Ljudski nehaj i nepažnja uzrok su 80 posto požara

[ Blaženka Musulin, odvjetnica ]

Gotovo ne prođe dan bez novinskog natpisa o požaru, a sve češći su požari u stanovima i kućama, zapaljenja automobila, kamiona ili autobusa. Materijalna šteta uslijed požara uvijek je velika, ali opasnost po život i zdravlje ljudi ono je što izaziva najjače emocije i složnost ljudi da pomognu stradalima. Nažalost i dalje je najčešći način izazivanja požara ljudski nehaj i nepažnja koji su uzrok u čak oko 80 posto slučajeva. Požari često nastaju i uslijed prirodnih pojava poput udara groma i sl., ali su puno rjeđi uzročnici požara, dok se nažalost među značajne uzroke požara još uvijek ubrajaju namjerno izazivanje ili dječja igra.

Prema statističkim podacima od 2002. do 2011. u Republici Hrvatskoj dogodilo se čak 78.612 požara u kojima je smrtno stradala 371 osoba, a ozlijeđeno je 1.152 osobe, dok je pretrpljena materijalna šteta iznosila čak 5.423.890.220,00 kn pri čemu su u razdoblju od 1991. do 2009. u borbi s vatrom nažalost smrtno stradala 42 vatrogasca.

Prema podacima Vatrogasnog operativnog središta Hrvatske vatrogasne zajednice između 2012. i 2017. na području RH su se dogodila ukupno 32.709 požara, što podmetnutih što prirodnih, koji su obuhvatili ukupnu površinu od 275.479 hektara. Najnoviji podaci govore da se u RH u 2019. zaključno s 31.7. dogodilo 5.314 požara koja su obuhvatila ukupnu površinu od 31.415 hektara što je porast u odnosu na 2018. u kojoj se dogodilo 2.567 požara koji su obuhvatili ukupnu površinu od 5.358 hektara. Dakle, ako nam se čini da stalno čitamo o požarima i da ih ima sve više to je nažalost kao informacija statistički točno.

Prema istim podacima, prosječno trajanje intervencije (od dojave pa do potpunog gašenja, bez potrebe za daljnjim čuvanjem požarišta) u 2019. je iznosilo 1 sat i 53 minute, za 2018. je iznosila 1 sat i 56 minuta, a za 2017. predugih 3 sata i 51 minuta.

Tužan primjer strašnog požara je Kornatska tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007. kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je ili poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio Frane Lučić. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Republiku Hrvatsku. Dana 22. kolovoza 2008. godine, objavljeno je nakon više od osam mjeseci multidisciplinarnog vještačenja stručne skupine kako je uzrok tragedije prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese. Plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 °C, uz brzinu kretanja većom od 40 metara u sekundi.

Uz Kornatsku tragediju jedan od najvećih požara u hrvatskoj povijesti, tzv. majka svih požara, izbio je 17. srpnja 2017. u 00.42 na predjelu Kravar kod Tugara. Na teren je odmah izašlo 109 vatrogasaca s 32 vozila. Zbog jake bure, kao i turbulentnih strujanja, zračne snage nisu mogle sigurno pristupiti požarištima. Vatrena fronta bila je duga oko 10 kilometara i široka 2 kilometra. Gusti oblak dima, koji se cijelog dana stvarao iznad Mosora skrio je Sunce i zatamnio nebo nad cijelim splitskim područjem, a prema satelitskim snimkama NASA-e bio je vidljiv iz svemira i protezao se sve do Italije.

Osiguranje imovine od požara
S obzirom na sve učestalije požare logično je kako je i osiguranje od požara i elementarnih šteta nastavilo premijski rast kroz prethodne godine pa je tako premija generirana tijekom 2018. godine na tržištu RH bila za 90 milijuna kuna veća od primjerice premije 2014. godine od kad se počeo bilježiti trend povećanja tog osiguranja. Nažalost potreba za požarnim osiguranjima raste i zbog sve veće potrebe za osiguranjem priključnih rizika, koji su se uslijed vremenskih nepogoda počeli pojavljivati u prethodnim godinama, kako u zemljama u okruženju, tako i u Republici Hrvatskoj, zbog sve učestalijih poplava.

