupnim podacima postoji potražnja za stručnjacima koji su završili neki od naših studijskih programa, pa je tako 84 posto od 5300 završenih studenata zaposleno u struci, a poslodavci prepoznaju kvalitetu stečenih znanja, vještina i kompetencija naših završenih studenata.
Jeste li u proteklih 20-ak godina nadograđivali i razvijali vaše studije? Što vaša ustanova nudi budućim studentima?
U kontekstu stalnih i brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada kontinuirano i sustavno unaprjeđujemo naše studije, a u taj proces aktivno uključujemo sve unutarnje i vanjske dionike – naše studente i nastavnike, alumnije, a posebno poslodavce.
Trenutačno se možemo pohvaliti s deset specifičnih studijskih programa u znanstvenom području tehničkih znanosti. Od ove jeseni, uz stručne prijediplomske studije Upravljanje u kriznim uvjetima, Održavanje zrakoplova, Motorna vozila, Održavanje računalnih sustava i Očna optika, izvodimo i novi stručni kratki studij Digitalne tehnologije koji traje dvije godine i nakon kojeg studenti mogu nastaviti svoje visokoškolsko obrazovanje. Za upis na ovaj studij nije potrebno imati položenu državnu maturu. Trenutačno je to jedini stručni kratki studij u Hrvatskoj u području tehničkih znanosti, a namijenjen je osobama koje žele dodatno usavršiti svoja znanja i vještine iz područja digitalnih tehnologija i time odgovoriti na zahtjeve poslodavaca, uspješno razumijevanje trendova digitalizacije društva, kružnog gospodarstva, zelenih tehnologija i primjene digitalnih tehnologija u različitim područjima.
Od stručnih diplomskih studija uz Krizni menadžment, Informacijske sustave i Logistički menadžment krajem prošle godine dobili smo i dopusnicu za izvođenje stručnog diplomskog studija Optometrija, jedinog takvog studija u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
“Dani kriznog upravljanja” je tradicionalna konferencija VVG-a koja niz godina okuplja krizni i sigurnosni menadžment Hrvatske i regije. Što je u fokusu ovogodišnje DKU konferencije u Opatiji?
Ove godine organiziramo 18. konferenciju DKU, a svih ovih godina trudili smo se biti bolji u organizacijskom smislu i istovremeno atraktivni i jedinstveni u temama. Vjerujem da smo u tome uspjeli i da je DKU zaista mjesto susreta istaknutih stručnjaka i znanstvenika, ali i svih drugih dionika koji se bave pitanjima sigurnosti i upravljanja u kriznim situacijama ne samo iz Hrvatske već i iz Europe i svijeta.
Nakon izuzetno uspješne konferencije DKU prošle godine u Tuheljskim Toplicama koja je u dva dana okupila više od 350 sudionika fokus ovogodišnje konferencije DKU koja će se 3. i 4. lipnja održati u Opatiji bit će na temama iz područja sigurnosti, upravljanja, klimatskih promjena i održivosti, ali i na temama vezanim uz turizam, promet, kulturu, korporacije, primjenu inovacija i tehnologije u identifikaciji prijetnji, procjeni rizika te predviđanju i ublažavanju kriza, javno-zdravstvenim aspektima kriza, pripremljenosti lokalne zajednice na krize, komunikaciji u kriznim situacijama i naravno naučenim lekcijama.
I ove godine konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova RH, Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, a partneri konferencije su Ravnateljstvo civilne zaštite, IFEH, CONRIS mreža….
U kojem je omjeru prisutan sigurnosni (krizni) menadžment u programu rada VVG-a?
S obzirom na to da je krizni menadžment naša orijentacija i to kroz dva studijska programa posvećena upravo ovom području, ne treba dodatno naglašavati važnost kriznog upravljanja u programu rada naše ustanove. S obzirom na sve izazove i prijetnje kojima smo kao društvo izloženi, ovo je područje od iznimne važnosti u prevenciji, a onda i u upravljanju krizama i suzbijanju negativnih posljedica. Ako govorimo o sigurnosnom aspektu u samom upravljanju Veleučilišta, mogu samo reći da je prisutna stalna briga o sigurnosti naših studenata i zaposlenika zauzima posebno mjesto u radu i poslovanju Veleučilišta. U tom kontekstu, poduzimamo sve propisane mjere vezane uz zaštitu na radu i zaštitu od požara. Provedbom učinkovitih mjera zaštite na radu, rizici na mjestima rada svedeni su na najmanju moguću mjeru što pridonosi stabilnosti i sigurnosti poslovanja. Naravno, uz primjenu mjera zaštite na radu, posebnu pozornost pridajemo zaštiti osobnih podataka i informacijskoj sigurnosti.
Sumirajući sve protekle godine po učincima, iz VVG-a ste poručili da se “pozicionirajući kao uspješna visokoobrazovna ustanova, ne samo u zemlji, već i gradeći prepoznatljivost na europskoj karti, Veleučilište Velika Gorica izgradilo je snažnu mrežu uključenosti kroz europske projekte te u znanstveno-istraživačkom području sudjeluje u cijelom nizu aktivnosti”. S kojim projektima i aktivnostima?
