Prema riječima dopredsjednika udruženja Rohita Singha potrebno je dodatnih 1,5 milijuna rendžera kako bi se zaštitilo 30 posto površine Zemlje do 2030. godine
Protekla godina vrlo je značajna za daljnju afirmaciju Međunarodne udruge rendžera – International Ranger Federation (IRF). No, prije nego što se osvrnemo na ono što je objedinjeno u upravo izdanom dokumentu Highlights of 2024, odnosno ono što IRF želi istaknuti za 2024. godinu, nekoliko riječi o Međunarodnom udruženju rendžera.
Međunarodno udruženje rendžera osnovano je 31. srpnja 1992. na osnivačkoj skupštini održanoj u Nacionalnom parku Peak District National Park u Ujedinjenom Kraljevstvu. Na, u ono vrijeme, jednom od sastanka relativno malog značaja sudjelovali su predstavnici triju vodećih udruga koje se bave zaštitom prirode Engleske, Welsa i Sjeverne Irske (Countryside Management Association - CMA), zatim udruga iz Škotske (Scottish Countyside Rangers Association - SCRA) i udruga rendžera iz SAD-a (U.S. Association of National Park Rangers - ANPR). Na navedenoj osnivačkoj skupštini definirana su dva osnovna cilja nove udruge i to:
Udruga predstavlja otvoreni forum za rendžere iz cijelog svijeta kako bi isti mogli međusobno dijeliti svoje uspjehe u radu, naučene lekcije i tehnike i procedure u svakodnevnoj zaštiti prirode, povijesnih i kulturnih spomenika i nasljeđa.
Udruga će promicati međusobnu razmjenu informacija te tehnologije između onih rendžera koji djeluju u zemljama i područjima gdje postoji ogromna potpora vlasti i širokog pučanstva prema zaštiti prirode na one pripadnike i udruge koje rade u zemljama i područjima gdje postoji vrlo mala ili gotovo nikakva potpora.
Ovako jasno definirani ciljevi naišli su na plodno tlo te su udruzi počeli pristupati pojedinci, udruge i društva širom svijeta. Prvi predsjednik udruge bio je Gordon Miler (2. 8. 1941. – 27. 5. 2023.), rendžer iz UK. Pod njegovim predsjedavanjem IRF je organizirao i prvi svjetski kongres rendžera 1995. godine u Poljskoj. U siječnju 2025. godine IRF broji 208 članskih udruga podijeljenih u sedam svjetskih regija. Regija Europa trenutno broji 42 članske udruge. Ispred Republike Hrvatske kao punopravni član je Hrvatska udruga čuvara prirode - Hrvatski rendžer, te kao pridruženi član udruga Lisina avantura - Matulji.
Postignuća međunarodnog udruženja rendžera predstavljaju i daljnji napor u sveobuhvatnoj zaštiti prirode ali i kulturnih spomenika i ljudskog nasljeđa. Međunarodno udruženje rendžera - IRF od početne inicijative izraslo je u snažnu organizaciju.
Kodeks rendžera
Vrlo značajan podatak u cjelokupnoj afirmaciji rendžera je Kodeks rendžera (Ranger Code of Conduct) koji je nastao krajem 2023. godine na smjernicama definiranim u dokumentu Deklaracije iz Chitwana (Chitwan Declaration). Kodeks rendžera jasno je definirao set snažnih načela ponašanja i postupanja te profesionalne rendžerske etike kako bi se ojačao položaj rendžera u svijetu.
Definicija pojma Rendžer (eng. Ranger):
1. Onaj koji obitava i kreće se otvorenim krajobrazom, nomad,
2. Pripadnik naoružane skupine koja patrolira određenim područjem,
3. Čuvar koji patrolira šumom.
Pojam je prihvatila Međunarodna udruga čuvara prirode - rendžera i označava čuvaricu i čuvara prirode odnosno osobu koja aktivno provodi mjere zaštite prirode na određenom području, aktivno pomaže u prirodoslovnim istraživanjima i monitoringu. Osoba barata vještinama boravka u prirodi uz minimalni ljudski otisak, promotor je ekologije i pravilnog odnosa prema prirodnom okružju.
Živi planet – izvješće za 2024.
