Vitomir Begović
Europski parlament glasanjem je 376 zastupnika za mandat o pregovorima s državama članicama, 212 protiv, a 15 suzdržanih, odobrio odluku o početku pregovora o novim mjerama za poboljšanje uvjeta za radnike na digitalnim radnim platformama.
Broj aktivnih platformi u Uniji povećao se sa 463 u 2016. na 516 u ožujku 2021. U istom razdoblju gospodarske platforme u Uniji gotovo su se povećale, s procijenjenih 3,4 milijarde EUR u 2016. na oko 14 milijardi EUR u 2020. Većina aktivnosti takvih platformi odnosi se na usluge taksija i dostave hrane, na koje je pandemija bolesti COVID-19 snažno utjecala (–35 % odnosno +125 %). Platforme koje su podrijetlom izvan Unije imaju važnu ulogu u gospodarstvu platformi Unije.
U prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi, između ostalog se ističe da se čl.31 Povelje Europske unije o temeljnim pravima predviđa pravo svakog radnika na poštene i pravične radne uvjete kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.
Novim pravilima reguliralo bi se kako ispravno odrediti radni status radnika na platformama i kako bi platforme za digitalni rad trebale koristiti algoritme i umjetnu inteligenciju za praćenje i ocjenjivanje radnika.
Skupom pravnih instrumenata predviđaju se minimalni standardi u pogledu radnih uvjeta i radničkih prava u cijeloj Uniji. To posebno uključuje Direktivu (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predviđenim radnim uvjetima, Direktivu 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o radnom vremenu, Direktivu 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i druge posebne instrumente o aspektima kao što su zdravlje i sigurnost na radu,trudne radnice,ravnoteža između poslovnog i privatnog života,rad na određeno vrijeme,rad na nepuno radno vrijeme,upućivanje radnika,obavješćivanje i savjetovanje s radnicima.
Sudska praksa
Ti pravni instrumenti bili su predmet tumačenja Suda Europske unije, a posebno u relevantnoj sudskoj praksi u skladu s kojom se vrijeme „pripravnosti”, odnosno koje su mogućnosti radnika za obavljanje drugih aktivnosti znatno ograničeno, smatra radnim vremenom. Tumačenje Suda posebno je važno za radnike koji rade putem platformi i koji provode 8 do 9 sati istovremeno obavljajući neplaćene zadatke, kao što su istraživački poslovi, čekanje na zadatke, sudjelovanje u natječajima za dobivanje zadataka i pregledavanje oglasa za posao, što se ne smatra radnim vremenom kad su pogrešno klasificirani kao samozaposleni. Iako tim instrumentima radnicima pruža određenu razinu zaštite, oni se ne primjenjuju na stvarno samozaposlene osobe.
Iako se postojećim ili predloženim pravnim aktima Unije predviđaju određene opće zaštitne mjere, za izazove u radu putem platforme potrebne su dodatne posebne mjere. Kako bi se razvoj rada putem platformi oblikovao na održiv način, potrebno je da Unija utvrdi nove minimalne standarde u pogledu radnih uvjeta kako bi riješila probleme koji proizlaze iz rada putem platformi i zaštitila prava radnika koji rade putem platformi. Radnicima koji rade putem platforme i ako je primjenjivo,osobama koje rade putem platforme trebalo bi osigurati niz minimalnih prava, ispravno utvrđivanje njihovog ugovornog statusa kao i poštene i pravične radne uvjete, promicanje transparentnosti, pravednosti,odgovornosti i nediskriminacije te sprječavanje rizika za zdravlje i sigurnost u algoritamskom upravljanju te poboljšanje transparentnosti rada putem platformi, između ostalih u prekograničnim situacijama i osiguravanja prava na kolektivno pregovaranje u skladu s nacionalnim pravom i praksom.
To bi trebalo riješiti u cilju poboljšanja pravne sigurnosti, stvaranja jednakih uvjeta za digitalne radne platforme i pružatelja usluga izvan interneta te podupiranja održivog rasta digitalnih platformi uniji. Kako bi se to postiglo, osobe koje se rade putem digitalne radne platforme trebalo bi ispravno klasificirati s obzirom na njihov ugovorni status kako bi mogle pristupiti mjerodavnom nacionalnom pravu o radu i socijalnoj zaštiti.
