Vatrodojava i zaštita od požara

U organizaciji časopisa Zaštita sredinom rujna u hotelu Westin Zagreb održana je konferencija Vatrodojava i zaštita od požara. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice dok su je sponzorski podržale tvrtke Rinigard, Micro Digital, Alarm automatika, Honeyewell, Eccos inženjering, Biss, Securitas, Sokol Security, a partnerski Bosch. Presjek protupožarne sezone dao je Siniša Petkoviček ,načelnik Sektora za program, sigurnost i potporu HVZ-a. Glavni napor požarne sezone kao i rad Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama započeo je 13. lipnja 2022., dok je početak redovite dislokacije vatrogasnih snaga počeo 23. lipnja 2022. godine. Među najvećim požarima tijekom ljetne sezone, spomenuo je požar koji je od 13. do 18. srpnja poharao zaleđe Vodica, područje Mrdakovica i koji se proširio i na područje grada Šibenika, prema naseljima Zaton i Raslina. U gašenju požara sudjelovali su pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci, državna intervencijska vatrogasna postrojba te okolna dobrovoljna vatrogasna društva kao i četiri kanadera. Ovo su ljeto sve županije zabilježile povećan broj požara otvorenog prostora, a ono što je posebno istaknuto je kako su svi požari ugašeni u vrlo kratkom roku.

Članak 44
Stjepan Frančić iz tvrtke Eurostandard govorio je o članku 44. Zakona o vatrogastvu - Povezivanje sustava za dojavu požara na vatrogasnu postrojbu. Prema sadašnjoj praksi i vrstama daljinske dojave na vatrogasne postrojbe ili DVD, dojava u vatrogasnim postrojbama se prihvaća na fiksni telefon (analogni i digitalni), na mobilni telefon, internetskom komunikacijom. Budući da nema tehničkog propisa svaka navedena dojava se smatra zakonski zadovoljajućom (čl. 44. stavak 2), a što u naravi nije niti približno kvalitetno niti jednakovrijedno. Iz dosadašnje prakse od primjene Zakona o vatrogastvu, zbog nepostojanja tehničkih pravila o dojavnim centrima, tijekom testiranja i ispitivanja sustava vatrodojave utvrđeno je da se dojava vrši na način koji nije učinkovit ili je neprimjerena, a primjeri su slijedeći: dojava se vrši telefonom s govornom porukom, vatrogasci neki put ne razumiju ili slabo čuju govornu poruku, pa ne znaju odakle je poziv upućen. Kod govornih dojava, vatrogasac se treba prvo govorno javiti na poziv, a tek iza toga slijedi govorna poruka dojavnika. “Neki vatrogasci to ne znaju ili nisu upućeni, pa kad vršimo provjeru dojave, vatrogasci tvrde da dojavu nisu zaprimili, a arhiviranje ne postoji”, tvrdi Frančić. Naveo je i primjer kada se dojava vrši na mobilni telefon vatrogasca u DVD-u. “Vršeno je testiranje vatrodojave u jednoj školskoj ustanovi koja ima ugovor s DVD-om, a događaj se zbio u vrijeme Uskršnjih blagdana kad u objektu nema zaposlenog osoblja niti domara. Telefon dežurnog vatrogasca za prihvat dojave nigdje nije evidentiran niti kod centrale upisan, domar (koji jedini zna taj broj) u to vrijeme bio je nedostupan na telefon, a zatečene osobe ne znaju ništa o tome. Tijekom ispitivanja izvršeno je višekratno alarmiranje, status na dojavniku centrale pokazuje kako je dojava izvršena, ali povratne informacije od vatrogasca DVD-a nema da je zaprimio alarm. Na kraju ispitivanja, nakon tri sata, saznao se broj DVD-a s kojim imaju ugovor. Na pitanje jesu li dobili požarni alarm, odgovaraju da jesu i da oni to vide po broju koji ga zove, a osim toga po pozivnom broju znaju od koga je upućen poziv. Na pitanje jesu li dobili signal greške sustava, odgovor je bio da nisu i da to i ne treba, jer greške na vatrodojavi se rijetko događaju. Temeljem navedenog postavlja se pitanje kako bi operativno postupio, s kojim sredstvima i u kojem vremenu da se dogodio stvarni požar. Sve je sukladno čl. 44. Zakona o vatrogastvu”, objašnjava.