Od samog osnivanja Veleučilišta Velika Gorica promiče internacionalizaciju kao važan proces, neophodan za razvoj, kvalitetu i održivost. Uz suradnju s partnerskim ustanovama i tvrtkama u Hrvatskoj, njegujemo i razvijamo suradnju i s brojnim organizacijama i visokim učilištima u inozemstvu kroz Erasmus+ program, kombinirane intenzivne programe (BIP), stručne i znanstvene projekte i mnoge druge.
Imamo izuzetno dobar program mobilnosti koji je pozitivno ocijenila i Agencija za mobilnost i programe EU. Prošle godine smo u sklopu Erasmus+ uspješno proveli jedan od najvećih BIP programa, projekt pod nazivom Blended intensive programme (BIP)- Sustainable Solutions and Crisis Management s partnerskim ustanovama iz Portugala, Poljske, Rumunjske i Estonije, a planiramo ga provesti i ove godine.
Sustavno radimo na prijavi i provedbi stručnih i znanstvenih projekata u kojima sudjeluju naši nastavnici, a neki od njih su: SILVANUS, LEARN4GREEN, ARIANNA, Zamisli STEM i mnoge druge.
I u narednom razdoblju nastavljamo s umrežavanjem i povezivanjem sa stručnjacima iz akademske i stručne zajednice iz Hrvatske i inozemstva s ciljem razvoja i realizacije projekata od zajedničkog interesa.
S kojim obrazovnim kadrom raspolaže VVG i u kojim obrazovnim područjima? Koji studijski programi su vašim studentima najinteresantniji?
Veleučilište trenutačno ima 74 zaposlenika (nastavnog i nenastavnog osoblja), a u nastavni proces uključeni su i vanjski suradnici iz raznih institucija i gospodarskih subjekata. Iako su ovo izazovna vremena, prošle smo godine zabilježili porast broja upisanih studenata za 19%. Postoji interes za upis ne sve studije, ali trenutačno najveću kvotu i broj upisanih imamo na stručnom prijediplomskom studiju Očna optika.
Osim redovnih studijskih programa, Veleučilište prepoznaje cjeloživotno obrazovanje kao sve veću potrebu današnjega društva. Što u tom dijelu VVG može ponuditi?
Na Veleučilištu smo svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja za povećanje sposobnosti prilagodbe i primjene novih znanja, tehnologija i vještina, s obzirom na sve brže promjene u okruženju te smo stoga pripremili i provodimo različite programe cjeloživotnog obrazovanja.
Pratimo trendove i potrebe na tržištu rada, a nove programe cjeloživotnog obrazovanja nastojimo razviti upravo s poslodavcima i gospodarstvenicima, sukladno njihovim potrebama. Neki od programa koje trenutačno nudimo su moduli kriznog menadžmenta i organizacija vježbi kriznog menadžmenta, Cisco akademija, edukacija za čuvara i zaštitara, sigurnost i održivost u turizmu, korporativna održivost, javni i medijski nastup, sigurna škola, full stack web programer, pripreme za državnu maturu i hrvatski jezik za strance, a u pripremi su i novi programi.
Prisutni ste snažno u svojoj i široj lokalnoj zajednici. Koliko je takva suradnja bitna u održivosti obrazovnih programa vaše ustanove?
Od svojeg osnivanja 2003. godine do danas Veleučilište Velika Gorica bilo je i ostalo važan čimbenik razvoja lokalne zajednice. Svjesni smo važnosti svoje društvene uloge i zbog toga kontinuirano njegujemo i potičemo suradnju s brojnim partnerima, gospodarskim subjektima, javnim ustanovama i organizacijama civilnog društva na svim razinama. To je i dio naše misije stoga se rado i uvijek uključujemo, organiziramo i podržavamo sve projekte koji su od interesa za društvenu zajednicu.
S obzirom na to da izvodimo stručne studije, suradnja s poslodavcima i gospodarstvenicima nam je posebno važna. Težimo tome da Veleučilište bude nositelj znanja i jedan od pokretača razvoja i realizacije projekata od zajedničkog interesa s gospodarskim sektorom, a suradnju nastojimo ostvariti kroz praktičnu i terensku nastavu, stručnu praksu, zajedničke projekte, konferencije, razna društvena događanja ali i humanitarne i brojne druge aktivnosti. Već godinama njegujemo suradnju s brojnim partnerima primjerice Ravnateljstvom civilne zaštite, Zrakoplovnim tehničkim centrom, Croatia Airlines, Centrom za vozila Hrvatske, Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Klinikom za dječje bolesti Zagreb, ali i s obrazovnim, zdravstvenim i drugim ustanovama cijele regije, posebno Velike Gorice, grada u kojemu djelujemo…
U okolnostima u kojima živimo teško je predvidjeti budućnost bilo koje slične ustanove. Ipak, kako i gdje vidite Veleučilište u narednih desetak godina?
Suvremeno dinamično okruženje i negativni demografski trendovi zaista predstavljaju izazov pred svako visoko učilište, no iskreno vjerujem u naše potencijale. Veleučilište Veliku Goricu i u budućnosti vidim kao uspješnu visokoobrazovnu ustanovu koja svojim studentima omogućuje kvalitetno i prepoznatljivo visoko obrazovanje u europskome prostoru obrazovanja u skladu sa zahtjevima tržišta rada, vremena i okruženja u kojem živimo, kao snažnim doprinosom razvoju društva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Dražen Najman