Jedan inspektor rada na 10 000 radnika
Kako bi se osigurala učinkovita provedba inspekcijskog rada, državne članice trebale bi imati dovoljno inspekcijskog rada, u skladu s Konvencijom ILO-a br. 81 o inspekciji rada i Izvještaju ILO-a br. III o 95. međunarodnoj konferenciji rada 2006., u kojem se preporučuje jedan inspektor rada na 10 000 radnika. Države članice trebale bi svake godine odrediti nacionalni cilj za broj inspekcija koje je potrebno provesti u pogledu sektora djelatnosti u kojima djeluju digitalne radne platforme kako bi se osigurala ispravna klasifikacija radnika.
Europska komisija je provela savjetovanje sa socijalnim partnerima u dvije faze, u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Socijalni partneri nisu se sporazumjeli o ulasku u pregovore o tim pitanjima. Međutim, važno je da u tom području postoje poduzetničke mjere na razini Unije prilagodbom ćeg pravnog okvira nove vrste rada putem platforme i upotrebe automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka.
Pregovori o novom zakonu mogu se započeti nakon što države članice usvoje svoja stajališta. Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na osobe koje u Uniji rade putem platforme i koje imaju ugovor o radu, ili za koje se na temelju ocjene činjenica smatra da imaju ugovor o radu, ili su u radnom odnosu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom. primjenjivima u svakoj državi članici, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda. To bi trebalo uključiti situacije u kojima radni status osobe koja radi putem platforme nije jasan, kako bi se omogućilo ispravno utvrđivanje tog statusa. Odredbe o algoritamskom upravljanju koje se odnose na obradu osobnih podataka trebale bi se primjenjivati i na stvarno samozaposlene osobe i na druge osobe koje rade putem platformi u Uniji, a koje nisu u radnom odnosu.
Rad putem platformi,posebno rad putem internetskih platformi,podrazumijeva niz već poznatih, ali i novih rizika za sigurnost i zdravlje na rad, i u fizičkoj i u psihosocijalnoj sferi. Osim toga, osobe koje rade putem platforme izložene su specifičnim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima.
Mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu
Direktivom Vijeća 89/391/EEZ63 uvode se mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, uključujući obvezu poslodavaca da procijene rizike za zdravlje i sigurnost na radu. Budući da sustavi automatiziranog praćenja i donošenja odluka mogu znatno utjecati na sigurnost radnika te fizičko i mentalno zdravlje osoba koje rade putem platforme, digitalne radne platforme trebale bi izbjeći te rizike, procijeniti rizike koji se ne mogu izbjeći, suzbijati rizike odmah u korijenu, ocijeniti jesu li zaštitne mjere sustava primjerene za uklanjanje tih rizika i poduzeti odgovarajuće preventivne, zaštitne i korektivne mjere. U tom kontekstu posebno je relevantna obveza poslodavca da rad prilagodi pojedincu,osobito u pogledu uređenja radnih mjesta,izbora opreme za rad te metode izbora rada i proizvodnje,u prvom redu s ciljem ukidanja monotonog i automatskog rada da se smanji njihov učinak na zdravlje.
Prijedlogom Direktive od poslodavca se zahtijeva da se savjetuju s radnicima i predstavnicima radnika te da im se omogući da sudjeluju u raspravama o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Konkretno, planiranje i uvođenje novih tehnologija trebalo bi postati predmetom savjetovanja s radnicima i predstavnicima radnika u pitanjima odabira opreme, radnih uvjeta i radne okoline i njihovih posljedica na sigurnost i zdravlje radnika.
Kako je iu Hrvatskoj u porastu rad putem digitalnih paltformi, traži se za angažirano sudjelovanje u procesu donošenja Direktive o novim mjerama za poboljšanje uvjeta za radnike na digitalnim radnim platformama, njihova temeljna prava i slobode te zdravlje i sigurnost.