Pravna praksa je napad na bankomate kaznenopravno odradila u smjeru kaznenog djela teške krađe (za koje je pokušaj kažnjiv) s kaznom zatvora koja se za počinitelje u praksi kreće od godine zatvora na više
Prema podacima Europske udruge za sigurne transakcije, Hrvatska ima najgušću mrežu bankomata od svih država članica Europske unije. Tako u Hrvatskoj imamo čak 12,5 bankomata na 10.000 stanovnika, dok npr. susjedni Mađari imaju 5,2 bankomata, a Slovenci 7,6 bankomata na 10.000 stanovnika. Sa samim brojem bankomata ne bismo nužno trebali povezati i porast broja napada na iste, čega smo svjedoci posljednjih godina. Naime, porast broja napada na bankomate nije isključivo hrvatska, nego međunarodna pojava, a što je utvrdila i Europska udruga za sigurne transakcije koja je u svom izvješću iz 2018. godine istakla kako su fizički napadi na bankomate u Europskoj uniji porasli čak četvrtu uzastopnu godinu.
Imajući u vidu sigurnosne rizike koje nosi novčarsko poslovanje, mjere minimalne zaštite bankomata detaljno je regulirao i propisao zakonodavac Zakonom o zaštiti novčarskih institucija. Tako su neke od propisanih mjera zaštite bankomata primjerice obvezno korištenje protuprovalnog sustava koji detektira nasilni pokušaj ulaza u prostor bankomata, neprekinuti video zapis i sl., a sve s ciljem prevencije i zaštite imovine. Dodatno, kao mjeru osiguranja provođenja propisanih minimalnih mjera zaštite, zakonodavac je novčarskim institucijama (sukladno Zakonu o zaštiti novčarski institucija novčarskim institucijama se, između ostaloga, smatraju: banke, kladionice, mjenjačnice, kasina, zlatarnice i itd.) nametnuo obvezu i imenovanja odgovorne osobe zadužene za provedbu mjera zaštite u novčarskim institucijama. Za nepridržavanje propisanih minimalnih mjera zaštite zakonodavac je odredio vrlo visoke prekršajne novčane kazne koje se kreću od 50.000 kn do 500.000 kn pravnu osobu te od 2.000 kn do 50.000 kn novčane kazne za odgovornu osobu pravne osobe, dok samo nepridržavanje nadzire nadležni državni inspektorat.
Kazneno djelo teške krađe
Napadi na bankomate predstavljaju rizik za imovinu te često život i zdravlje osoba koje se nalaze u blizini napada. Od vrsta napada na bankomate mogu se razlikovati fizički napadi (npr. eksplozivnom napravom) te sofisticiraniji napadi metodama kao što su tzv. skimming (ilegalno kopiranje magnetskih zapisa i zaštite s kreditnih kartica na bankomatima) ili ubacivanjem programa koji koristi slabosti sustava bankomata (tzv. jackpotting).
Bez obzira na vrstu napada, jasno je kako je cilj napada počinitelja na bankomat upravo protupravno oduzimanje tuđeg novca koji je u istom pohranjen, pa se takvim postupanjem počinitelja, u pravilu ostvaruju obilježja kaznenog djela teške krađe iz članka 229. Kaznenog zakona.
Sukladno odredbama Kaznenog zakona, kazneno djelo krađe čini onaj tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, a kazneno djelo teške krađe čini onaj tko počini krađu obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem većih prepreka da dođe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora, na osobito opasan ili osobito drzak način, iskorištavanjem stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom, iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog osobito teškog stanja druge osobe, ako je ukradeno oružje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje služi potrebama obrane, ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja služi za vjerske obrede, ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost, ako je počinitelj pri sebi imao kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili obrane, kao službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti.
Budući da bankomat stvarno predstavlja zatvoren prostor u kojem se nalazi novac i da bi se do njega došlo mora se savladati veća prepreka, pravna praksa je zauzela stajalište da napadi na bankomate u pravilu predstavljaju obilježja kaznenog djela teške krađe, a za koje počinjenje počinitelju prijeti kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora. Pritom je potrebno istaknuti da u slučaju da je vrijednost ukradenih stvari veća od 60.000,00 kn, počinitelju prijeti kazna zatvora u rasponu od jedne d-o osam godina zatvora. Naravno, konkretna kvalifikacija kaznenog djela ovisi o svim okolnostima slučaja, pa kazna neće biti ista ako su npr. radnje počinitelja dovele do povrede života i tijela (npr. smrt osobe koja se nalazila u blizini eksplozije bankomata). Nadalje, važno je istaknuti i kako je sam pokušaj teške krađe kažnjiv sukladno Kaznenom zakonu, tako će se tako kazneni postupak radi počinjenja kaznenog djela teške krađe u pokušaju pokrenuti protiv počinitelja čak ako isti zaista nije otuđio novac iz bankomata, jer nije uspio ili je spriječen u svom naumu.
Načelno bi se moglo istaknuti kako su stručnjaci iz područje zaštite zadovoljni propisanim minimalnim mjerama zaštite bankomata, a osim mjera zaštite, novčarske institucije svoje bilance od napada na bankomate štite policom osiguranja od krađa i sličnih rizika. Iz kaznenopravnog aspekta, pravna praksa je napad na bankomate kaznenopravno odradila u smjeru kaznenog djela teške krađe (za koje je pokušaj kažnjiv) s kaznom zatvora koja se za počinitelje u praksi kreće od godine zatvora na više.
Dominik Musulin, odvjetnik
OD Musulin i suradnici d.o.o.