Prije nego što je izabran za župana, Boris Miletić je od 2006. do 2021. godine bio gradonačelnik Pule. Diplomirao je 1999. godine na Fakultetu ekonomije i turizma ‘Dr. Mijo Mirković’ u Puli. U siječnju 2001. nastavlja edukaciju i stručno usavršavanje na Cleveland State Universityju, Levin College of Urban Affairs, zatim u studenom 2002. godine magistrira na svom matičnom fakultetu na znanstvenom poslijediplomskom studiju ‘Poduzetništvo i makroekonomski menadžment’. Krajem 2007. godine dodatno se usavršava na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Splitu u području korporativnog upravljanja za članove nadzornih i upravnih odbora. Od 2021. obnaša dužnost župana Istarske županije. Sa županom Miletićem razgovaramo o civilnoj zaštiti i otpornosti na katastrofe u Istarskoj županiji.
Na koji je način organiziran sustav civilne zaštite Istarske županije?
Stupanjem na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj uređen je kao sustav civilne zaštite, a čime se ne samo formalno, već i suštinski mijenjaju određeni oblici i sadržaji u provedbi mjera i aktivnosti radi spašavanja ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša u velikim nesrećama ili katastrofama. Jedna od osnovnih novina Zakona je jasnije propisivanje nadležnosti sudionika i operativnih snaga u sustavu civilne zaštite po pitanjima značajnim za integriranje svih djelatnosti snaga, tijela i općenito jačanje sposobnosti cjelokupnog sustav za djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama.
Istarska županija, uvažavajući pitanje sigurnosti ljudi i materijalnih dobara, zbog djelotvornosti i racionalnosti obavljanja poslova zaštite i spašavanja jedinstveno za razinu općina, gradova te Županije, zajedno s gradovima i općinama, prva u Republici Hrvatskoj ustrojava Službu civilne zaštite pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije koja je najorganiziranija operativna snaga civilne zaštite. Služba je ustrojena 1. siječnja 2006. godine te je svojim djelovanjem doprinijela kvalitetnom uspostavljanju sustava civilne zaštite u Istarskoj županiji. U jedinstveni sustav na razini Županije, gradova i općina uvezene su sve organizirane snage koje se bave zaštitom i spašavanjem ljudi i imovine na svim razinama profesionalno i dobrovoljno od tijela uprave, samouprave, ustanova, trgovačkih društava do udruga. Takav sustav civilne zaštite jedinstven je u državi, te mnoge županije i gradovi slijede primjer Istarske županije.
Na koji način se otpornost na izvanredne događaje gradi na razini sustava civilne zaštite Istarske županije?
Sustav civilne zaštite na razini Istarske županije temelji se na organiziranim pravnim osobama koje se zaštitom i spašavanjem ljudi bave u osnovnoj djelatnosti profesionalno i dobrovoljno.
Kao što je već rečeno, radi se o pravnim osobama svih razina organiziranosti od države do općina, a to su vatrogastvo Istarske županije kao najbrojnija organizirana operativna snaga sustava civilne zaštite, Crveni križ Istarske županije, Gorska služba spašavanja te pravne osobe zdravstva, policija, trgovačka društva vodnog gospodarstva, šumarstva, veterinarstva i pravne osobe komunalna poduzeća svih vrsta te sve ostale pravne osobe planovima predviđene u sustavu pomoći građanima.
U proteklom razdoblju najznačajnija ulaganja su bila na opremanju vatrogasnih postrojbi kao jednih od nositelja sustava civilne zaštite. Većina postrojbi je osposobljena i opremljena primarno za gašenje požara, ali u velikoj mjeri i za sve druge intervencije i katastrofe te su u potpunosti spremne za obavljanje planiranih aktivnosti u slučaju potrebe.
Isto tako, važnu ulogu imaju i HGSS-Stanica Istra, Županijski crveni križ te sustav civilne zaštite kao što su udruge građana, primjerice, radio-amateri, ronioci, sportski klubovi sportova na vodi, spasilački i potražni psi, udruge tehničke kulture te izviđači, planinari.
I u njihovo opremanje kontinuirano se ulažu značajna sredstva s razine Županije, gradova i općina kako bi u slučaju potrebe bili sposobni kvalitetno djelovati.
Kao što ste spomenuli, Istra ima vrlo učinkoviti i razvijeni sustav vatrogastva i civilne zaštite u Hrvatskoj. Što je ključno za to?
Vatrogastvo na području Istarske županije ima dugogodišnju tradiciju organiziranosti temeljem potreba za obavljanje zaštite građana i imovine od požara i mnogih drugih opasnosti.
Od 2000. godine kada je vatrogastvo opet u nadležnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave jedinstveno odlukom svih općina, gradova i Županije ustrojen je vatrogasni sustav kroz dobrovoljna vatrogasna društva kao široka osnova, javne vatrogasne postrojbe kao udarna operativna snaga organizirane u sedam područnih vatrogasnih zajednica i sve zajedno objedinjeno u Vatrogasnu zajednicu Istarske županije s jedinstvenim zapovijedanjem.