Moguće je zaključiti policu osiguranja i osigurati se za štetu koja nastane od požara, no pritom je važno kakvi su Opći i posebni uvjeti koji su sastavni dio ugovora, a osiguratelj je dužan o njihovom tekstu obavijestiti ugovaratelja osiguranja ako već nisu otisnuti na samoj polici.

Što je sve obuhvaćeno osiguranjem i kakve sve uvjete osiguranik treba ispuniti da bi polica pokrivala štetu od požara?

Načine na koji se može osigurati imovina i mogućnosti osiguranja predlaže predstavnik osiguranja, zastupnik prilikom ponude opcija koje nudi. Prodajni zastupnik u osiguranju treba znati sve od pokrića do štete, te moći zajedno s poduzetnikom, vlasnikom kuće ili stana, dakle ugovarateljem osiguranja izabrati najbolju opciju, odnosno potrebe za upravo takvom vrstom osiguranja koju nudi.

Tako možete zaključiti policu osiguranja kućanstva kojom se štiti dom od požara, oluje, lomova i raznih drugih nevolja. Uzevši u obzir razne elementarne nepogode, najaktualnije su police kojima se može osigurati od poplava i bujica te izlijevanja vode, a što je posljednjih godina problem s kojim se susreću mnogi stanovnici poplavljenih područja, kao i od požara, s obzirom na potencijalno katastrofalne požare koji prijete u ljetnoj sezoni.

Bitno je istaknuti kako je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom. Osiguranik je dužan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice. Prema općim uvjetima osiguranja požarom se smatra vatra nastala izvan određenog vatrišta ili vatra koja je vatrište napustila i sposobna je širiti se dalje vlastitom snagom.

Predmet osiguranja je sam objekt, uključujući zidove, podne obloge, instalacije i druge fiksne dijelove građevine, kao i oprema (stolarija, stakla, klima uređaji i sl.), a ovisno o polici i pokretna imovina (namještaj, kućanski aparati, osobne stvari).

U slučaju da dođe do neželjenog događaja, odšteta se za nekretninu procjenjuje na temelju nove građevinske vrijednosti objekta (vrijednost kada biste isti objekt s istom konstrukcijom ponovno gradili uključujući i troškove arhitekta te ostale troškove projektiranja i sl.), dok se za pokretnu imovinu može dobiti odšteta maksimalno do osigurane vrijednosti u slučaju uništenja, a u slučaju oštećenja može se dobiti iznos nužnog troška popravka, a maksimalno osigurana vrijednost stvari umanjena za vrijednost ostatka.

Smatra se da je u osiguranju stvari nastao osigurani slučaj onoga trenutka kad je jedan od osiguranih rizika iznenada i neočekivano počeo djelovati na osigurani predmet i oštećivati ga ili činiti štetu.

Dakle, moguće je osigurati se od opasnosti požara, ali samo prije nego je osigurani slučaj nastao, naime ništav je ugovor o osiguranju opasnosti od požara, ako je osigurani slučaj u trenutku sklapanja police već nastao ili je bio u nastajanju.

Nakon nastupa osiguranog slučaja dužni ste se obratiti vašem zastupniku ili osiguratelju te ih informirati o nastupu osiguranog slučaja i opsegu štete. Štetu koja se dogodila zbog požara dužni ste nakon saznanja prijaviti i nadležnoj policijskoj ispostavi te zatražiti od njih potvrdu prijave. Potrebno je sastaviti popis predmeta i uništene vrijednosti.

Treba znati da osiguranje ne pokriva štetu na dimnjacima nastalu u vezi s njihovom funkcijom u vida čađe ili osmuđenja ili štetu koja je na stala na dimnjaku uslijed neodržavanja. Također, nisu pokrivena oštećenja na stvarima nastala zbog izlaganja vatri ili toplini radi obrade ili u druge svrhe (na primjer prilikom glačanja, sušenja, prženja, pečenja i sl.) kao ni štetu nastalu progorenjem od cigarete, osmuđenjem te štetu nastala zbog vrenja, odnosno zagrijavanja kuhanjem i sl. Električni spoj se ne smatra vatrom niti u slučaju kada je povezan s pojavom svjetla. Osiguratelj nadalje nije dužan naknaditi štete koju je osiguranik namjerno prouzročio kao i štetu prouzročenu uslijed ratnih događaja bilo koje vrste.

