Foto: UN
Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, Nizozemska, izdao je u srijedu savjetodavno mišljenje o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama, koje je pročitao predsjednik Suda, sudac Iwasawa Yuji.
Glavno sudsko tijelo UN-a presudilo je da države imaju obvezu zaštititi okoliš od emisija stakleničkih plinova (GHG) te djelovati s dužnom pažnjom i surađivati kako bi ispunile tu obvezu. To uključuje obvezu prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
Sud je nadalje presudio da ako države prekrše te obveze, snose pravnu odgovornost i mogu biti dužne prekinuti nezakonito ponašanje, ponuditi jamstva neponavljanja i dati punu odštetu ovisno o okolnostima.
Glavni tajnik UN-a António Guterres objavio je video poruku u kojoj pozdravlja povijesnu odluku, koja je uslijedila dan nakon što je održao poseban govor državama članicama o nezaustavljivom globalnom prelasku na obnovljive izvore energije.
„Ovo je pobjeda za naš planet, za klimatsku pravdu i za moć mladih da naprave razliku“, rekao je.
Sud je koristio obveze država članica prema ugovorima o okolišu i ljudskim pravima kako bi opravdao ovu odluku.
Prvo, države članice su stranke raznih ugovora o okolišu, uključujući ugovore o ozonskom omotaču, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Protokol iz Kyota, Pariški sporazum i mnoge druge, koji ih obvezuju da štite okoliš za ljude diljem svijeta i u budućim generacijama.
Ali, također zato što je „čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet za uživanje mnogih ljudskih prava“, budući da su države članice stranke brojnih ugovora o ljudskim pravima, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima, dužne su jamčiti uživanje tih prava rješavanjem klimatskih promjena.
Podsjetimo, u rujnu 2021. pacifička otočna država Vanuatu najavila je da će od Suda zatražiti savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama. Ovu inicijativu inspirirala je omladinska skupina Pacifičkih otočnih studenata koji se bore protiv klimatskih promjena, koja je naglasila potrebu djelovanja u rješavanju klimatskih promjena, posebno u malim otočnim državama.
Nakon što je zemlja lobirala kod drugih država članica UN-a da podrže ovu inicijativu u Općoj skupštini, 29. ožujka 2023. usvojila je rezoluciju kojom se traži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o dva pitanja: (1) Koje su obveze država prema međunarodnom pravu da osiguraju zaštitu okoliša? i (2) Koje su pravne posljedice za države prema tim obvezama kada uzrokuju štetu okolišu?
Povelja UN-a dopušta Općoj skupštini ili Vijeću sigurnosti da zatraže od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje. Iako savjetodavna mišljenja nisu obvezujuća, ona nose značajan pravni i moralni autoritet te pomažu u razjašnjavanju i razvoju međunarodnog prava definiranjem pravnih obveza država.
Ovo je najveći slučaj koji je ikada vidio Međunarodni sud pravde, što je vidljivo iz broja pisanih izjava (91) i država koje su sudjelovale u usmenim postupcima (97).
„Svjetski sud“
MSP, neformalno poznat kao „Svjetski sud“, rješava pravne sporove između država članica UN-a i daje savjetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu uputili organi i agencije UN-a. To je jedno od šest glavnih tijela UN-a, uz Opću skupštinu, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC), Starateljsko vijeće i Tajništvo, te jedino koje nije smješteno u New Yorku.