Frančić smatra da zakonodavac treba hitno i u najkraćem roku izvršiti dopunu postojećeg Zakona o vatrogastvu ili dopunu Pravilnika o sustavima za dojavu požara, kojom bi se propisali jedinstveni tehnički uvjeti i norme za vatrogasne dojavne centre, kako bi se osigurala jedinstvena dojava sukladno važećim EU normama i tehničkim pravilima struke. Također je potrebno propisati operativnu proceduru nakon požarne dojave i dolaska postrojbe na objekt, posebno kako tehnički osigurati brzi i nedestruktivan ulazak u objekt, a ne kao sada da je za operativno djelovanje važan dolazak korisnika s ključevima objekta u roku 30 minuta, dok u objektu traje požarna uzbuna izazvana sustavom vatrodojave, jer čekanje na intervenciju u nastanku požara, svake minute je pogubno. Za navedeno u zemljama našeg okruženja (Austrija, Njemačka, Danska, Švicarska, Francuska, Belgija) imaju već 40-50 godina prakse i tehnička rješenja sukladno EU normama. Bez ispunjenih propisanih tehničkih uvjeta za dojavni centar, procedure ili načina ulaska u objekt te korištenje i rukovanje vatrodojavnom centralom, ne može se ostvariti zadovoljavajuća dojava prema vatrogascima te njihovo operativno djelovanje, jer nisu ispunjeni i usklađeni osnovni operativno tehnički uvjeti sukladno praksi, pozitivnim propisima ili pravilima europske stečevine koji su već godinama zaživjeli i nalaze se u praktičnoj primjeni.

Stalaže ispred ormara VDC-a
O spajanju na vatrodojavni sustav JVP Grada Karlovca, govorio je Darinko Kos, pomoćnik vatrogasnog zapovjednika za tehniku i opremu JVP Grada Karlovca. JVP Grada Karlovca posjeduje vatrodojavni prijemnik Enigma od tvrtke Alarmautomatike s IP dojavnikom. U veljači 2022. godine izvršena je nadogradnja softvera s najnovijim protokolom. Prva Enigma (analogna) u JVP Grada Karlovca instalirana je 2001. godine kada je bilo priključeno svega nekoliko objekata. Vatrodojavni signali u JVP Grada Karlovca zaprimaju se od 80-ih godina, a svaka tvrtka imala je svoj VDP instaliran u postrojbi.