Ako je proveden uviđaj, podignuta optužnica ili donesena odluka u kaznenom postupku, osiguranik je dužan o tome izvijestiti osiguratelja, pa i onda kada je već prijavio nastanak štetnog događaja.

Kaznena odgovornost
Odredbama Kaznenog zakona RH naznačena su kaznena djela protiv Opće sigurnosti. Među ostalim, nabrojana su kaznena djela poput: Dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, teška kaznena djela protiv opće sigurnost i druga poimenično nabrojena djela.

Izdvojit ćemo neke od odredbom članaka KZ RH a koje se odnose na požare. Primjerice člankom 215. KZ RH propisano je:

Tko požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Kaznom iz ovoga članka kaznit će se tko ne postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu ili te naprave ne održava u ispravnom stanju, ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje, ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega.

Tko kaznena djela iz ovoga članka počini iz nehaja kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Odredbom članka 222. KZ RH propisano je:

Ako je kaznenim djelom iz članka 215. prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je kaznenim djelom prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Ako je kaznenim djelom iz članka 215. počinjenog iz nehaja prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, odnosno kaznom od jedne do osam godina zatvora ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba.

U praksi
U konkretnom slučaju pravo Frane Lucića na naknadu cjelokupne štete koja mu je nastupila uslijed požara na Kornatima proizlazi iz odredbi Zakona o obveznim odnosima (ZOO) kao i odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu.

Odredbom članka 1045. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje pri čemu je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odredbom članka 1085. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

Oštećeni ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

Odredbom članka 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

Nadalje, osima prava na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti oštećena osoba ima pravo i na naknadu nastalih troškova liječenja kao i druge imovinske štete koju je pretrpjela uslijed štetnog događaja, a što proizlazi iz odredbe članka 1095. ZOO-a kojom je propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

Odgovornost poslodavca
Bitno je istaknuti kako je Zakonom o radu i Zakon o zaštiti na radu utvrđena objektivna odgovornost poslodavca za štetu koju njegov radnik pretrpi na radu ili u svezi s radom.

Prava vatrogasaca vezana uz ozljede zadobivene na radu utvrđena su Zakonom o vatrogastvu. Tako profesionalni vatrogasac, koji je rješenjem zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova vatrogasca zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja je nastupila u obavljanju vatrogasnih poslova, zadržava plaću u visini prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije nastupa nesposobnosti za rad i druga prava iz radno-pravnog odnosa, i to od dana donošenja odluke o nesposobnosti do dana izvršnosti rješenja nadležne službe koja odlučuje o pravu na mirovinu.

Profesionalnom vatrogascu kojem je prestao radni odnos radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije stjecanja prava na invalidsku mirovinu, uvećane 12 puta.

Profesionalnom i dobrovoljnom vatrogascu kod kojeg se, zbog ozljede koja je nastupila u obavljanju vatrogasnih poslova ili povodom obavljanja tih poslova, u postupku ocjene radne sposobnosti odnosno u postupku po zahtjevu za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja i utvrdi tjelesno oštećenje od najmanje 80 posto i koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane 24 puta i stambeno zbrinjavanje.

Osoba koja pruži pomoć vatrogascu u obavljanju vatrogasnih poslova i tim povodom bude ozlijeđena, razboli se ili je spriječena za rad, a nije osigurana po drugoj osnovi, za vrijeme liječenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za slučaj djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom ili bolešću ima prava iz mirovinskog osiguranja na teret Hrvatske vatrogasne zajednice kao i profesionalni vatrogasac.

Ako se dobrovoljni vatrogasac ozljedi pri obavljanju vatrogasne djelatnosti i/ili vatrogasne aktivnosti, tako da je njegov organizam oštećen najmanje za 20 posto, pripada mu pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini jedne proračunske osnovice utvrđene Zakonom o izvršavanju državnog proračuna.