Krešimir Paić, direktor i suosnivač Eccosa
Naša prednost leži u vlastitom razvoju rješenja, što nam omogućava fleksibilnost i prilagodbu korisnicima. Također, radom u visokotehnološkim zapadnim državama shvatili smo da znanje naših inženjera nimalo ne zaostaje za onima iz inozemstva. Naši stručnjaci mogu odraditi projekte jednako dobro, ako ne i bolje
Eccos je prošle godine obilježio 26. godišnjicu poslovanja i premašio godišnji prihod od 25 milijuna eura, što je u odnosu na 2023. pet milijuna eura više. Otvorili su još jedan ured u Njemačkoj, pa sada pored onog u Kölnu imaju i ured u Frankfurtu. O tome kakvi su im daljnji planovi i ciljevi s njemačkim, odnosno EU tržištem, razgovaramo s Krešimirom Paićem, direktorom i suosnivačem Eccosa.
“Nastavljamo sa strategijom diversifikacije tržišta i djelatnosti čime osiguravamo dugoročnu stabilnost. Naša poslovna strategija temelji se na prodaji stručnog znanja i inovativnih rješenja koja donose veću profitabilnost, dok smanjujemo udio manjih, niskoprofitabilnih poslova. Općenito, angažmane ostvarujemo zato što smo prepoznati kao tvrtka koja posjeduje znanje i iskustvo u razvoju kompleksnih sustava u elektrotehnici, IT-u i sigurnosti. Cilj nam je ne samo držati korak s konkurencijom, već i postavljati nove standarde izvrsnosti u sektoru”, kaže Paić.
Iz vaše perspektive možete li usporediti rad i poslovanje na njemačkom tržištu, s poslovanjem na hrvatskom i tržištu tzv. Adria regije?
Na zapadu je lakše raditi jer se više cijeni kvaliteta rada i poštovanje rokova što nam otvara vrata za nove poslovne prilike. Nasuprot tome, u našoj regiji susrećemo se s različitim drugim interesima koji otežavaju naš rad.
Na koje izazove ste naišli prilikom ulaska na njemačko tržište i osnivanja Deccosa?
Izazovi i rizici koje bih istaknuo su porezne, pravne i tehničke regulative koje treba dobro proučiti te osiguranje financiranja i izdavanje bankarskih garancija za velike poslove.
Zapadno tržište donosi veće mogućnosti, ali i veću konkurenciju. Što izdvaja Deccos od ostalih u sektoru?
Inženjerska smo tvrtka koja izvodi projekte s visokom dodanom vrijednošću znanja i vlastitih rješenja. Naša prednost leži u vlastitom razvoju rješenja, što nam omogućava fleksibilnost i prilagodbu korisnicima. Također, radom u visokotehnološkim zapadnim državama shvatili smo da znanje naših inženjera nimalo ne zaostaje za onima iz inozemstva. Naši stručnjaci mogu odraditi projekte jednako dobro, ako ne i bolje.
Njemačka bilježi i drugu godinu u recesiji. Hoće li se to odraziti na planove Deccosa u ovoj godini?
Njemačka stvarno ima očitih problema međutim, posao oko podatkovnih centara u kojem je Deccos najviše prisutan i dalje raste.
Kako ste najavili, u idućem razdoblju Eccos očekuje nastavak rada za Europsku komisiju u nabavci i ugradnji sigurnosne opreme te održavanju sustava tehničke zaštite. O kojem obimu posla je riječ, i za koje razdoblje?
U prošloj godini sklopili smo tri četverogodišnja ugovora u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti od 34 milijuna eura koja uključuju nabavu i ugradnju sigurnosne opreme u području kontrole pristupa, protuprovale, CCTV-a i daljinskog upravljanja te unapređenja i održavanja sustava tehničke zaštite. Radi se o svim zgradama koje koristi ili kojima upravlja Europska komisija; gotovo 80 objekata u Belgiji te 16 u Luksemburgu uz stalnu gradnju novih.
Što biste kao poduzetnik mogli preporučiti i sugerirati našim tvrtkama koje se odvaže izaći na inozemna tržišta?
Izvozno poslovanje je dobro iz više razloga. Prvo, smanjuje se rizik od poslovanja samo na jednom tržištu, a drugo, trenutačno u Hrvatskoj su brojni veliki projekti sufinancirani fondovima iz EU. Za koju godinu ta će financiranja presahnuti i pojavit će se problem s pronalaskom velikih projekata u Hrvatskoj.
Uložili smo značajan trud, vrijeme i resurse u upoznavanje s tržištima Belgije i Njemačke te smo spremni podijeliti to znanje s tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje. Imamo iskustvo i rado ćemo pomoći i drugima. Poruka koju želim poslati onima koji još nisu izvozno orijentirani je: treba se riješiti kompleksa manje vrijednosti, bolji smo od većine.
Malo i o aktualnostima s domaćeg tržišta. Na Eccos danu ste spomenuli kako puno radite na projektima pametnih gradova uz implementirana rješenja u Dubrovniku, Zagrebu, Poreču, Rijeci. Što je aktualno u tom segmentu u 2025.?
U 2025. godini, nastavljamo aktivno raditi na projektima pametnih gradova, s naglaskom na optimizaciju prometa i pametne sustave parkiranja. Trenutačno smo u završnoj fazi integracije parkirališnih sustava u Rijeci s pomoću naše platforme Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) što će omogućiti objedinjeno upravljanje parkiralištima i garažama na području grada. Ova platforma povezuje različite lokacije i korisnike čime operaterima pojednostavljuje upravljanje, a građanima i turistima omogućava lakše i brže pristupanje informacijama. U sklopu parkirališta i garaža postavljene su e-punionice te je omogućeno punjenje električnih vozila i plaćanje usluge punjenja izravno putem tih postaja.
Također, ugovoreni su novi projekti, poput implementacije parkirališnih rješenja za parkirališta i garaže na Žnjanu u Splitu.
Uz to radite i na željezničkim prugama, odnosno dionicama Hrvatski Leskovac - Karlovac te Križevci – Koprivnica - državna granica. Što sve izvodite na spomenutim dionicama?
Eccos u suradnji s tvrtkom Altpro na projektu implementira sustave tehničke zaštite (videonadzor, kontrola pristupa, protuprovala), vatrodojave i gašenja plinom. Nabrojani sustavi implementiraju se na telekomunikacijskim i signalno sigurnosnim objektima, autopružnim blokovima, elektro-vučnim podstanicama, pružnim radijskim postajama te stajalištima i kolodvorima. Sustav videonadzora također nadzire mostove, nadvožnjake i vijadukte.
Nakon otvaranja nove cijeli tunela Učka ‘prebacili’ ste se na obnovu stare cijevi tunela. Koji su rokovi u obnovi stare cijevi i što će te sve izvesti u tom projektu?
Radimo na rekonstrukciji stare cijevi. Rekonstrukcija je uvijek zahtjevniji proces od izgradnje novog jer nikad ne znate na što ćete naići. Što se tiče rokova, oni još nisu točno definirani.
Dražen Najman