“Projektiranje vatrodojavnog sustava je kompleksna cjelina i ne bi trebalo biti samo ‘copy paste’ sličnih objekata i prostora. U praksi sam doživio svašta i nije mi jasno da neki objekti uopće prođu tehnički prijem. Velika pozornost se obraća na izvedenost linije i brtvljenja što je pohvalno ali odabir, kvaliteta i smještaj samih uređaja je negdje upitna”, rekao je Kos. Dodao je da je za spajanje na prijamnike u vatrogasnim postrojbama potrebno zatražiti podatak s kojom vrstom prijemnika raspolaže vatrogasna postrojba te prema tome i prilagoditi VDC odnosno dojavnik-komunikator kako korisnik usluge ne bi imao dodatne troškove. Potrebna je i bolja suradnja projektnih ureda s vatrogasnom službom u cilju unapređenja cijelog sustava, ali također i razumijevanje vatrogasne službe o problematici sustava. Standardizacijom opreme kod priključenja izbjegla bi se određena problematika. Od problema i nedostataka uočenih na terenu spomenuo je da su servisi VDC-a periodički i godišnji, ima objekata koji od kada su priključeni nisu odradili preglede, korisnici su slabo obučeni za rad i otklanjanje problema na VDC-u, a vatrogasci nisu obučeni da rade s vatrodojavnim sustavima već samo očitaju događaj i odrade intervenciju. Korisnik mora sam znati resetirati sustav, isključiti neispravnu zonu ili otkloniti neku tehničku grešku, dok operateri vrše izmjenu opreme na svojoj infrastrukturi bez ikakve obavijesti što za posljedicu ima prekid komunikacije VDC-a s VDP-om po nekoliko dana i tjedana. Uz to, put u objektu do VDC često je zakrčen, a ima i slučajeva da su složene stalaže ispred ormara VDC-a-. Napajanje switch/rutera, telefonskih centrala i ostale opreme u sustavu vatrodojave nisu pod UPS-om, a problem je što to nije u ničijoj nadležnosti provjere i korisnici za to ne znaju. No, JVP Grada Karlovca spremna je zaprimiti sve vrste vatrodojavnih signala uz uvjete poštivanja kodova te su spremni dati savjet i sudjelovati u pronalasku najboljeg rješenja za specifične prostore s projektnim uredima i izvođačima radova. O centraliziranom rješenju dojave požara i protupožarnog videonadzora govorio je Vedran Mihaljević iz tvrtke Alarm Automatika. Rekao je da objekt koji se štiti mora imati osiguran minimalno jedan kanal komunikacije, a poželjno je dva radi redundancije (kombinacija dva nezavisna kanala). Dostupni kanali komunikacije su analogna telefonska linija (PSTN), TCP/IP mreža, GSM/GPRS, paketni radio (posebni slučajevi). Ugovor s teleoperaterom za jedan od navedenih kanala prije tehničkog prijema objekta je obveza koju korisnici i nadzorni inženjer često zaboravljaju. Također i ugovor s nadležnom JVP prije tehničkog prijema objekta je obveza koju korisnici i nadzorni inženjer često zaboravljaju!

“U praksi na terenu susrećemo necertificirane ili nezadovoljavajuće dojavnike i prijemnike koji ne primaju signale certificiranih dojavnika, a potrebna je i obuka vatrogasnih jedinica”, rekao je Mihaljević. Govoreći o programskim rješenjima za dojavne centra, programsko sučelje ubrzava i olakšava prijem, obradu i odlučivanje operatera prema vrsti zaprimljenog signala; visoka razina automatiziranosti olakšava rad operatera kod višestrukih signala u kratkom vremenu, a također postoji i pohrana događaja - black box funkcija za naknadnu provjeru reakcije operatera, kao i mogućnost vođenja dnevnika događaja s bilješkama. Server- client arhitektura pruža mogućnost instalacije jednog prijemnika sa server programskim paketom na razini ŽVOC-a, te distribuciju obrađenih signala korisnicima u JVP/DVD putem client aplikacije - fleksibilno (šalju se samo informacije o objektima nadležnih postrojbi) i financijski opravdano (jedan prijemnik, jedan server, client aplikacija se instalira na operativno računalo postrojbe). Kada je riječ o integraciji dojavnog centra postoji mogućnost integracije podataka iz aplikacije za prijem događaja u UVI aplikaciju što omogućuje ubrzanu reakciju postrojbe automatskim prijenosom informacija o objektu i ugrozi uz smanjenje ljudske pogreške. Postoji i mogućnost integracije s audio sustavom uzbunjivanja u nadležnoj postrojbi putem predefiniranih poruka, sintetiziranih poruka s informacijama, ili putem izravne komunikacije operatera s udaljene lokacije (npr. ŽVOC) te mogućnost integracije prijenosa podataka putem paketnog radia Tetra radio sustava (‘break in’ funkcija) čime se olakšava koordinacija postrojbi na terenu. Alarm automatika je sudjelovala u Cekom projektu u Rijeci gdje su odabrane dvije lokacije u gradu koje su najkritičnije za požar otvorenog područja koje su povezane s JVP optičkim kabelom. Korištene su pokretne PTZ termalna i vidljiva kamera, ugrađen je algoritam prepoznavanja požara za pokrivanje velikog područja na otvorenom i detekciju požara na udaljenosti do 6 km.

