Kibernetički kriminal i terorizam - najveće globalne prijetnje

- Nacionalne države kontinuirano provode niz sofisticiranih napada na različite američke baze podataka.  Sve sofisticiraniji su napadi iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje; 

- Kibernetički sindikati, koji su u suštini kriminalna poduzeća u potrazi za krađom i prodajom informacija uz veliki profit;

- Oni koji žele izvuči novac iz poduzeća ili vladine agencije putem Ransomwarea i drugih programa, čega ima sve više u cijeloj zemlji;

- Hakeri pojedinci i grupe koji žele izazvati kaos i prekide kao sredstvo za stvaranje političke izjave ili, jednostavno, samo za zastrašivanje i uznemiravanje drugih;

- Teroristčke grupe koje koriste internet za vrbovanje, poticanje, propovijedanje, angažiranje i izravne napade. Iako dosad korištenjem interneta nisu nanijeli fizičku štetu na infrastrukturi, logika govori da je to izgledno. 

Sve ove prijetnje su sve složenije, s naglaskom na veće ciljeve i kombiniranje više taktike za dobivanje željenih povlaštenih informacija. Kriminalci sve više prikupljaju informacije putem društvenih medija, pogotovo o zaposlenicima jer su tamo gdje rade sustavi napravljeni da je u njih sve teže ulaziti izvana. Stoga ljudi postaju slaba karika. FBI se fokusira na pet različitih načina u cilju smanjenja negativnog utjecaja kibernetičkih prijetnji kao i za ublažavanje možebitnih posljedica. Među njima su:

1. Bolje korištenje kadrova: FBI je 2015. formirao kibernetički akcijski tim koji se sastoji od raznih stručnjaka koji mogu odgovoriti na incident u trenu i u zemlji i u svijetu.

2. Sažmi svijet: Žele pojednostaviti način razmjene podataka o kibernetičkim incidentima tako da informacije stignu pravovremeno do pravih osoba.

3. Nametanje troškova hakerima: Progon i zatvaranje kriminalaca je učinkovito sredstvo za odvraćanje hakera, jer će znati da ih se neće pustiti da rade nekažnjeno.

4. Pomoć državi i lokalnim snagama: Budući FBI ne može sam podnijeti toliko slučajeva pokrenuto je partnerstvo s državnim i lokalnim policijama da istražuju kibernetički kriminal u njihovoj nadležnosti.

5. Bolji rad s privatnim sektorom: Činjenica je da mnoge organizacije ne prijavljuju da su bile žrtve kibernetičkog kriminala. Potrebno je pomagati im da shvate da im je u interesu da prijave i rade s FBI-om na otkrivanju počinitelja.

 

Comey smatra da je islamska država iz temelja promijenila način djelovanja terorističkih skupina. Dva su izazova pred FBI-om, a to su pronaći one koji žele putovati u inozemstvo, trenirati i boriti se za ISIL i naći one koji šire svoju online propagandu. Šef FBI-a vjeruje da će ISIL biti uništen, a problem će eskalirati kad se borci vrate u svoje domove na Zapadu. Radi se o stotinama loših ljudi, obučenih i očvrsnutih na nevjerojatne načine. To će biti potpuno izgubljeni ljudi, koji će pokušati donijeti borbu ponajprije u Europu. Državnim agencijama praćenje osumnjičenih terorista otežavaju tech tvrtke pravdajući se zaštitom privatnosti svojih klijenata.

Comey je bio jedan od ključnih predavača na 62. godišnjem seminaru i izložbi ASIS 2016. Svoj je govor održao u nastupu otvorenom samo za članove CSO- a (Centar za rukovođenje i razvoj) i njihove goste.

 Sigurnosni stručnjaci iz 109 zemalja okupili su se u američkom gradu Orlandu, od 11. do 15. rujna 2016. na najvećem godišnjem okupljanju sigurnosne struke s najvećim obrazovnim programom i najvećom izložbom tehničkih noviteta uz demonstraciju njihove primjene. . Glavni govornici bili su ministar Američke domovinske sigurnosti Jeh C. Johnson i već spomenuti direktor FBI-a James B. Comey. Oni su naglasili ključne teme, a posebno uspon napada osamljenih vukova, rizik od hakerskog napada na kritičnu infrastrukturu te potrebu za većom suradnjom javnog i privatnog sektora.