IRF je sudjelovao u izradi sveobuhvatnog izvješća o stanju flore i faune u svijetu. Izvješće objedinjuje rezultate praćenja ukupno 5495 živih organizama gdje je jasno naznačeno kako živi svijet pod utjecajem čovjeka opada alarmantnom brzinom. U periodu od 1970. do 2020., gotovo kao kap u moru sveukupnog ljudskog postojanja na Žemlji, evidentiran je pad za katastrofalnih 73 posto! Zabrinjavajući je zaključak izvješća kako se naša Zemlja približava takozvanim točkama bez povratka (eng. tipping point) kada se gubitkom određenih životinjskih i biljnih vrsta i staništa utječe na cijelu biosferu, a time se posljedično i negativno utječe na opstanak čovjeka.
Izvješće navodi pet točaka koje označavaju točke prekretnice koje će se dugoročno negativno odraziti na sudbinu ljudske vrste te želi potaknuti ljudski rod na žurno proaktivno postupanje u zaustavljanju tih životno ugrožavajućih procesa. Točke bez povratka su: Opstanak amazonske prašume, Opstanak velikog koraljnog grebena, Usporavanje morskih struja Atlantskog oceana poglavito Golfske struje, Topljenje ledenog pokrova i Topljenje permafrosta.
10. kongres IRF i Deklaracija iz Hyéresa
Od 7. do 11. listopada prošle godine održan je 10. konges IRF-a, uz sudjelovanje najvećih svjetskih stručnjaka iz područja zaštite flore i faune, koji se desetljećima bave proučavanjem bioraznolikosti te povezanosti čovjeka i prirodnog okoliša razmatrali su složenu situaciju negativnih klimatoloških promjena koje se razvijaju pod negativnim utjecajem čovjeka. Isto tako, jedan od ciljeva kongresa je i daljnja snažna afirmacija rendžera kao onih, koji predstavljaju takozvane liječnike za zdravlje planeta Zemlje. Svjesni složenosti situacije u kojoj se nalazi “zdravlje” naše Zemlje, rendžeri svijeta nastoje poticati poduzimanje konkretnih akcija koje pridonose zaštiti, ne samo zaštićenih prirodnih područja, već i cjelokupnog ruralnog područja koja kroz uzročno-posljedičnu vezu pozitivno utječu na dominantno prebivalište današnjeg čovjeka a to je urbano područje. Bitno je naglasiti da rendžeri prema definiciji i pravnom položaju imaju različite statuse u državama širom svijeta. Iz tog razloga IRF će se u narednom periodu, između ostaloga, zalagati za definiranje profesije rendžer, kao specifične ljudske djelatnosti definirane dužnostima, odgovornostima i kompetencijama; promovirati ključnu ulogu rendžera kao čuvara specifičnih ekosustava koje u konačnici utječu na dobrobit ljudskog života; zalagati se za pozicioniranje rendžera u društvu, njihovu zaštitu te kvalitetu njihova života i rada, ali i raditi na prepoznavanju rendžera kao onih koji prvi odgovaraju u hitnim slučajevima koji direktno ugrožavaju ljudski život te život flore i faune, što uključuje njihovo adekvatno opremanje i osposobljavanje za vrlo složene zadaće koje moraju biti provođene na učinkoviti i siguran način,
IRF je definirao i određene uvjete koji se moraju ispuniti, a izdvajamo prepoznavanje ograničenosti financiranja odnosno velike različitosti u osiguravanju adekvatnih novčanih sredstava za police osiguranja rendžera od posljedica nesretnog slučaja. Bitno je naglasiti kako IRF već nastoji doskočiti tom problemu kroz svoj fond za pomoć obiteljima stradalih rendžera poglavito u zemljama tzv. trećeg svijeta.
Razvidna je namjera IRF koji nastoji postati globalni sudionik, ne samo kroz provođenje efikasnih mjera zaštite flore i faune već i kroz proaktivni napor u jasnom definiranju rendžera kao profesije. IRF kroz organizirano djelovanje i okupljanje rendžera iz svih krajeva svijeta predstavlja jedino takvo organizirano tijelo koje u potpunosti sagledava izazove, specifičnosti i potrebe čuvara prirode odnosno rendžera.