Razvoj inovativne tehnološke platforme
Sandra Bortek iz tvrtke Rinigard predstavila je EU-projekt “Integrirana tehnološka i informacijska platforma za upravljanje požarima raslinja” (SILVANUS) koji je odobren pod natječajem Horizon (Obzor) 2020, pod temom: Prevencija i suzbijanje ekstremnih šumskih požara integracijom i demonstracijom inovativnih rješenja. Trajanje projekta je 42 mjeseca (2021.-2025.). Ukupno raspoloživa sredstva projekta SILVANUS su 24.556.943,75 EUR, s 49 projektnih partnera s tri kontinenta, a među njima su četiri partnera iz Hrvatske: Rinigard, Veleučilište Velika Gorica, Hrvatska vatrogasna zajednica i Micro Digital. Cilj je razvoj inovativne tehnološke platforme, koja će pružati podršku u donošenju odluka kod sprječavanja i sanacije požara, od faze pripreme, preko odgovora na požare, do faze obnove šuma, kako bi se pojačala ljudska, okolišna i gospodarska otpornost prema požarima i klimatskim promjenama.

O sustavima odvođenja dima i topline govorio je Marin Filipović, voditelj razvoja projekata u Securitas Hrvatska. Upoznao je prisutne s dvije vrste sustava: Prirodno odimljavanje i odvođenje topline (NSHEV – Natural Smoke and Heat Extraction Ventilation) koje koristi principe prirodne konvekcije zraka da postigne efekt odvođenja dima i topline; koristi elemente građevine, prozore, krovne kupole, svjetlosne trake, vrata i sl. kao otvore za odvod dima i topline, ali i za dovod svježeg zraka; regulirano je europskim standardom HRN EN 12101-2 za krajnje elemente sustava i prEN 12101-9 za upravljačke elemente sustava. S druge strane Mehaničko odimljavanje i odvođenje topline koristi mehaničke ventilatore za efekt odvođenja dima i topline; regulirano je europskim standardom HRN EN 12101-3 za krajnje elemente sustava. Najčešće greške kod prirodnog odvođenja dima i topline su nedovoljno otvaranje odzračnika, pogrešno smještanje odzračnika, “zaboravljanje” na dovod svježeg zraka i smještaj centrale sustava, a kod mehaničkog odvođenja dima i topline to je napajanje, izbjegavanje korištenja certificiranih komponenti te smještaj komponenti.

Sa sustavima evakuacijskog ozvučenja, sudionike je pobliže upoznao Siniša Pintarić iz tvrtke Honeywell. Izvanredne situacije podrazumijevaju vatru, teroristički napad, životne prijetnje, prirodne katastrofe, tehnički problem i izvanredno stanje. Početno ljudsko ponašanje u hitnim slučajevima karakterizira nesigurnost, netočna procjena, neodlučnost i traže se nove informacije za potvrdu. Alarmni sustavi temeljeni na tonskim signalima u nekim slučajevima su neučinkoviti jer se ne mogu prenijeti sljedeće informacije: Što se dogodilo?; Što učiniti?; Zašto su potrebni sljedeći postupci?; Kako slijediti potrebne postupke? Pintarić je napomenuo da čak 95 posto žrtava požara nastaje u početnoj fazi požara. U slučaju požara ne možemo se stalno oslanjati na znakove za evakuaciju i vrlo je mali vremenski okvir za donošenje ispravne odluke o evakuaciji. Zahtjevi sustava evakuacijskog ozvučenja su alarmiranje ljudi unutar zgrada i njihovog susjednog područja, prilagođene poruke za različite scenarije, voditi ljude u smjeru suprotnom od opasnog područja, prilagodba scenarija prema okolini i vrsti opasnosti, kontinuirana funkcionalnost i osiguranje korisnih alata za vatrogasce. Govorio je o standardima za ozvučenje, fazama evakuacije, ali i regulativii u tunelima. Naime, zbog ozbiljnosti nesreća u tunelima, sigurnost tunela je visoko regulirana industrija. Od dobavljača se zahtijeva ispunjavanje najviših standarda, a svaki sustav i komponenta zahtijevaju pažljivo planiranje i rigorozno testiranje prije puštanja u pogon. Pojasnio je Sinkronizirano longitudinalno sondiranje kao sustav evakuacijskog ozvučivanja u tunelima. Specijalist za projekte i prodaju, Tomislav Lacković, iz Eccos inženjeringa održao je prezentaciju o studiji slučaja Rekonstrukcija i nadogradnja sustava za gašenje na podatkovnom centru tvrtke APIS IT. Istaknuo je da rekonstrukcija i nadogradnja postojećih sustava zadaje niz izazova za projektante, izvođače, investitore i projekt je za sve sudionike procesa znatno zahtjevniji nego u slučaju implementacije novih sustava od nule. Sustav za dojavu požara APIS IT-a izveden je elementima proizvođača Schrack Seconet, a stabilni sustav za gašenje izveden je opremom proizvođača SEVO Systems. Uspješno izvedenim projektom podigla se raspoloživost kritičnih infrastrukturnih sustava, smanjio rizik od unutrašnjih i vanjskih utjecaja te omogućilo bolje funkcionalno povezivanje prostora i opreme.