Vatrogasni zapovjednici vatrogasnih području odlukama općina i gradova imenovani su načelnicima stožera civilne zaštite gradova i općina, a županijski vatrogasni zapovjednik odlukom župana imenovan je načelnikom Stožera civilne zaštite Istarske županije.
Takav ustroj u kojem je Istarska županija jedno jedinstveno požarno područje te vatrogastvo jedinstveno djeluje bez obzira na administrativne granice, nosilac je sustava civilne zaštite, koji je djelotvoran i primjeren potrebama zaštite građana naše županije.
Vatrogastvo se financira pretežno iz proračuna općina, gradova i Županije uz decentralizirana sredstva za javne postrojbe te su posljednjih godina uložena značajna financijska sredstva u tehničko opremanje (nabavljeno je preko 80 vatrogasnih vozila svih vrsta) uz dobivenih 13 vozila s razine države.
Takva organizacija vatrogastva se pokazala izuzetno djelotvornom te je uz policiju i zdravstvo nositelj sustava zaštite građana i velikog broja turista.
Sustav civilne zaštite pokazao se ključnim i tijekom epidemije korona virusa. Na koji način se Istarska županija nosi s još uvijek prisutnom pandemijom?
Korona virus je u samom začetku ozbiljno zaprijetio širenjem iz Italije u Istarsku županiju i kao što se zna bio je smrtonosan.
Stoga je bilo potrebno što prije djelovati kako bi se zaustavilo širenje. Aktiviran je sustav civilne zaštite koji je godinama izgrađivan te su kroz Stožer civilne zaštite Istarske županije u kojem se nalaze svi čelnici pravnih osoba sustava, uključujući i zdravstvo, započeli djelovati i donositi rigorozne odluke o ograničavanjima kretanja i zatvaranjima djelatnosti koje su u početku izgledale pretjerane, međutim vrlo brzo se pokazalo kao jedino rješenje.
Cijelo vrijeme pandemije Stožer civilne zaštite Istarske županije uspješno je upravljao krizom na području naše županije zajedno sa stožerima civilnih zaštita općina i gradova uz punu podršku mene kao župana, svih gradonačelnika i načelnika Istarske županije, pravnih osoba, tvrtki i velike većine građana Istarske županije.
Kao što smo i vidjeli, djelovanje sustava civilne zaštite uz veliku podršku dovelo je i do toga da je spašena turistička sezona 2020. i 2021. godine te je gospodarstvo ostvarilo prihode koji su izuzetno značajni za Istarsku županiju. Jedan period Istarska županija bila je jedina (zelena) zona u Europi.
Pandemija je ostavila velike posljedice, a pogotovo na ljudske živote koji su nepovratno izgubljeni, ali bi posljedice u Istarskoj županiji bile puno veće da nije bilo kvalitetnog sustava civilne zaštite i doprinosa ljudi iz sustava zdravstva, policije, vatrogastva i svih ostalih službi.
Stanje je danas puno povoljnije te se sustav zdravstva s pandemijom nosi bez potrebe aktivnog djelovanja Stožera civilne zaštite.
U kojoj mjeri se Istarska županija oslanja na EU fondove, kada je o sigurnosti i civilnoj zaštiti riječ? Možete li izdvojiti neke projekte koji su u tijeku ili u najavi?
Sustav civilne zaštite i njegovo opremanje zahtijeva velika financijska sredstva koja se ne mogu osigurati u današnjim uvjetima na području županije u onoj mjeri u kojoj je to potrebno da bi se razina podigla na što viši nivo.
Stoga je ključna mogućnost apliciranja projekata i potreba na EU fondove koji se mogu koristiti u okviru određenih projekata direktno ili povezivanjem s institucijama iz EU i iz okolnih država šire regije.
Na taj način već su nabavljena pojedina tehnička sredstva, organizirane su obuke, izrade planova i stjecanja znanja i iskustva iz pojedinih država članica. U tijeku su projekti nabave opreme za saniranje onečišćenja mora, nabava plovila za vatrogastvo, spremni su projekti izgradnje vatrogasnih domova za vatrogasne postrojbe.
Priprema se projekt izgradnje centra svih žurnih službi za područje grada Pule i Istarske županije u Puli te niz manjih projekata međusobne suradnje, edukacija i obuka.
Koje mjere zaštite od požara te sigurnosne mjere zaštite turista i objekata poduzimate uoči početka turističke sezone?
Istarska županija ugosti u ljetnoj turističkoj sezoni veliki broj turista, preko 300 000 ih je smješteno u hotelima, turističkim naseljima, auto kampovima i privatnom smještaju. Zbog toga je izuzetno značajno poduzimanje prvenstveno preventivnih mjera, koje su i zakonom određene, u svim objektima i prostorima gdje se turisti nalaze.
Prvenstveno je to obveza vlasnika i organizatora prostora (turističkih kuća, pravnih osoba).
U te aktivnosti pomoći i organizacije uključene su sve pravne osobe s područja Istarske županije koje su zadužene za zaštitu ljudi i imovine te se zajedno s turističkim zajednicama provode i preventivne aktivnosti upoznavanja ljudi s opasnostima i načinima zaštite.
U pripremi turističke sezone provode se vježbe i provjere sustava pravnih osoba u kojima su smješteni turisti.
Nataša Gajski Kovačić