O tome koliko bi takvog stručnog i predanog kadra bilo potrebno za ostvarivanje nekih od projekata životno važnih za opstanak biosfere a time i čovjeka, odnosno da bi se proveo ambiciozan plan (“Plan 30x30”) prema riječima dopredsjednika udruženja Rohita Singha potrebno je dodatnih 1,5 milijuna rendžera kako bi se zaštitilo 30 posto površine Zemlje do 2030. godine.
IRF i sudjelovanje na kongresima u organizaciji UN-a
Netom nakon održanog jubilarnog 10. kongresa IRF je sudjelovao na vrlo značajnim događanjima poput UNTOC COP12 na temu međunarodnog organiziranog kriminala u području lova i krijumčarenja, CBD COP16 konvenciji o bioraznolikosti te na UHFCCC COP29 konvenciji na temu radnog nacrta borbe protiv klimatskih promjena “U solidarnosti za zeleni svijet!”. Sudjelovanje najviših predstavnika IRF-a bio je u cilju daljnje afirmacije rendžera i jačanja utjecaja IRF-a kao sudionika globalnih aktivnosti na zaštiti Zemlje.
Novo vodstvo IRF-a
Netom prije kongresa odabrano je i novo vodstvo, kojeg s početkom 2025. godine čine: predsjednik Cris Galliers (Južna Afrika), dopredsjednik Rohit Sigh (Singapur), tajnik Andy Davies (Australia), blagajnik Mike Lynch (SAD), izvršna tajnica Carlien Roodt (Južna Afrika), te voditeljica razvoja Monica Alvarez Malvido (Meksiko). Uz navedene izabrani su i predsjednici sedam svjetskih regija među kojima je predsjednik Europskog udruženja rendžera (ERF) Lars Scharfe (Njemačka).
IRF Strategija
Po prvi puta definirana je strategija koja jasno pokazuje u kojem će smjeru ići daljnji razvoj udruženja. Strategija svedena pod naziv “Naš strateški plan za 2030”. Strateški plan je podijeljen na tri povezana i nedjeljiva područja, i to:
- 1) Napredovanje i profesionalizam,
- 2) Rendžerska mreža i osposobljavanje,
- 3) Organizacijska održivost i kapacitet.
Naredni, 11. svjetski kongres IRF
Provedenim odabirom pristiglih nominacija određeno je da će se naredni kongres održati u Argentini 2027. godine. Kongres će organizirati udruženje čuvara prirode Argentine (Sindicato de Guardaparques de la RepublicaArgentina - SIGUNARA).
Kompetencije rendžera
Na vrlo jasan i lako razumljiv način opisane su karakteristike koje čine pravog rendžera s potrebnim znanjima, vještinama i karakternim osobinama. IRF je intenzivirao svoje aktivnosti kako bi se stvorili uvjeti za veću uključivost ženskog spola u rendžere, jer je i globalnim istraživanjem postalo sasvim jasno da je trenutačna zastupljenost žena u ukupnom sastavu nedopustivo niska.
Rendžerski popis časti
Svake godine IRF objavljuje zbirni popis na globalnoj razini rendžera koji su, na žalost, stradali profesionalno radeći svoj posao. U 2024. godini ukupno je stradalo 140 rendžera, od toga je u Europi stradalo njih šest. Javnom objavom njihovih imena i država gdje su radili cilj je adekvatno ukazati na njihovu nesebičnu žrtvu u profesionalnom obavljanju svojeg posla rendžera. IRF tako nastoji utjecati na udruženja i vlade kako bi se osigurala adekvatna kompenzacija i daljnja briga za njihove obitelji. Na žalost, velike različitosti u svijetu jasno se vide i kod ovakvih slučajeva gdje u nekim zemljama gubitkom člana obitelji koji je radio kao rendžer obitelji jednostavno ostaju i bez osnovnih primanja za život, pa i njihova daljnja sudbina postaje tako upitna. Radi takve nesigurnosti naravno da je i za očekivati mali odaziv na poslove rendžera. IRF smatra da se odlučnim naporima za jačanje socijalne sigurnosti može pozitivno utjecati i na porast potrebnog broja rendžera.
Piše: Udruga Lisina avantura – Matulji