Scenarij rizika
Haven First Responders - rješenje za upravljanje u kriznim situacijama prezentirali su Mia Dumić i Robert Dimitrovski iz tvrtke Biss. Mobilna aplikacija omogućuje kreiranje intervencija (zapovjednici) i odaziv na poziv (vatrogasci), dok web aplikacija omogućuje unos i administraciju podataka o članovima, opremi, vozilima i intervencijama. U planu je korištenje aplikacije na razini Grada Zagreba za upravljanje intervencijama na razini javnih službi; Live streaming s mobilnim uređajima i dronovima; Dedicated QoS (prioritiziranje mobilnog podatkovnog prometa) kao i tablet verzija.

O vatrodojavi u cestovnim tunelima govorili su Mladen Lozica i Alen Turčić iz tvrtke CTP Projekt. Faktori rizika vezani za požar u tunelu svakako su ograničeni prostor s otežanim uvjetima odvodnje dima i topline, prijevoz opasnih tereta i otežana intervencija vatrogasne jedinice. Cestovni tuneli su mjesta povećanog rizika od požara što na sustav vatrodojave postavlja vrlo stroge zahtjeve. Pojasnili su tipove DTS sustava te rekli da se prevladavajući sustavi automatske vatrodojave u cestovnim tunelima danas baziraju na optičkim senzorskim kabelima, a projektiranje vatrodojave prilagođava se specifičnim zahtjevima pojedinog tunela. Važan zahtjev za komunikaciju vatrodojavnog sustava je da kvar nekog drugog sustava ne utječe na komunikacijsku vezu vatrodojave s COKP-om (Centar održavanja i kontrole prometa) i SDUN-om (Sustav daljinskog upravljanja i nadzora). O važnosti stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara pri procjeni i preuzimanju rizika osiguranja imovine govorio je Hrvoje Cota iz UNIQA osiguranja. Kriteriji za procjenu izloženosti od rizika požara dijele se na izloženost iz procesa, izloženost iz okoline i komunalne usluge, ljudski faktor, prevenciju, kao i fizičke mjere za zaštitu od požara. Na temelju prikupljenih informacija kriterija za procjenu rizika formiraju se scenariji katastrofe - požara. Najbitnija stavka u formiranju scenarija je vrijeme otkrivanja i gašenja početnih požara. U slučaju nepostojanja adekvatne vatrodojave, vrijeme reakcije uzima se kao nedovoljno za otkrivanje i gašenje početnih požara, te se za građevinski objekt, pripadajuću opremu i zalihe uzima najgori mogući scenarij - totalna šteta. U slučaju prisutnosti sustava vatrodojave primjenjuju se popusti na premiju požara. O kriterijima za procjenu rizika ne ovisi samo visina premije, već i prihvatljivost rizika za osiguranje!

Tijekom konferencije održane su i dvije izuzetno dinamične panel rasprave.

Nataša Gajski Kovačić