Foto: UN
"Znanost o klimi je jasna: idemo u krivom smjeru", zaključak je velikog UN-ovog izvješća o klimi objavljenog ovog tjedna, s fokusom na povećanje emisija fosilnih goriva i porast stakleničkih plinova, koji su sada rekordno visoki, što stavlja pod ozbiljni upitnik planove za smanjenje globalne temperature i izbjegavanje klimatske katastrofe.
Istraživači koji stoje iza projekta "Uniting in Science", kojim koordinira Svjetska meteorološka organizacija (WMO), proučavali su nekoliko čimbenika povezanih s klimatskom krizom - od emisija CO2, porasta globalne temperature i klimatskih predviđanja; do “točaka preokreta”, urbane klimatske promjene, ekstremnih vremenskih utjecaja i sustava ranog upozoravanja.
Jedan od ključnih zaključaka izvješća jest da je potrebno mnogo ambicioznije djelovanje ako želimo izbjeći fizičke i socioekonomske učinke klimatskih promjena koje imaju sve razorniji učinak na planet.
Koncentracije stakleničkih plinova nastavljaju rasti do rekordno visokih razina, a stope emisija fosilnih goriva sada su iznad razina prije pandemije, nakon privremenog pada zbog lockdowna, što ukazuje na veliki jaz između težnji i stvarnosti.
Gradovi, u kojima žive milijarde ljudi, odgovorni su za do 70 posto emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem: oni će se suočiti sa sve većim socio-ekonomskim učincima, od kojih će najveći teret imati najugroženija populacija.
Kako bi se postigao cilj Pariškog sporazuma, odnosno zadržavanje rasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina, obećanja o smanjenju emisije stakleničkih plinova moraju biti sedam puta veća, stoji u izvješću.
Visoka vjerojatnost klimatske "točke preokreta"
Ako svijet dosegne klimatsku "točku preokreta", bit ćemo suočeni s nepovratnim promjenama klimatskog sustava. U izvješću stoji da se to ne može isključiti: proteklih sedam godina bile su najtoplije zabilježene i postoji gotovo 50-50 vjerojatnost da će u sljedećih pet godina srednja godišnja temperatura privremeno biti 1,5°C viša od prosjeka 1850-1900.
Autori izvješća ističu nedavne, razorne poplave u Pakistanu, koje su dovele do trećine zemlje pod vodu, kao primjer ekstremnih vremenskih događaja u različitim dijelovima svijeta ove godine. Drugi primjeri uključuju dugotrajne i jake suše u Kini, Rogu Afrike i Sjedinjenim Državama, šumske požare i velike oluje.
"Znanost o klimi sve više može pokazati da su mnogi od ekstremnih vremenskih događaja s kojima se susrećemo postali vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje su izazvali ljudi", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
“Vidjeli smo to više puta ove godine, s tragičnim učinkom. Važnije je nego ikad da povećamo djelovanje na sustavima ranog upozoravanja kako bismo izgradili otpornost na sadašnje i buduće klimatske rizike u ranjivim zajednicama”.
'Rana upozorenja spašavaju živote'
Izaslanstvo SMO-a predvođeno Taalasom pridružilo se Selwinu Hartu, pomoćniku glavnog tajnika za klimatske akcije, i višim predstavnicima partnera UN-a, razvojnih i humanitarnih agencija, diplomatske zajednice i članica SMO-a na dvodnevnom događaju u Kairu prošlog tjedna.
Sastanak je unaprijedio planove kako bi se osiguralo da rana upozorenja dopru do svih u sljedećih pet godina. Ovu je inicijativu na Svjetski meteorološki dan – 23. ožujka 2022. – predstavio glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je rekao da “rana upozorenja spašavaju živote”.
Sustavi ranog upozoravanja prepoznati su kao dokazana, učinkovita i izvediva mjera prilagodbe klimi, koja spašava živote i osigurava deseterostruki povrat ulaganja.
Štetni utjecaji klimatskih promjena vode nas u 'neistražena područja uništenja', rekao je Guterres u utorak.
Odgovarajući na izvješće United in Science, Guterres je rekao da je najnovija znanost pokazala da "još uvijek skrećemo s pravog puta", dodajući da je i dalje sramota što je izgradnja otpornosti na klimatske šokove još uvijek toliko zanemarena.
“Skandal je da razvijene zemlje nisu ozbiljno shvatile prilagodbu i da su zanemarile svoje obveze pomoći zemljama u razvoju”, rekao je Guterres. “Potrebe za financiranjem prilagodbe trebale bi porasti na najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2030.”.
Šef UN-a nedavno je posjetio Pakistan, kako bi se osobno uvjerio u goleme razmjere razaranja uzrokovanog poplavama. Time je, rekao je, ukazao na važnost osiguravanja da najmanje 50 posto cjelokupnog financiranja klimatskih promjena mora ići na prilagodbu.
United in Science: neka ključna otkrića
- United in Science pruža pregled najnovijih znanstvenih dostignuća povezanih s klimatskim promjenama, njihovim utjecajima i odgovorima. Uključuje podatke WMO-a (i njegovih Globalnih promatranja atmosfere i Programa istraživanja svjetskog vremena); Program UN-a za okoliš (UNEP), Ured UN-a zaSmanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), Svjetski program za istraživanje klime, Globalni projekt ugljika; UK Met Office i Urban Climate Research Network. Izvješće uključuje relevantne naslovne izjave iz Šestog izvješća o procjeni Međuvladinog odbora za klimatske promjene.
- Razine atmosferskog ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovog oksida (N 2O) nastavljaju rasti. Privremeno smanjenje emisija CO2 u 2020. godini tijekom pandemije imalo je mali utjecaj na rast atmosferskih koncentracija (ono što ostaje u atmosferi nakon što CO2 apsorbiraju ocean i biosfera).
- Globalne fosilne emisije CO2 u 2021. vratile su se na razine prije pandemije iz 2019. nakon pada za 5,4% u 2020. zbog široko rasprostranjenih karantina. Preliminarni podaci pokazuju da su globalne emisije CO2 u 2022. (od siječnja do svibnja) 1,2% iznad razina zabilježenih u istom razdoblju 2019., potaknuto povećanjem u Sjedinjenim Državama, Indiji i većini europskih zemalja.
- Posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021., bile su najtoplije zabilježene. Prosjek globalne srednje temperature 2018. – 2022. (na temelju podataka do svibnja ili lipnja 2022.) procjenjuje se na 1,17 (± 0,13 stupnjeva Celzijusa) iznad prosjeka 1850. – 1900. godine.
- Otprilike 90% akumulirane topline u Zemljinom sustavu pohranjuje se u oceanima, toplinski sadržaj oceana za 2018. – 2022. bio je viši nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju, a stope zagrijavanja oceana pokazuju posebno snažan porast u posljednja dva desetljeća .
- Nova nacionalna obećanja o ublažavanju za 2030. pokazuju određeni napredak prema smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali su nedovoljna. Ambicija ovih novih obećanja trebala bi biti četiri puta veća da bi se ograničilo zagrijavanje na 2 stupnja Celzija i sedam puta više da bi se krenulo na 1,5 stupnjeva Celzija.