Jeh C. Johnson, ministar Domovinske sigurnosti u svom je izlaganju naglasio ulogu privatne sigurnosti u borbi protiv terorizma. Govorio je o važnosti odnosa između javnog sektora i privatnih sigurnosnih društava. Taj odnos pomaže održavanju sigurnosti nacije od novog vala prijetnji s kojima je suočen američki narod. Rekao je da iako su izgledi za koordinirani teroristički napad poput onog prije 15 godina manji s obzirom na niz poboljšanja koja su od tada napravljena u sigurnosnoj infrastrukturi i obavještajnim operacijama, prijetnja terorizma nije oslabila, nego je narasla u složenosti. Na često novinarsko pitanje „jesmo li sigurniji“ Johnson je odgovarao „da“ u smislu sličnog napada, međutim to se ne može reči za napade tzv. „usamljenih vukova“ ili teroristički inspiriranih napada poput onog koji se u prosincu prošle godine dogodio u San Bernandinu ili prije nekoliko mjeseci u Pulse klubu u Orlandu. 

„Partnerstvo između javnog i privatnog sektora u sigurnosti – Ministarstvo domovinske sigurnosti, FBI, Ministarstvo obrane,  obavještajne zajednice,  sigurnosni aparat američke  vlade, državno i lokalno zakonodavstvo, s jedne strane i sigurnosni stručnjaci na poslovima javne sigurnosti i zaštite naše domovine u privatnom sektoru – nikad nije bilo važnije obzirom na sadašnju prijetnju u okruženju. Moramo sada više nego ikada, funkcionirati kao učinkovito partnerstvo, za dobrobit ljudi kojima služimo“ rekao je Johnson. „Amerikanci su elastična, jaka nacija. Uvjek su se vratili jači nego što su bili prije“ kazao je Johnson i dodao da nije slučajno da se nakon bombardiranja bostonskog maratona 2013. iduće godine za maraton 2014. prijavilo tisuće dodatnih trkača.    

 

U program godišnjeg okupljanja je prvi put uvršten „Sigurnosni tjedan“ koji je pripreman za promociju iduće godine, ali je tragedija u Pulse klubu u Orlandu, bila povod da se to učini ove godine. U lipnju je u pucnjavi u spomenutom klubu napadač ubio 49 osoba, a 53 ranio. Tijekom „Sigurnosnog tjedna“ održan je niz seminara za lokalne tvrtke i organizacije kako bi se što bolje pripremili za trenutne prijetnje fizičkoj sigurnosti. Program je bio otvoren za članove svih lokalnih organizacija u zajednici za provedbu zakona, vatrogasce, društvene organizacije i poduzeća. To su ljudi i skupine koje se ne smatraju metom nasilja te nikada nisu razvili kvalitetne sigurnosne programe. Posebni je program za sigurnosnu nadogradnju u školama koji uključuje i natječaj za najbolje eseje. 

Najbolja škola nagrađena je s 20 000 $. Pokrovitelj akcije je Ministarstvo domovonske sigurnosti (DHS).

Ovogodišnjem ASIS 2016 prisustvovalo je šest članova hrvatskog ogranka. Dvoje od njih (Ivica Zvonko Miljak i Eduard Štor) bili su prezentatori s članovima iz Srbije (Marko Šukilović) i iz Njemačke (Axel Petri) na temu „Sigurnosni rizik od izbjeglica u Europi“ . Među 32 postera koji su bili prihvačeni i izloženi uz jednosatnu prezentaciju bio je i poster „CSO Centar 2016 istraživanje: Istraga kriminala top menađera“ (Miljak i Štor). 

Poster prezentira rezultate online istraživanja koje je među članovima CSO Centra u travnju proveo Ivica Zvonko Miljak. Rezultati su zainteresirali i prvog operativca ASIS-a Michaela Gipsa, koji je na čelu cjelokupne obrazovne i izdavačke aktivnosti.  ASIS je po završetku događanja preuzeo poster i izložit će ga na godišnjem sastanku i izložbi najvećeg američkog ogranka - New York iduće godine.

ASIS ima više od 35 000 članova u svijetu i više od 220 ogranaka. Na godišnjem okupljanju bilo je više od 22 000 registriranih iz 109 zemalja. Održano je više od 250 edukacijskih sjednica, pri čemu je paralelno korišteno više od 40 dvorana. Preko 550 izlagača izložilo je najnovije proizvode i usluge, a njih 80 posto već je rezerviralo prostor za ASIS 2017.           

Obzirom na broj sudionika i specifičnost događanja, očekivano, nekoliko stotina zaštitara osiguravalo je ASIS 2016. Novost u osiguranju skupa su bile ophodnje i kontrola glavnih ulaza s psima s vodičima ) a u glavnim prostorima su patrolirali autonomni sigurnosni roboti.